Grad neopisive ljepote

1, 2. (a) Kamo je anđeo poveo Ivana da bi mu pokazao Novi Jeruzalem i od čega se taj prizor posve razlikovao? (b) Zašto možemo reći da je ovo veličanstveni vrhunac Otkrivenja?

JEDAN je anđeo ranije poveo Ivana u pustinju da bi mu pokazao Babilon Veliki. Sada je drugi anđeo iz iste anđeoske skupine odveo Ivana na visoku goru. Tu je Ivan vidio nešto posve drugačije. Nije to bio nečist, nemoralan grad kakav je predočavala babilonska bludnica, nego Novi Jeruzalem — čist, duhovan i svet — koji je silazio izravno s neba (Otkrivenje 17:1, 5).

² Čak niti zemaljski Jeruzalem nikada nije postigao takvu slavu. Ivan je napisao: “Došao je jedan od sedmorice anđela koji su imali sedam posuda punih sedam posljednjih nevolja i obratio mi se riječima: ‘Dođi, pokazat ću ti nevjestu, ženu Janjetovu!’ I odnio me u duhu na goru veliku i visoku i pokazao mi sveti grad Jeruzalem kako silazi s neba od Boga u slavi Božjoj” (Otkrivenje 21:9-11a). S visoke gore Ivan je promatrao taj čudesni grad, u kojem je svaka pojedinost bila predivna. Još otkad je čovječanstvo potpalo pod vlast grijeha i smrti, ljudi čvrste vjere željno su čekali da se pojavi. A sada je napokon bio tu! (Rimljanima 8:19; 1. Korinćanima 15:22, 23; Hebrejima 11:39, 40). To je veličanstven duhovni grad kojeg čini 144 000 vjernih Božjih slugu. Zračio je neopisivom ljepotom i svetošću, odražavajući Jehovinu slavu. Tako smo došli do veličanstvenog vrhunca Otkrivenja!

 3. Kako je Ivan opisao ljepotu Novog Jeruzalema?

³ Ljepota Novog Jeruzalema oduzima dah. “Blistao je poput dragog kamena, poput kamena jaspisa koji sja kao kristal. Imao je zid velik i visok, s dvanaest vrata, i na vratima je bilo dvanaest anđela i imena napisana, imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. Na istoku su bila troja vrata, na sjeveru troja vrata, na jugu troja vrata i na zapadu troja vrata. Gradski je zid imao i dvanaest kamena temeljaca, a na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih” (Otkrivenje 21:11b-14). Sasvim je razumljivo što je Ivan u svojim prvim dojmovima spomenuo sjaj i blistavost. Novi Jeruzalem blista poput mlade nevjeste, koja u svakom pogledu odgovara svom zaručniku Kristu. Sav je okupan sjajem, što je i za očekivati budući da je stvoren “od Oca nebeskih svjetlila” (Jakov 1:17).

 4. Po čemu se vidi da Novi Jeruzalem nije simbol doslovnog Izraela?

⁴ Na 12 gradskih vrata napisana su imena 12 izraelskih plemena. Prema tome, taj se simbolični grad sastoji od 144 000 pomazanika, koji su bili obilježeni pečatom i izabrani “iz svakoga plemena sinova Izraelovih” (Otkrivenje 7:4-8). U skladu s time, i na kamenovima temeljcima napisana su imena 12 Janjetovih apostola. Dakle, Novi Jeruzalem nije simbol doslovnog Izraela, koji potječe od 12 Jakovljevih sinova. On predočava duhovni Izrael, koji je ‘nazidan na temelju apostola i proroka’ (Efežanima 2:20).

 5. Što predočava “zid velik i visok” kojim je opasan Novi Jeruzalem i zašto na svim ulazima u grad stoje anđeli?

⁵ Taj simbolični grad opasan je zidinama. U staro su se doba gradovi opasivali zidinama da bi se zaštitili od neprijatelja. “Zid velik i visok” kojim je opasan Novi Jeruzalem pokazuje da je taj grad duhovno siguran. Nikakav neprijatelj pravednosti, nitko tko je nečist ili nepošten nikada neće ući u njega (Otkrivenje 21:27). A za one kojima je dopušteno ući u taj predivni grad, to je kao da su ušli u raj (Otkrivenje 2:7). Nakon što je Adama protjerao iz prvobitnog raja, Bog je pred ulaz postavio kerube koji nečistim ljudima više nisu dopuštali pristup (1. Mojsijeva 3:24). Slično tome, anđeli stoje na svim ulazima u sveti grad Jeruzalem da bi mu zajamčili duhovnu sigurnost. U skladu s time, otkad su započeli posljednji dani anđeli štite od nečistih babilonskih utjecaja i skupštinu pomazanih kršćana, od koje se sastoji Novi Jeruzalem (Matej 13:41).

 6. (a) Kako je Ivan opisao mjerenje grada i na što je ukazivalo to mjerenje? (b) Što bi mogle značiti riječi: “po mjeri čovjekovoj, koja je i anđelova”? (Vidi bilješku.)

⁶ Ivan je u nastavku zapisa rekao: “A onaj koji mi se obratio držao je zlatnu trsku za mjerenje, da izmjeri grad i vrata njegova i zid njegov. Grad je bio sagrađen u obliku četverokuta. Dužina mu je bila jednaka širini. I izmjerio je grad trskom: dvanaest tisuća stadija — dužina i širina i visina bile su mu jednake. Izmjerio je i zid njegov: sto četrdeset i četiri lakta, po mjeri čovjekovoj, koja je i anđelova” (Otkrivenje 21:15-17). Mjerenje hramskog svetišta jamčilo je da će se sigurno ostvariti ono što je Bog naumio u vezi s njim (Otkrivenje 11:1). A to što je anđeo mjerio Novi Jeruzalem pokazalo je da su Jehovine namjere u vezi s tim slavnim gradom nepromjenjive.a

 7. Što je zanimljivo u vezi s dimenzijama grada?

⁷ Kakav neobičan grad! Savršena kocka opsega 12 000 stadija (otprilike 2 220 kilometara). Okružen je zidom visokim 144 lakta (otprilike 64 metra). Nijedan doslovni grad ne može imati takve dimenzije jer bi obuhvaćao područje koje bi bilo 14 puta veće od današnje države Izrael, a u visinu bi se izdizao preko 550 kilometara. Otkrivenje se sastoji od znakova, odnosno simbola. Što nam onda ove dimenzije govore o nebeskom Novom Jeruzalemu?

 8. Koja je simbolika (a) gradskog zida visine 144 lakta? (b) opsega grada, koji iznosi 12 000 stadija? (c) njegovog oblika savršene kocke?

⁸ Gradski zid visok 144 lakta podsjeća nas na to da se grad sastoji od 144 000 osoba koje Bog usvaja kao svoje duhovne sinove. Broj 12 javlja se u opisu duljine opsega grada, koji iznosi 12 000 stadija — pri čemu su dužina, širina i visina istovjetne. U biblijskim se proročanstvima broj 12 slikovito koristi kad se govori o organiziranosti. Prema tome, Novi Jeruzalem savršeno je organiziran sustav kojem je svrha izvršenje Božjeg vječnog nauma. On s Kraljem Isusom Kristom čini upravu Jehovinog Kraljevstva. Zanimljiv je i oblik grada — savršena kocka. Svetinja nad svetinjama u Salamunovom hramu, gdje je Jehova bio simbolično prisutan, također je imala oblik savršene kocke (1. Kraljevima 6:19, 20). Stoga je razumljivo da i Novi Jeruzalem, koji sam Jehova obasjava svojom slavom, izgleda poput ogromne savršene kocke. Sve su njegove dimenzije u savršenoj ravnoteži. To je grad koji nema nepravilnosti ili manjkavosti (Otkrivenje 21:22).

 9. Kako je Ivan opisao materijale od kojih je bio sagrađen grad?

⁹ Ivan je u nastavku opisa napisao: “Zid je bio sagrađen od jaspisa, a grad je bio od čistoga zlata, slična čistom staklu. Temelji gradskog zida bili su od svakovrsnog dragog kamenja: prvi je temelj bio od jaspisa, drugi od safira, treći od kalcedona, četvrti od smaragda, peti od sardoniksa, šesti od sarda, sedmi od krizolita, osmi od berila, deveti od topaza, deseti od krizopraza, jedanaesti od hijacinta, dvanaesti od ametista. A dvanaest vrata bilo je dvanaest bisera — svaka vrata bila su načinjena od jednog bisera. I glavna ulica gradska bila je od čistoga zlata, slična prozirnom staklu” (Otkrivenje 21:18-21).

10. Što predočavaju jaspis, zlato i ‘svakovrsno drago kamenje’ od kojih je izgrađen grad?

¹⁰ Materijal od kojega je izgrađen daje tome gradu neopisivu ljepotu. Nije građen od običnih, zemaljskih materijala poput gline ili kamena, nego od jaspisa, čistog zlata i “svakovrsnog dragog kamenja”. Svi ti materijali služe kao dobra predodžba nebeske građevine. Ništa ne može biti veličanstvenije od nje. U staro je doba kovčeg saveza bio obložen čistim zlatom, a u Bibliji se zlato često spominje kao simbol nečega što je dobro i vrijedno (2. Mojsijeva 25:11; Mudre izreke 25:11; Izaija 60:6, 17). A čitav Novi Jeruzalem, čak i glavna gradska ulica, načinjeni su “od čistoga zlata, slična čistom staklu”. Ti skupocjeni materijali predočavaju ljepotu i vrijednost koja nadilazi našu sposobnost shvaćanja.

11. Čime je zajamčen najviši stupanj duhovne čistoće onih koji budu činili Novi Jeruzalem?

¹¹ Nijedan talioničar ne bi mogao proizvesti zlato tako visoke čistoće. No Jehova to može. “Sjest će kao onaj koji tali i čisti srebro”, pa će svakog vjernog člana duhovnog Izraela ‘pročistiti kao zlato i kao srebro’ i ukloniti iz njih svu nečistoću. Novi Jeruzalem moći će sačinjavati samo oni koji budu istinski pročišćeni. Na taj način Jehova ugrađuje u taj grad živuće građevne materijale koji odišu najvišim stupnjem duhovne čistoće (Malahija 3:3, 4).

12. Što predočavaju (a) gradski temelji, koji su načinjeni od dvanaest vrsta dragog kamena? (b) ‘gradska vrata koja su dvanaest bisera’?

¹² Čak su i gradski temelji prekrasni. Krasi ih 12 vrsta dragog kamenja. To nas podsjeća na židovske velike svećenike, koji su na ceremonijalne dane nosili pregaču ukrašenu s 12 dragih kamenova donekle nalik ovima ovdje opisanima (2. Mojsijeva 28:15-21). To očigledno nije slučajno. Naprotiv, time se ističe svećenička uloga Novog Jeruzalema, kojemu kao “svjetiljka” služi Isus, najveći od svih velikih svećenika (Otkrivenje 20:6; 21:23; Hebrejima 8:1). Isto tako, blagoslovi Isusove velikosvećeničke službe čovječanstvu će pristizati posredstvom Novog Jeruzalema (Otkrivenje 22:1, 2). Svaka od dvanaest gradskih vrata biser su iznimne ljepote. Ona nas podsjećaju na Isusovu usporedbu u kojoj je Kraljevstvo usporedio s biserom velike vrijednosti. Svi koji uđu na ta vrata pokazat će da istinski cijene duhovne vrijednosti (Matej 13:45, 46; usporedi Joba 28:12, 17, 18).

13. Što je Ivan rekao o Novom Jeruzalemu i zašto tom gradu ne treba poseban hram?

¹³ U Salamunovo je vrijeme panoramom Jeruzalema dominirao hram koji je bio sagrađen na najvišem gradskom brdu, Moriji, na sjevernom dijelu grada. A kako je s Novim Jeruzalemom? Ivan je rekao: “U gradu nisam vidio hrama, jer je njegov hram Jehova Bog Svemogući, a i Janje. Gradu nije trebalo ni sunca ni mjeseca da mu svijetle, jer ga je slava Božja obasjavala, a svjetiljka mu je bilo Janje” (Otkrivenje 21:22, 23). Istina, nije bilo potrebe da se u tom gradu sagradi poseban hram. Stari židovski hram bio je samo slika budućeg hrama, a taj pravi hram — veliki duhovni hram — postoji otkad je Jehova 29. n. e. Isusa pomazao za Velikog Svećenika (Matej 3:16, 17; Hebrejima 9:11, 12, 23, 24). Isto tako, gdje postoji hram mora postojati i svećenstvo koje Jehovi za narod prinosi žrtve. No svi članovi Novog Jeruzalema ujedno su i svećenici (Otkrivenje 20:6). A najveća žrtva — Isusov savršeni ljudski život — prinesena je jednom zauvijek (Hebrejima 9:27, 28). Osim toga, Jehova je osobno dostupan svima koji žive u gradu.

14. (a) Zašto Novom Jeruzalemu nije potreban sjaj Sunca i Mjeseca? (b) Što je Izaija prorekao u vezi s Jehovinom sveopćom organizacijom i koju će ulogu u njoj imati Novi Jeruzalem?

¹⁴ Kad je Jehovina slava na gori Sinaju prošla pored Mojsija, od nje je Mojsijevo lice zasjalo takvim sjajem da ga je morao skrivati od Izraelaca (2. Mojsijeva 34:4-7, 29, 30, 33). Možeš li onda zamisliti kakvim sjajem sjaji grad koji neprestano obasjava Jehovina slava? U takvom gradu ne postoji noć. Njemu ne trebaju ni Sunce ni Mjesec. On će zauvijek isijavati svjetlost. (Usporedi 1. Timoteju 6:16.) Novi će se Jeruzalem zauvijek kupati u neopisivoj svjetlosti. Zapravo, ta nevjesta i njen Mladoženja i Kralj postat će glavni grad Jehovine sveopće organizacije — njegove ‘žene’, ‘gornjeg Jeruzalema’ — o kojoj je Izaija prorekao: “Neće ti više sunce biti svjetlo danju i neće ti više mjesec sjajan davati svjetlo, nego će Jehova biti vječno svjetlo tvoje, Bog tvoj bit će krasota tvoja. Sunce tvoje više neće zalaziti, niti će mjesec tvoj gubiti sjaj, jer Jehova će biti vječno svjetlo tvoje, i završit će se dani žalosti tvoje” (Izaija 60:1, 19, 20; Galaćanima 4:26).

15. Koji dio Ivanovog opisa Novog Jeruzalema nalikuje Izaijinom proročanstvu?

¹⁵ U istom je proročanstvu stajalo: “Narodi će ići k svjetlosti tvojoj i kraljevi k sjaju kojim sjaš” (Izaija 60:3). Otkrivenje pokazuje da se te riječi odnose i na Novi Jeruzalem: “I narodi će hoditi u svjetlu njegovu, a kraljevi zemaljski donijet će u njega slavu svoju. Vrata mu se neće zatvarati danju, a noći ondje neće ni biti. I donijet će u njega slavu i čast narodâ” (Otkrivenje 21:24-26).

16. Koji će to “narodi” hoditi u svjetlu Novog Jeruzalema?

¹⁶ Koji će to “narodi” hoditi u svjetlu Novog Jeruzalema? To su ljudi koji su bili pripadnici raznih naroda ovog zlog svijeta, ali su pozitivno reagirali na svjetlo koje dolazi putem tog slavnog nebeskog grada. Najistaknutije mjesto među njima zauzima veliko mnoštvo, koje je već izašlo “iz svakoga naroda i plemena i puka i jezika” da bi zajedno s Ivanovim razredom dan i noć služilo Bogu (Otkrivenje 7:9, 15). Nakon što Novi Jeruzalem siđe s neba, a Isus upotrijebi ključeve smrti i groba kako bi uskrsnuo mrtve, tom velikom mnoštvu pridružit će se milijuni drugih ljudi koji su bili pripadnici raznih naroda ovog svijeta, a počet će ljubiti Jehovu i njegovog Sina, predočenog Janjetom odnosno Mužem Novog Jeruzalema (Otkrivenje 1:18).

17. Tko su “kraljevi zemaljski” koji u Novi Jeruzalem ‘donose slavu svoju’?

¹⁷ Tko su onda “kraljevi zemaljski” koji će ‘donijeti u njega slavu svoju’? Nisu to doslovni kraljevi Zemlje kao skupina, jer će oni biti uništeni nakon što se u Harmagedonu budu borili protiv Božjeg Kraljevstva (Otkrivenje 16:14, 16; 19:17, 18). Radi li se tu možda o onima koji u narodima ovoga svijeta zauzimaju visoke položaje, a postaju članovi velikog mnoštva? Ili o uskrsnulim kraljevima koji će u novom svijetu postati podanici Božjeg Kraljevstva? (Matej 12:42). Ne bi se baš moglo reći, budući da je najvećim dijelom slava tih kraljeva bila svjetovne prirode i odavna je izblijedjela. “Kraljevi zemaljski” koji u Novi Jeruzalem donose svoju slavu predočavaju 144 000 pomazanika, koji su ‘kupljeni iz svakog plemena i jezika i puka i naroda’ da bi kraljevali s Janjetom, Isusom Kristom (Otkrivenje 5:9, 10; 22:5). Oni u grad donose slavu koju im je Bog dao i time doprinose njegovom sjaju.

18. (a) Tko ne može postati dio Novog Jeruzalema? (b) Tko može ući u grad?

¹⁸ Ivan je nastavio: “Ali ništa nesveto i nitko tko čini gadosti i govori laž neće ući u njega, nego samo oni koji su zapisani u Janjetovu svitku života” (Otkrivenje 21:27). Ništa što je okaljao Sotonin poredak ne može postati dio Novog Jeruzalema. Premda su njegova vrata stalno otvorena, u njega nije dopušten ulazak nikome “tko čini gadosti i govori laž”. U tom gradu neće biti otpadnika niti članova Babilona Velikog. A ako itko pokuša oskvrnuti grad nastojeći iskvariti njegove buduće članove dok su još na Zemlji, osuđen je na neuspjeh (Matej 13:41-43). U Novi Jeruzalem na kraju će ući samo 144 000 pomazanika, kojima je ‘ime zapisano u Janjetovom svitku života’b (Otkrivenje 13:8; Danijel 12:3).

19. (a) Kako iz Ivanovih riječi proizlazi da Božji blagoslovi pristižu čovječanstvu posredstvom Novog Jeruzalema? (b) Kada teče ‘rijeka vode života’ i kako to znamo?

¹⁹ Posredstvom tog prekrasnog Novog Jeruzalema ljudima na Zemlji pristizat će neopisivi Božji blagoslovi. To je Ivan saznao u nastavku vizije: “I pokazao mi je rijeku vode života, bistru kao kristal, kako teče iz prijestolja Božjega i Janjetova posred glavne ulice gradske” (Otkrivenje 22:1, 2a). Kada teče ta “rijeka”? Budući da ona teče “iz prijestolja Božjega i Janjetova”, mogla je poteći tek nakon što je 1914. započeo Gospodinov dan. Bilo je to vrijeme da se dogodi ono što je najavio zvuk sedme trube, a i vrijeme za znamenitu objavu: “Sada je nastalo spasenje i moć i kraljevstvo Boga našega i vlast Krista njegova” (Otkrivenje 11:15; 12:10). Za sve ovo vrijeme kraja duh i nevjesta pozivaju sve one koji se žele odazvati da uzmu vodu života zabadava. Voda te rijeke bit će dostupna takvima sve do kraja ovog poretka, a i nakon toga, u novom svijetu, kad Novi Jeruzalem ‘siđe s neba od Boga’ (Otkrivenje 21:2).

20. Po čemu se vidi da je i danas dostupna određena količina vode života?

²⁰ Nije to prvi put da je čovječanstvu ponuđena životodajna voda. Kad je Isus bio na Zemlji, govorio je o vodi koja daje vječni život (Ivan 4:10-14; 7:37, 38). Osim toga, Ivan je u nastavku Otkrivenja začuo milostiv poziv: “I duh i nevjesta govore: ‘Dođi!’ I tko god čuje, neka kaže: ‘Dođi!’ I tko je god žedan, neka dođe! Tko god želi, neka uzme vode života zabadava!” (Otkrivenje 22:17). Taj se poziv širi i danas, što pokazuje da je određena količina vode života već dostupna. No u novom će svijetu voda koja teče iz Božjeg prijestolja i prolazi kroz Novi Jeruzalem nalikovati pravoj rijeci.

21. Što predočava ‘rijeka vode života’ i kako nam vizija u kojoj je Ezekijel vidio tu rijeku pomaže u razumijevanju?

²¹ No što je zapravo ta ‘rijeka vode života’? Doslovna je voda neophodna za život. Bez hrane čovjek može živjeti nekoliko tjedana, no bez vode će umrijeti za otprilike tjedan dana. Voda je potrebna i za čišćenje, a neophodna je i za očuvanje zdravlja. Prema tome, voda života očito predočava ono što je nužno za život i zdravlje čovječanstva. Prorok Ezekijel također je u viziji vidio ovu “rijeku vode života”. U njegovoj je viziji ona tekla iz hrama i ulijevala se u Mrtvo more. A onda se dogodilo čudo nad čudima! To beživotno more, zasićeno kemijskim spojevima koji onemogućavaju život, pretvorilo se u slatkovodno jezero koje je provrvjelo ribama! (Ezekijel 47:1-12). Rijeka je u toj viziji oživjela nešto što je bilo mrtvo, što potvrđuje da rijeka vode života predočava blagoslove koje Bog posredstvom Isusa Krista šalje “mrtvom” čovječanstvu kako bi mu vratio savršenstvo i time ga “oživio”. Ta je rijeka ‘bistra kao kristal’, što pokazuje da je sve to što Bog daje ljudima čisto i sveto. Ona nije poput krvavih, smrtonosnih “voda” koje nude crkve kršćanstva (Otkrivenje 8:10, 11).

22. (a) Otkuda teče rijeka i zašto je to logično? (b) Što obuhvaća voda života, a što simbolična rijeka?

²² Rijeka teče “iz prijestolja Božjega i Janjetova”. To je i logično, budući da je temelj na kojem se zasnivaju Jehovini životodajni blagoslovi otkupna žrtva. A nju je Bog omogućio jer je “toliko ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina, da nitko tko vjeruje u njega ne propadne, nego da ima vječni život” (Ivan 3:16). Voda života obuhvaća i Božju Riječ. Sama Biblija sebe uspoređuje s vodom (Efežanima 5:26). Međutim, rijeka vode života ne obuhvaća samo istinu nego i sve druge Jehovine blagoslove koji se temelje na Isusovoj žrtvi, a svrha im je osloboditi poslušne ljude od grijeha i smrti i omogućiti im vječni život (Ivan 1:29; 1. Ivanova 2:1, 2).

23. (a) Zašto je razumljivo što rijeka vode života teče posred glavne ulice Novog Jeruzalema? (b) Koje će se Božje obećanje dano Abrahamu ispuniti kad poteče obilje vode života?

²³ Tijekom Tisućugodišnje Vladavine svećenička služba Isusa i njegovih 144 000 susvećenika omogućit će ljudima da osjete punu snagu Isusove otkupnine. Stoga je razumljivo što rijeka vode života teče posred glavne ulice Novog Jeruzalema. Taj se grad sastoji od članova duhovnog Izraela, koji zajedno s Isusom čini pravo Abrahamovo potomstvo (Galaćanima 3:16, 29). Prema tome, kad obilje vode života poteče posred glavne ulice tog simboličnog grada, “svi narodi na zemlji” imat će priliku u potpunosti doživjeti Božje blagoslove koji im budu pristizali putem Abrahamovog potomstva. Tada će se u punoj mjeri ispuniti obećanje koje je Jehova dao Abrahamu (1. Mojsijeva 22:17, 18).

24. Što je Ivan vidio s obje strane rijeke vode života i što to predočava?

²⁴ U Ezekijelovoj viziji rijeka je nabujala, a prorok je s njene obje strane ugledao svakovrsno plodonosno drveće (Ezekijel 47:12). No što je vidio Ivan? “A s jedne i s druge strane rijeke nalazilo se drveće života koje je donosilo dvanaest uroda godišnje — svakog je mjeseca davalo plod. A lišće drveća bilo je za liječenje narodâ” (Otkrivenje 22:2b). Ovo “drveće života” također zasigurno predočava Jehovine blagoslove koji će poslušnim ljudima omogućiti vječni život.

25. Koje će obilne blagoslove Jehova izlijevati na poslušne ljude kad cijela Zemlja postane raj?

²⁵ Kako li su obilni blagoslovi koje će Jehova izlijevati na poslušne ljude! Ne samo da će moći piti tu osvježavajuću vodu nego će moći i jesti raznovrsne hranjive plodove s tog drveća. Da su barem naši praroditelji bili zadovoljni sličnim ‘privlačnim’ plodovima koje su mogli jesti u edenskom raju! (1. Mojsijeva 2:9). No u ovoj je viziji prikazan raj koji obuhvaća čitavu zemaljsku kuglu, u kojem će Jehova omogućiti da čak i lišće s tog simboličnog drveća posluži u korisnu svrhu, “za liječenje narodâ”.c Uzimanje tog blagotvornog simboličnog lišća ljudima će koristiti mnogo više od bilo kojeg biljnog ili nekog drugog lijeka koji se propisuje u današnje vrijeme. Ono će pomoći ljudima vjernim Bogu da se uzdignu do duhovnog i tjelesnog savršenstva.

26. Što može obuhvaćati spomenuto drveće i na temelju čega se to može zaključiti?

²⁶ Spomenuto drveće, koje obilno napaja rijeka, može obuhvaćati i 144 000 pripadnika Janjetove žene. Dok su na Zemlji, i oni “piju” iz rijeke Božjih životodajnih blagoslova koji se temelje na žrtvi Isusa Krista. Zanimljivo je da tu Isusovu duhom rođenu braću Biblija proročanski naziva “stablima pravednosti” (Izaija 61:1-3; Otkrivenje 21:6). Oni su već urodili obiljem duhovnih plodova na slavu Jehovi (Matej 21:43). A tijekom Tisućugodišnje Vladavine doprinosit će ‘liječenju naroda’ od grijeha i smrti tako što će ljudima pomagati da iskoriste blagoslove koje im je omogućila otkupna žrtva. (Usporedi 1. Ivanovu 1:7.)

27. Koje će daljnje blagoslove po Ivanovim riječima doživjeti oni koji budu imali čast ući u Novi Jeruzalem i zašto se kaže da u njemu “više neće biti nikakva prokletstva”?

²⁷ Nema veće časti od dopuštenja za ulaz u Novi Jeruzalem. Predoči si što to znači! Oni koji su nekoć bili mali, nesavršeni ljudi poći će za Isusom na nebo i postati dio toga slavnog grada! (Ivan 14:2). Ivan je ponešto o blagoslovima koje će oni doživjeti dao naslutiti rekavši: “I više neće biti nikakva prokletstva. A prijestolje Božje i Janjetovo bit će u gradu i Bogu će služiti robovi njegovi. I vidjet će lice njegovo i ime će njegovo biti na čelima njihovim” (Otkrivenje 22:3, 4). Kad se izraelsko svećenstvo iskvarilo, potpalo je pod Jehovino prokletstvo (Malahija 2:2). Isus je za bezvjerni jeruzalemski “dom” rekao da će ga Bog napustiti i ostaviti (Matej 23:37-39). No u Novom Jeruzalemu “više neće biti nikakva prokletstva”. (Usporedi Zahariju 14:11). Svi njegovi stanovnici ovdje na Zemlji iskušavaju se vatrom, a kad postignu pobjedu, ‘oblače se u neraspadljivost i besmrtnost’. Kao što je bio siguran da mu Isus nikad neće postati nevjeran, Jehova je tako siguran i u njih (1. Korinćanima 15:53, 57). Osim toga, u gradu će se nalaziti “prijestolje Božje i Janjetovo”, što znači da će taj grad biti zauvijek siguran.

28. Zašto je Božje ime napisano na čelima pripadnika Novog Jeruzalema i koje im je iznimno obećanje dao Isus?

²⁸ Svi budući članovi tog nebeskog grada Božji su “robovi”, kao što je to bio i Ivan. Zato na svom čelu imaju uočljivo napisano Božje ime, što pokazuje da je on njihov Gospodar (Otkrivenje 1:1; 3:12). Vršenje svete službe u Novom Jeruzalemu oni će smatrati iznimnom čašću. Kad je bio na Zemlji, Isus je tim budućim vladarima dao sljedeće izuzetno obećanje: “Sretni su oni koji su čista srca, jer će vidjeti Boga” (Matej 5:8). Kako li će ti robovi biti sretni kad budu osobno vidjeli Jehovu i služili mu pred njegovim licem!

29. Zašto je Ivan rekao da u nebeskom Novom Jeruzalemu “više neće biti noći”?

²⁹ Ivan nastavlja: “Više neće biti noći i neće im trebati svjetlosti svjetiljke niti će ih obasjavati svjetlost sunčeva, jer će ih Jehova Bog obasjavati svjetlom” (Otkrivenje 22:5a). Stari je Jeruzalem, poput svih drugih gradova na svijetu, ovisio danju o Sunčevoj svjetlosti, a noću o mjesečini i umjetnoj svjetlosti. No nebeskom Novom Jeruzalemu takva će svjetlost biti nepotrebna. Njega će rasvjetljavati sam Jehova. Izraz “noć” možda je upotrijebljen i u simboličnom smislu, jer može predočavati neprijateljstvo s Jehovom ili odvojenost od njega (Mihej 3:6; Ivan 9:4; Rimljanima 13:11, 12). U Novom Jeruzalemu takve noći ne može biti budući da je ondje svemogući Bog koji ga rasvjetljava svojom slavnom i blistavom prisutnošću.

30. Kojim je riječima Ivan zaključio opis ove veličanstvene vizije i što nam Otkrivenje jamči?

³⁰ Ivan je opis ove veličanstvene vizije zaključio izjavivši o tim Božjim robovima sljedeće: “I oni će kraljevati u svu vječnost” (Otkrivenje 22:5b). Istina, nakon tisuću godina vrijednost otkupnine bit će iskorištena u cijelosti, a Isus će vlast nad savršenim ljudskim rodom prepustiti svom Ocu (1. Korinćanima 15:25-28). Ne znamo koje će zadatke Isus i 144 000 pomazanika dobiti od Jehove nakon toga. No Otkrivenje nam jamči da će oni zauvijek imati čast na osobit način vršiti svetu službu Jehovi.

31. (a) Na koji se vrhunac odnosi vizija o Novom Jeruzalemu? (b) Na koji će način Novi Jeruzalem pomagati vjernim Božjim zemaljskim slugama?

³¹ Obistinjenje ove vizije o Novom Jeruzalemu — Janjetovoj nevjesti — predstavlja vrhunac Otkrivenja. Bit će to doista sretan događaj koji s pravom možemo nazvati vrhuncem! Svi Ivanovi sukršćani iz prvog stoljeća kojima je ova knjiga prvobitno bila namijenjena očekivali su da će ući u taj grad kao besmrtni nebeski suvladari Isusa Krista. Današnji ostatak pomazanih kršćana, koji još uvijek živi na Zemlji, gaji istu tu nadu. Prema tome, Otkrivenje nam pokazuje što će se dogoditi u budućnosti kada dođe do tog veličanstvenog vrhunca, sjedinjenja Janjeta s cjelovitim razredom nevjeste. Nakon toga će se putem Novog Jeruzalema snaga Isusove otkupne žrtve primjenjivati na čovječanstvo, pa će na koncu svi vjerni Božji sluge dobiti vječni život. Na taj će način nevjesta — Novi Jeruzalem — kao odana pomoćnica svog Mladoženje i Kralja sudjelovati u izgradnji pravedne nove zemlje koja će trajati zauvijek. Sve će to biti na slavu našeg Svevišnjeg Gospodina Jehove (Matej 20:28; Ivan 10:10, 16; Rimljanima 16:27).

32, 33. Što smo dosad saznali iz Otkrivenja i što bismo stoga trebali svim srcem činiti?

³² Sigurno osjećamo silnu radost razmatrajući zaključni dio Otkrivenja! Razmotrili smo kako će posve propasti posljednji pokušaj Sotone i njegovog potomstva te kako će se u cijelosti izvršiti Jehovine pravedne presude. Babilon Veliki nestat će zauvijek, a za njim i svi drugi dijelovi Sotoninog nepopravljivog svijeta. Sotona i njegovi demoni bit će bačeni u bezdan i kasnije uništeni. Novi će Jeruzalem zajedno s Kristom vladati s neba dok bude trajalo uskrsavanje i suđenje, a savršeno će čovječanstvo na kraju dobiti vječni život u zemaljskom raju. Svi ti događaji u Otkrivenju su opisani vrlo slikovito. Taj zapis nesumnjivo jača našu odlučnost da ‘objavljujemo vječnu dobru vijest svima koji žive na zemlji — svakom narodu i plemenu i jeziku i puku’ (Otkrivenje 14:6, 7). Vršiš li i ti predano i revno tu veličanstvenu službu?

³³ Sve što smo dosad razmotrili sigurno je ispunilo naša srca zahvalnošću Bogu. Razmotrimo stoga zaključne riječi Otkrivenja.