Dolaze bolja vremena
“MI IMAMO jedan-nula-jedan”, kaže jedna žena.
“Moja je situacija još gora”, odgovara njena prijateljica. “Ja imam nula-nula-jedan.”
U nekim dijelovima zapadne Afrike ovakav razgovor ne treba objašnjavati. Umjesto da jede tri obroka dnevno (jedan-jedan-jedan), osoba koja je na jedan-nula-jedan može si priuštiti da jede samo dvaput dnevno — jednom ujutro i jednom navečer. Neki mladić koji je na nula-nula-jedan objašnjava svoju situaciju: “Jedem jednom dnevno. Frižider napunim vodom. Navečer prije spavanja pojedem gari [manioku]. I tako se snalazim.”
Danas se sve veći broj ljudi nalazi u takvom položaju. Cijene rastu, a kupovna moć novca pada.
Nestašice hrane prorečene
U seriji vizija koje je dobio apostol Ivan, Bog je prorekao teške okolnosti s kojima se danas mnogi suočavaju. Među njima je i nestašica hrane. Ivan kaže: “I najedanput se pred mojim očima pokaza ‘vranac’, a onaj koji je jahao na njemu držao je vagu u svojoj ruci” (Otkrivenje 6:5, St). Ovaj zlokobni konj i njegov jahač označavaju glad — hrana će biti toliko rijetka da će se dijeliti na mjeru.
Apostol Ivan zatim kaže: “I čuh nešto kao glas (...) i najavljuje: ‘Mjera pšenice za denar! Tri mjere ječma za denar!’” (St). U Ivanovo je vrijeme mjera pšenice bila dnevni obrok jednog vojnika, a denar je bio cjelodnevna zarada. Stoga Richard Weymouth ovaj redak prevodi na sljedeći način: “Cjelodnevna zarada za hljeb kruha, cjelodnevna zarada za tri ječmene pogače” (Otkrivenje 6:6).
Kolika je danas cjelodnevna zarada? U izvještaju State of World Population, 1994 primjećuje se sljedeće: “Nekih 1,1 milijarda ljudi, što je oko 30 posto stanovništva zemalja u razvoju, živi od 1 dolara dnevno.” Stoga svjetska sirotinja za cjelodnevnu zaradu doslovno kupuje otprilike jedan kruh.
Naravno, to ne iznenađuje one koji su vrlo siromašni. “Kruh!” uzviknuo je jedan čovjek. “Tko još jede kruh? Danas je kruh luksuz!”
Ironično je da ustvari nema nestašice hrane. Prema izvorima UN-a, u proteklih je deset godina svjetska proizvodnja hrane porasla za 24 posto, što je više od porasta svjetskog stanovništva. Međutim, nisu svi uživali u ovom porastu količine hrane. Naprimjer, u Africi se proizvodnja hrane zapravo smanjila za 5 posto, dok je broj stanovnika porastao za 34 posto. Stoga, iako ukupno uzevši u svijetu ima obilje hrane, u mnogim se zemljama nastavljaju nestašice hrane.
Nestašica hrane podrazumijeva više cijene. Manjak radnih mjesta, niske zarade i rastuća inflacija otežavaju pribavljanje novca za kupnju onoga što je dostupno. U izvještaju Human Development Report 1994 stoji: “Ljudi nisu gladni zato što im hrana nije dostupna — već zato što si je ne mogu priuštiti.”
Sve više raste beznađe, frustriranost i očaj. “Ljudi imaju osjećaj da je danas loše, ali sutra će biti još i gore”, rekla je Glory, koja živi u zapadnoj Africi. Jedna je druga žena rekla: “Ljudi su svjesni toga da se približavaju katastrofi. Svjesni su toga da će doći dan kad na tržnici ne bude bilo ničega.”
Jehova se brinuo za svoje sluge u prošlosti
Božji sluge znaju da Jehova nagrađuje svoje vjerne zadovoljavajući njihove potrebe i dajući im snagu kako bi izlazili na kraj s teškim okolnostima. Takvo je povjerenje u Božju sposobnost da udovoljava potrebama zapravo neophodan dio njihove vjere. Apostol Pavao je pisao: “Onaj koji hoće da dodje k Bogu, valja da vjeruje da ima Bog i da plaća onima koji ga traže” (Jevrejima 11:6).
Jehova se uvijek brinuo za svoje vjerne sluge. Tijekom suše duge tri i pol godine, Jehova je osigurao hranu za proroka Iliju. Bog je u početku zapovjedio gavranima da Iliji donose kruh i meso (1. Carevima 17:2-6). Kasnije je Jehova na čudesan način održavao zalihe brašna i ulja udovice koja je Iliji davala hranu (1. Carevima 17:8-16). Za vrijeme te iste gladi, usprkos tome što je zla kraljica Jezabela izazvala žestoko religiozno progonstvo prorokâ, Jehova se opet pobrinuo da njegovi proroci dobiju kruh i vodu (1. Carevima 18:13).
Kasnije, kad je babilonski kralj opsjedao otpadnički Jeruzalem, ljudi su morali “jesti hljeb na mjeru i u brizi” (Ezehijel 4:16). Situacija je postala toliko očajna da su neke žene jele svoju vlastitu djecu (Plač Jeremijin 2:20). No, iako je prorok Jeremija bio u zatvoru zbog propovijedanja, Jehova se pobrinuo “da mu daju svaki dan po hljeb s ulice hljebarske, dokle traje hljeba u gradu” (Jeremija 37:21).
Da li je Jehova zaboravio Jeremiju kad se potrošila zaliha kruha? Očito nije, jer kad je grad pao u ruke Babiloncima, Jeremija je dobio ‘brašnjenice i dar, i otpustili su ga’ (Jeremija 40:5, 6; vidi i Psalam 37:25).
Bog podupire svoje današnje sluge
Kao što je Jehova podupirao svoje sluge u prijašnjim generacijama, tako čini i danas, brinući se za njih i u materijalnom i u duhovnom pogledu. Razmotrimo naprimjer iskustvo Lamitundea koji živi u zapadnoj Africi. On kaže: “Imao sam prilično veliku farmu živadi. Jednog su dana na farmu upali naoružani pljačkaši i ukrali većinu kokoši, rezervni generator i sav novac koji smo imali. Ubrzo nakon toga, preostale su kokoši uginule od neke bolesti. To je uništilo moj posao sa živadi. Dvije sam godine bezuspješno pokušavao pronaći posao. Situacija je bila zaista teška, no Jehova nas je podupirao.
Bilo mi je lakše izlaziti na kraj s tim teškim vremenima zbog toga što sam shvatio da Jehova dopušta da nam se događaju neke stvari kako bi nas to oplemenilo. Moja supruga i ja nastavili smo s uobičajenim obiteljskim biblijskim studijem, i to nam je uistinu pomagalo. Molitva je također bila velik izvor snage. Ponekad nisam imao volje moliti se, no kad sam se ipak pomolio, osjećao sam se bolje.
Tijekom tog teškog razdoblja, spoznao sam vrijednost meditiranja o Pismima. Znao sam puno razmišljati o 23. Psalmu, koji govori o Jehovi kao o našem Pastiru. Daljnji reci koji su me ohrabrili bili su oni iz Filipljanima 4:6, 7, koji govore o ‘miru Božjem koji preuzilazi svaki um’. Drugi reci koji su me jačali bili su oni iz 1. Petrove 5:6, 7, koji kažu: ‘Ponizite se dakle pod silnu ruku Božiju, da vas povisi kad dodje vrijeme. Sve svoje brige bacite nanj, jer se on brine za vas.’ Svi ovi reci pomogli su mi tijekom tog teškog vremena. Kad meditirate, možete iz svog uma odagnati ono što uzrokuje depresiju.
Sada ponovno imam posao no, iskreno govoreći, situacija nije laka. Kao što je Biblija prorekla u 2. Timoteju 3:1-5 (NW), živimo u ‘posljednjim danima’, koji su obilježeni ‘kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj’. Ne možemo izmijeniti ono što kaže taj redak. Stoga i ne očekujem da život bude lak. No, osjećam da mi Jehovin duh pomaže boriti se.”
Usprkos kritičnim vremenima u kojima živimo, oni koji se uzdaju u Jehovu i u njegovog kraljevskog Sina Krista Isusa neće biti razočarani (Rimljanima 10:11). Sâm Isus nam jamči: “Za to vam kažem: ne brinite se za život svoj, šta ćete jesti, ili šta ćete piti; ni za tijelo svoje, u što ćete se obući. Nije li život pretežniji od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žnju, ni sabiraju u žitnice; pa otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? A ko od vas brinući se može primaknuti rastu svojemu lakat jedan? I za odijelo što se brinete?” (Matej 6:25-28).
To su sigurno pitanja pomoću kojih možemo u ovim kritičnim vremenima preispitati sami sebe. No, Isus je nastavio sljedećim utješnim riječima: “Pogledajte na ljiljane u polju kako rastu; ne trude se niti predu. Ali ja vam kažem da ni Salamun u svoj svojoj slavi ne obuče se kao jedan od njih. A kad travu po polju, koja danas jest a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva; a kamo li vas, malovjerni? Ne brinite se dakle govoreći: šta ćemo jesti, ili, šta ćemo piti, ili, čim ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i otac vaš nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije carstva Božijega, i pravde njegove, i ovo će vam se sve dodati” (Matej 6:28-33).
Dolaze bolja vremena
Sve govori da će se u mnogim dijelovima svijeta nadalje pogoršavati ionako loše ekonomske i socijalne prilike. No, Božji narod shvaća da su te prilike samo privremene. Slavna vlast kralja Salamuna nagovijestila je pravednu vladavinu kralja većeg od Salamuna koji će vladati nad cijelom Zemljom (Matej 12:42). Taj je kralj Krist Isus, “car nad carevima i gospodar nad gospodarima” (Otkrivenje 19:16).
Psalam 72, koji se prvobitno ispunio na kralju Salamunu, opisuje veličanstvenu vladavinu Isusa Krista. Razmotrimo neke od divnih stvari koje su u njemu prorečene u vezi s budućnošću Zemlje pod Kristom kao kraljem.
Mirnodopske prilike širom svijeta: “U danima njegovim cvjetat će pravda i mir velik — sve dok bude mjeseca. I vladat će od mora do mora, i od Rijeke do granica svijeta” (Psalam 72:7, 8, St).
Briga za uboge: “On će spasiti siromaha koji uzdiše, nevoljnika koji pomoćnika nema; smilovat će se ubogu i siromahu i spasit će život nevoljniku: oslobodit će ih nepravde i nasilja, jer je dragocjena u njegovim očima krv njihova” (Psalam 72:12-14, St).
Obilje hrane: “Nek bude izobila žita u zemlji, po vrhuncima klasje neka šušti” (Psalam 72:16, St).
Jehovina će slava ispuniti Zemlju: “Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji jedini tvori čudesa! I blagoslovljeno slavno mu ime dovijeka! Sva se zemlja napunila slave njegove!” (Psalam 72:18, 19, St).
Dakle, zaista dolaze bolja vremena.