Hvalite Kralja vječnosti!
“Jehova je Kralj do nedoglednog vremena, da, zauvijek” (PSALAM 10:16, NW).
1. Koja se pitanja postavljaju s obzirom na vječnost?
VJEČNOST — kako bi je ti definirao? Smatraš li da bi vrijeme doista moglo trajati vječno? Pa, nema sumnje da se vrijeme vječno proteže u prošlost. Zašto se onda ne bi vječno protezalo i u budućnost? Zaista, biblijski prijevod New World Translation pokazuje da se Boga hvali “od nedoglednog vremena do nedoglednog vremena” (Psalam 41:13). Što taj izraz znači? Možda ćemo to lakše razumjeti ako razmotrimo srodnu temu — prostor.
2, 3. (a) Koje nam činjenice o prostoru pomažu shvatiti što je vječnost? (b) Zašto bismo trebali željeti obožavati Kralja vječnosti?
2 Koliko je prostran prostor? Ima li ikakvih granica? Do prije 400 godina mislilo se da je naša Zemlja centar univerzuma. Zatim je Galileo izradio teleskop, omogućavajući jako uvećan pogled u nebesa. Sada je Galileo mogao vidjeti puno više zvijezda i bio je u stanju pokazati da se Zemlja i druge planete okreću oko Sunca. Mliječna staza više nije izgledala mliječno. Pokazalo se da je to galaksija zvijezda, njih oko stotinu milijardi. Nikada ne bismo mogli prebrojiti tolike zvijezde, čak ni da brojimo čitav život. Astronomi su kasnije počeli otkrivati milijarde galaksija. One se beskonačno protežu u prostor, dokle god najsnažniji teleskopi mogu doprijeti. Izgleda da prostor nema granica. Isto je i s vječnošću — ni ona nema granica.
3 Izgleda da pojam vječnosti nadilazi sposobnost razumijevanja našeg ograničenog ljudskog mozga. Međutim, postoji Netko tko to u potpunosti razumije. On može prebrojiti, da, čak zvati po imenu beskrajne kvadrilijune zvijezda u njihovim milijardama galaksija! Taj Netko kaže: “Podignite gore oči svoje i vidite; ko je to stvorio? ko izvodi vojsku svega toga na broj i zove svako po imenu, i velike radi sile njegove i jake moći ne izostaje ni jedno? Ne znaš li? nijesi li čuo da Bog vječni Gospodin, koji je stvorio krajeve zemaljske, ne sustaje niti se utrudjuje; razumu njegovu nema mjere” (Izaija 40:26, 28). Kakav divan Bog! Nema sumnje, on je Bog kojeg trebamo željeti obožavati!
“Kralj do nedoglednog vremena”
4. (a) Kako je David izrazio svoje cijenjenje prema Kralju vječnosti? (b) Što je jedan od najvećih znanstvenika u povijesti zaključio s obzirom na porijeklo svemira?
4 U Psalmu 10:16 David kaže o Stvoritelju, Bogu: “Jehova je Kralj do nedoglednog vremena, da, zauvijek” (NW). A u Psalmu 29:10 ponavlja: “Jehova sjedi kao kralj do nedoglednog vremena” (NW). Da, Jehova je Kralj vječnosti! Osim toga, David svjedoči da je taj uzvišeni Kralj Konstruktor i Tvorac svega što vidimo u prostoru, kad u Psalmu 19:1 kaže: “Nebesa kazuju slavu Božiju, i djela ruku njegovijeh glasi svod nebeski.” Oko 2 700 godina kasnije, slavni je učenjak Sir Isaac Newton izrazio slaganje s Davidom, pišući: “Ovaj krajnje veličanstveni sistem sunaca, planeta i kometa mogao je proizaći samo iz nauma i suvereniteta nekog prosvijetljenog i moćnog bića.”
5. Što su Izaija i Pavao napisali o Izvoru mudrosti?
5 Kako bi nas samo poniznima trebala učiniti spoznaja da Suvereni Gospodin Jehova, kojeg čak ni prostrano “nebo i nebesa nad nebesima ne mogu (...) obuhvatiti”, živi vječno! (1. Carevima 8:27). Jehova, koji je u Izaiji 45:18 opisan kao Onaj “koji je stvorio nebo (...) sazdao zemlju i načinio je”, Izvor je mudrosti koja je mnogo dalekosežnija nego što to smrtni ljudski mozgovi mogu dokučiti. Jehova je rekao, kao što je istaknuto u 1. Korinćanima 1:19: “Pogubiću premudrost premudrijeh, i razum razumnijeh odbaciću.” Na to je apostol Pavao u 20. retku dodao: “Gdje je premudri? gdje je književnik? Gdje je prepirač ovoga vijeka? Ne pretvori li Bog mudrost ovoga svijeta u ludost?” Da, kao što je Pavao nastavio, u 3. poglavlju, 19. retku, “premudrost ovoga svijeta ludost [je] pred Bogom”.
6. Što pokazuje Propovjednik 3:11 s obzirom na “nedogledno vrijeme”?
6 Nebeska su tijela dio djela stvaranja o kojima je govorio kralj Salamun: “Sve je [Bog] učinio lijepo u svoje vrijeme. Čak im je i nedogledno vrijeme stavio u srce, da čovječanstvo nikad ne dokuči djelo koje je pravi Bog učinio od početka do kraja” (Propovjednik 3:11, NW). Zaista, čovjeku je usađeno u srce da pokušava dokučiti značenje ‘nedoglednog vremena’, to jest, vječnosti. No, može li čovjek ikada postići takvu spoznaju?
Divan životni izgled
7, 8. (a) Kakav divan životni izgled leži pred čovječanstvom, i kako se može postići? (b) Zašto bismo se trebali radovati što će božansko obrazovanje trajati u svu vječnost?
7 Isus Krist je u svojoj molitvi Jehovi rekao: “A ovo je vječni život: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista” (Ivan 17:3, St). Kako možemo postići takvu spoznaju? Trebamo proučavati Božju riječ, Bibliju. Na taj način možemo steći točnu spoznaju o Božjim veličanstvenim naumima, među ostalim o pripremi koju je načinio preko svog Sina za vječni život na rajskoj Zemlji. To će biti “pravi život” o kojem govori 1. Timoteju 6:19 (St). To će biti u skladu s onim što se u Efežanima 3:11 opisuje kao ‘vječni naum koji Bog ostvari u Kristu Isusu, Gospodinu našemu’ (St).
8 Da, mi grešni ljudi možemo postići vječni život putem božanskog obrazovanja i vjere u Isusovu otkupnu žrtvu. Koliko će dugo to obrazovanje trajati? Trajat će u svu vječnost jer čovječanstvo bude bilo progresivno podučavano u mudrosti našeg Stvoritelja. Jehovina mudrost nema granica. Priznajući to, apostol Pavao je uskliknuo: “O dubino bogastva i premudrosti i razuma Božijega! kako su neispitljivi njegovi sudovi i neistražljivi njegovi putovi!” (Rimljanima 11:33). Stoga je zaista prikladno što se u 1. Timoteju 1:17 (NW) Jehovu naziva ‘Kraljem vječnosti’!
Jehovina stvaralačka mudrost
9, 10. (a) Kakva je veličanstvena djela Jehova izvršio pripremajući Zemlju kao svoj dar čovječanstvu? (b) Kako se Jehovina izvanredna mudrost očituje u njegovim djelima stvaranja? (Vidi okvir.)
9 Razmotri veličanstveno nasljeđe koje je Kralj vječnosti pripremio za nas ljude. U Psalmu 115:16 kaže nam se: “Nebo je nebo Gospodinovo, a zemlju je dao sinovima čovječijim.” Zar ne misliš da nam je povjereno divno blago? Sasvim sigurno! I kako samo cijenimo izvanrednu dalekovidnost koju je pokazao naš Stvoritelj kad je pripremao Zemlju da bude naš dom! (Psalam 107:8).
10 U toku šest stvaralačkih “dana” opisanih u 1. poglavlju 1. Mojsijeve, od kojih je svaki trajao tisuće godina, na Zemlji su se odvijale čudesne stvari. Ta bi Božja djela stvaranja na koncu čitavu Zemlju prekrila zelenim travnatim tepihom, dostojanstvenim šumama i raznobojnim cvjetovima. Njome bi vrvjela mnoštva egzotičnih morskih stvorenja, jata divnih krilatih ptica i ogroman niz domaćih i divljih životinja, koje bi se razmnožavale ‘po svojoj vrsti’. Nakon opisa stvaranja muškarca i žene, 1. Mojsijeva 1:31 kaže: “Pogleda Bog sve što je stvorio, i gle, dobro bješe veoma.” Kakva je samo divna okolina okruživala te prve ljude! Ne zapažamo li u svim tim djelima stvaranja mudrost, dalekovidnost i brigu Stvoritelja punog ljubavi? (Izaija 45:11, 12, 18).
11. Kako je Salamun veličao Jehovinu stvaralačku mudrost?
11 Jedan čovjek koji se divio mudrosti Kralja vječnosti bio je Salamun. Uvijek iznova obraćao je pažnju na Stvoriteljevu mudrost (Priče Salamunove 1:1, 2; 2:1, 6; 3:13-18). Salamun nam jamči da “zemlja stoji u vijek”. On je cijenio mnoga čuda stvaranja, među ostalim i ulogu koju kišni oblaci igraju u osvježavanju naše planete Zemlje. Zato je napisao: “Sve rijeke teku u more, i more se ne prepunja; odakle teku rijeke, onamo se vraćaju da opet teku” (Propovjednik 1:4, 7). To se događa tako što kiše i rijeke, nakon što osvježe Zemlju, svoje vode iz oceana ponovno vraćaju natrag u oblake. Kako bi izgledala Zemlja i gdje bismo mi bili kad ne bi bilo ovog pročišćavanja i ponovnog korištenja vode?
12, 13. Kako možemo pokazati cijenjenje za Božja djela stvaranja?
12 Naše cijenjenje ravnoteže u djelima stvaranja treba biti poduprto djelima, kao što je to zapisao kralj Salamun u završnim riječima Propovjednika: “Glavno je svemu što si čuo: Boga se boj, i zapovijesti njegove drži, jer to je sve čovjeku. Jer će svako djelo Bog iznijeti na sud i svaku tajnu, bila dobra ili zla” (Propovjednik 12:13, 14). Trebamo se bojati da ne napravimo nešto što bi izazvalo Božje negodovanje. Štoviše, trebamo nastojati da ga slušamo sa strahom punim poštovanja.
13 Sasvim sigurno trebamo željeti da hvalimo Kralja vječnosti zbog njegovih veličanstvenih djela stvaranja! Psalam 104:24 izjavljuje: “Kako je mnogo djela tvojih, Gospodine! Sve si premudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega.” Neka bismo se radosno složili s posljednjim retkom ovog psalma tako što sami sebi a i drugima govorimo: “Blagosiljaj, dušo moja, Gospodina! Aleluja!”
Kruna zemaljskog stvaralaštva
14. U kojim su pogledima Božja ljudska stvorenja daleko uzvišenija od životinja?
14 Sva su Jehovina djela stvaranja majstorski napravljena. No, najizvanrednije zemaljsko djelo stvaranja smo mi — ljudi. Adam a zatim i Eva stvoreni su kao vrhunac Jehovinog šestog stvaralačkog dana — kao djelo stvaranja koje je daleko uzvišenije od riba, ptica i životinja! Dok su mnoge od njih instinktivno mudre, čovječanstvo je obdareno snagom razuma, savješću pomoću koje može razlikovati ispravno od pogrešnog, sposobnošću da planira za budućnost i urođenom željom za obožavanjem. Kako je došlo do svega toga? Čovjek se nije razvio od nerazumnih zvijeri, nego je stvoren na Božju sliku. Prema tome, samo čovjek može odražavati svojstva našeg Stvoritelja, koji je sam sebe identificirao kao “Gospodin, Gospodin [“Jehova, Jehova”, NW], Bog milostiv, žalostiv, spor na gnjev i obilan milosrdjem i istinom” (2. Mojsijeva 34:6).
15. Zašto bismo trebali ponizno hvaliti Jehovu?
15 Hvalimo Jehovu i zahvaljujmo mu na izvanrednoj konstrukciji svog tijela. Naša krv, neophodna za život, svakih 60 sekundi napravi krug kroz tijelo. Kao što piše u 5. Mojsijevoj 12:23, “krv [je] duša” — naš život — dragocjena je u Božjim očima. Snažne kosti, elastične mišiće i osjetljiv živčani sustav nadvisuje mozak koji je daleko superiorniji od bilo kojeg životinjskog mozga i ima kapacitet koji ni izdaleka ne može imati čak ni kompjuter veličine nebodera. Zar te to ne potiče da se osjećaš ponizno? Trebalo bi (Priče Salamunove 22:4). A razmotri i ovo: Naša pluća, grkljan, jezik, zubi i usta međusobno djeluju kako bi proizveli ljudski govor na bilo kojem od tisuća jezika. David je komponirao prikladan napjev Jehovi, govoreći: “Hvalim te, što sam divno sazdan. Divna su djela tvoja, i duša moja to zna dobro” (Psalam 139:14). Pridružimo se Davidu u zahvalnom hvaljenju Jehove, našeg divnog Konstruktora i Boga!
16. Kakav je napjev na hvalu Jehovi komponirao jedan slavni muzičar, i na koji bismo se snažan poziv trebali odazvati?
16 Hvaleći Jehovu, libreto jednog oratorija iz 18. stoljeća od Josepha Haydna navodi: “Dajte Mu slavu, vi sva djela Njegova, tako divna! Pjevajte Mu čast, pjevajte Mu slavu, blagoslivljajte i veličajte Ime Njegovo! Jehovina hvala traje zauvijek, Amen, Amen!” A još su ljepši često ponovljeni nadahnuti izrazi u Psalmima, kao što je to poziv koji se četiri puta upućuje u 107. Psalmu: “Neka hvale Gospodina [“Jehovu”, NW] za milost njegovu, i za čudesa njegova radi sinova ljudskih!” Pridružuješ li se tom hvaljenju? Trebao bi, jer sve što je uistinu dražesno potječe od Jehove, Kralja vječnosti.
Još moćnija djela
17. Kako ‘pjesma Mojsija i janjeta’ veliča Jehovu?
17 Tokom proteklih šest tisuća godina, Kralj vječnosti pokrenuo je još moćnija djela. U završnoj knjizi Biblije, u Otkrivenju 15:3, 4, čitamo o onima na nebu koji su slavili pobjedu nad demonskim neprijateljima: “Pjevahu pjesnu Mojsija sluge Božijega, i pjesnu jagnjetovu, govoreći: velika su i divna djela tvoja, Gospodine Bože svedržitelju, pravedni su i istiniti putovi tvoji, care svetijeh [“Kralju vječnosti”, NW]. Ko se ne će pobojati tebe, Gospodine, i proslaviti ime tvoje? Jer si ti jedan svet; jer će svi neznabošci doći i pokloniti se pred tobom; jer se tvoji sudovi javiše [“jer su se očitovale tvoje pravedne odredbe”, NW].” Zašto je ova pjesma nazvana ‘pjesma Mojsija i janjeta’? Pogledajmo.
18. Uspomenu na koje moćno djelo čuva pjesma zapisana u 15. poglavlju 2. Mojsijeve?
18 Prije oko 3 500 godina, kad je faraonova moćna vojska nestala u Crvenom moru, Izraelci su zahvalno hvalili Jehovu u pjesmi. U 2. Mojsijevoj 15:1, 18 čitamo: “Tada zapjeva Mojsije i sinovi Izraelovi ovu pjesmu Gospodinu, i rekoše ovako: Pjevaću Gospodinu, jer se slavno proslavi; konja i konjika vrže u more. Gospodin će carovati do vijeka.” Pravedne odredbe ovog Kralja vječnosti očitovale su se u njegovom suđenju i izvršenju presude nad neprijateljima koji su prkosili njegovom suverenitetu.
19, 20. (a) Zašto je Jehova formirao izraelsku naciju? (b) Kako su Janje i drugi odgovorili na Sotonin izazov?
19 Zašto je to postalo neophodno? U edenskom je vrtu podmukla Zmija naše praroditelje navela na grijeh. To je imalo za posljedicu da je grešna nesavršenost prenesena na čitavo čovječanstvo. Međutim, u skladu sa svojim prvobitnim naumom Kralj vječnosti poduzeo je odmah korake koji su trebali voditi do uklanjanja svih njegovih neprijatelja s područja Zemlje i do obnavljanja rajskih uvjeta. Kralj vječnosti formirao je izraelsku naciju i dao joj svoj Zakon da bi predočio kako će on to izvršiti (Galaćanima 3:24).
20 No, s vremenom je i sam Izrael utonuo u nevjernost i to je žalosno stanje dostiglo vrhunac kad su njegovi vođe predali Božjeg jedinorođenog Sina Rimljanima da ga zlobno muče i ubiju (Djela apostolska 10:39; Filipljanima 2:8). Međutim, Isusova besprijekornost do smrti, kao žrtveno “jagnje Božije”, na izvanredan je način opovrgnula izazov koji je postavio Božji drevni Suparnik, Sotona — da nijedan čovjek na Zemlji neće moći ostati vjeran Bogu pod teškim ispitom (Ivan 1:29, 36; Job 1:9-12; 27:5). Iako su od Adama naslijedili nesavršenost, milijuni drugih bogobojaznih ljudi slijede Isusove stope čuvajući besprijekornost unatoč sotonskim napadima (1. Petrova 1:18, 19; 2:19, 21).
21. Što ćemo, u skladu s Djelima apostolskim 17:29-31, razmatrati kao sljedeće?
21 Sada je došao dan da Jehova nagradi te vjerne pojedince i da sudi svim neprijateljima istine i pravednosti (Djela apostolska 17:29-31). Kako će se to dogoditi? To će razjasniti naš sljedeći članak.
Okvir za ponavljanje
◻ Zašto je Jehova s pravom nazvan ‘Kralj vječnosti’?
◻ Kako se Jehovina mudrost očituje u njegovim djelima stvaranja?
◻ U kojim su pogledima ljudi remek-djelo stvaranja?
◻ Kakva djela zahtijeva ‘pjesma Mojsija i janjeta’?
[Okvir na stranici 12]
Jehovina izvanredna mudrost
Mudrost Kralja vječnosti na toliko se mnogo načina odražava u njegovim tvorevinama na Zemlji. Zapazi Agurove riječi: “Sve su riječi Božije čiste; on je štit onima koji se uzdaju u nj” (Priče Salamunove 30:5). Zatim Agur ukazuje na mnoga Božja živa djela stvaranja, velika i mala. Naprimjer, od 24. do 28. retka opisuje ‘četiri stvari koje su najmanje na zemlji, ali su instinktivno mudre’ (NW). To su mrav, pećinar, skakavac i gekon.
“Instinktivno mudre” — da, životinje su tako stvorene. One ne promišljaju o stvarima kao što to rade ljudi, nego se oslanjaju na usađenu mudrost. Jesi li se ikada divio tome? Kako su samo ta djela stvaranja organizirana! Naprimjer, mravi su organizirani u kolonije, koje uključuju maticu, radnike i mužjake. Kod nekih vrsta, mravi radnici čak satjeruju biljne uši u ograđene farme koje su sagradili. Tamo muzu biljne uši, dok mravi vojnici tjeraju sve neprijatelje koji ih napadaju. U Pričama Salamunovim 6:6 daje se opomena: “Idi k mravu, ljenivče, gledaj putove njegove, i omudraj.” Zar ne bi ovakvi primjeri trebali potaknuti nas ljude da budemo “bogato zaposleni u djelu Gospodinovu”? (1. Korinćanima 15:58, NW). Čovjek je izgradio ogromne avione. No, koliko su samo svestranije ptice, među njima kolibrić, koji teži manje od 30 grama! Boeing 747 mora ponijeti 180 000 litara goriva, njime mora upravljati osposobljena posada te mora koristiti kompleksne sisteme za navigaciju kako bi preletio ocean. No sićušni kolibrić oslanja se na jedan gram masnog goriva koji mu omogućava da preleti cijeli put od Sjeverne Amerike, preko Meksičkog zaljeva, pa sve do Južne Amerike. Nema teškog tereta goriva, nema obučavanja u navigaciji, nema kompliciranih karata ni kompjutera! Je li ta sposobnost proizašla iz nekog slučajnog procesa evolucije? Nipošto! Ova je sićušna ptica instinktivno mudra, a tako ju je programirao njen Stvoritelj, Jehova Bog.
[Slika na stranici 10]
Raznolika djela stvaranja ‘Kralja vječnosti’ uzvisuju njegovu slavu
[Slika na stranici 15]
Kao što su Mojsije i sav Izrael slavili Jehovinu pobjedu kod Crvenog mora, isto će tako vladati velika radost nakon Harmagedona