“Radujte se zauvijek”
1. a) Što predstavlja “grad” iz Jevrejima 11:10? b) Do kada mora ‘veliko mnoštvo’ čekati ‘ispunjenje obećanja’?
UISTINU možemo biti najradosniji budući da mesijanski kralj, Krist Isus, sada već vlada u nebeskom ‘Jeruzalemu’. To je grad, koji ‘pripada nebu’ a koji se spominje u Jevrejima 11. poglavlje i za kojim su ‘težili’ Abraham, Izak i Jakov. Oni su ‘javno izjavili da su stranci i privremeni stanovnici u zemlji’ Hanaanu, jer su ozbiljno težili za ‘gradom koji ima čvrste temelje, čiji je graditelj i tvorac Bog’. No ‘ispunjenje obećanja’ danog tim ljudima u staro vrijeme, kao i ‘velikom mnoštvu’ ljudi koji se danas nadaju vječnom životu na Zemlji, mora čekati sve dok pomazani kršćani ne dobiju nasljedstvo u nebeskom Kraljevstvu (Jevrejima 11:8-16, 39, 40; Otkrivenje 7:9).
“Nebeski Jeruzalem”
2. a) Kako se u Jevrejima 12:1, 2 naglašava nada mesijanskog Kraljevstva? (Psalam 110:1, 2) b) Kako je dolazak Kraljevstva bio nagoviješten na gori Sinaju?
2 U Jevrejima 12-tom poglavlju nalazi se ohrabrenje pomazanim kršćanima, koji mogu iz primjera tih vjernih svjedoka starih vremena izvući pouku i “upraviti pogled na začetnika i usavršitelja naše vjere, Isusa”, koji je nakon pokazane izdržljivosti “sjeo zdesna Božjem prijestolju” dok se ne svrše “određena vremena naroda” (Jevrejima 12:1, 2, NS). Naglašavajući kraljevsku nadu tih kršćana, Pavao dalje opisuje strahoulijevajuće prikazivanje Jehovine slave na gori Sinaju, u vrijeme svečane predaje Zavjetnog zakona tjelesnom Izraelu. Tada je Jehova rekao Izraelu: “Ako budete točno slušali glas moj i uistinu držali moj savez, ... tada ćete mi biti kraljevstvo svećenika i sveti narod” (2. Mojsijeva 19:5, 6, NS).
3. Kako su se duhovni Izraelci ‘približili’ nečemu još više strahoulijevajućem?
3 Međutim, duhovni Izraelci — današnji pomazani kršćani —su u ‘novom savezu’ (Jevrejima 8:8-11). Oni su se sada ‘približili’ nečemu još više strahoulijevajućeg. Čemu? Pavao na to odgovara u Jevrejima 12:22: “Približili ste se gori Sionu i gradu Boga živoga, nebeskom Jeruzalemu” (NS). To približavanje je počelo s nasljednicima Kraljevstva Pavlovog vremena koji su bili ‘ugrađeni u duhovni dom’ na temelju Krista Isusa, sada položenom na Sionu (1. Petrova 2:4-9). Drugi pomazani kršćani će se dalje približavati nebeskom Jeruzalemu, sve dok se svih 144 000 ne sakupi k Janjetu, da budu s njim na nebeskoj gori Sionu (Otkrivenje 14:1-5).
4. Kojim su se još obilježjima u vezi Mesijanskog Kraljevstva ‘približili’ pomazani kršćani?
4 Pavao opisuje u Jevrejima 12:22-24 i druga obličja, kojima su se kršćani ‘približavali’, a koja su povezana sa mesijanskim Kraljevstvom i njegovom namjerom. On govori o prisustvu ‘mirijada anđela’, za koje se kaže i u Danijelu 7:9-14 i Mateju 25:31 da će biti blizu kad ‘sin čovječji’ primi Kraljevstvo. Pavao također ukazuje na ‘skupštinu prvorođenih’, koji nasljeđuju Kraljevstvo. On veliča Boga kao ‘suca sviju’, koji proglašava te ‘prvorođene sinove’ pravednima ili opravdanima, da bi mogli biti uzeti u novi savez koga je Isus posredovao kroz svoju dragocjenu krv (Jevrejima 9:13-15; Rimljanima 5:1, 9). Pavao također spominje ‘duhovni život tih pravednika’, nasljednika Kraljevstva, koji sada žive ‘novim životom’ (Rimljanima 6:4; 8:16).
5. a) Kako se u Jevrejima 12:28, 29 potvrđuje da ‘nebeski Jeruzalem’ predstavlja Mesijansko Kraljevstvo? b) Kako se u Jevrejima 13:14, 15 ukazuje, da taj ‘grad’ još leži u budućnosti?
5 Da se ‘nebeski Jeruzalem’ iz Jevrejima 12:22 odnosi na mesijansko Kraljevstvo kome su se ‘približili’ pomazani kršćani, može se vidjeti iz 28. i 29. retka gdje ih Pavao hrabri riječima: “Budući da trebamo primiti Kraljevstvo koje se ne može uzdrmati, zadržimo i dalje nezasluženu dobrotu kroz koju možemo na prihvatljiv način prinositi Bogu svetu službu s bogobojaznošću i strahopoštovanjem” (NS). Do kraja svog pisma Pavao nastavlja opominjati kršćane na oduševljenje u ‘približavanju’ k nebeskom Jeruzalemu ili mesijanskom Kraljevstvu. U posljednjem poglavlju, u Jevrejima 13:14 čitamo: “Ovdje nemamo trajnog grada, nego ozbiljno tražimo dolazeći” (NS). To Kraljevstvo je došlo značajne 1914. godine! Kako bi samo ozbiljno trebao ostatak pomazanika na Zemlji ‘najprije tražiti Kraljevstvo’ i uvijek prinositi Jehovi “žrtvu hvale, to jest plod usana koje javno zastupaju njegovo ime”! (Matej 6:33, NS; Jevrejima 13:15, NS).
“Novi Jeruzalem”
6. a) Što je “Novi Jeruzalem” prema opisu u Otkrivenju? b) Zašto se ‘veliko mnoštvo’ treba jako zanimati za taj ‘Jeruzalem’?
6 A što je sa ‘Novim Jeruzalemom’ prvi puta spomenutom u Otkrivenju 3:12? Tu proslavljeni Isus kaže za onoga ‘koji pobijedi’: “Učinit ću [ga] stupom u hramu Boga svojega ... Napisat ću na nj ime moga Boga i ime grada moga Boga, Novog Jeruzalema koji silazi od moga Boga s neba” (NS). Kasnije, u Otkrivenju 21:1, 2, i 10, Ivan određuje položaj tih pobjednika u ‘novom nebu’ i opisuje tu složenu skupinu kao “sveti grad, Novi Jeruzalem, koji silazi s neba od Boga, pripremljen kao nevjesta ukrašena za svog muža”, mladoženju Krista. Taj Novi Jeruzalem je Božje sredstvo kojim Bog prouzrokuje da ‘voda života’ teče do poslušnih ljudi koji se liječe i dovode k savršenom životu ovdje na Zemlji. Tako će Bog, začetnik te divne pripreme, doslovno “otrti svaku suzu s njihovih očiju, smrti više neće biti, ni žalosti, ni jauka, ni boli neće biti više”. Koliko se zato raduje ‘veliko mnoštvo’, suputnici ostatka klase ‘nevjeste’! (Otkrivenje 22:1, 2; 21:4, NS).
7. U čemu se razlikuje ‘Novi Jeruzalem’ od ‘Nebeskog Jeruzalema’?
7 Međutim, postoji mala razlika između ‘Novog Jeruzalema’, opisanog u Otkrivenju, i ‘Nebeskog Jeruzalema’ iz knjige Jevrejima: “Novi Jeruzalem” sačinjavaju 144 000 osoba, (“zaručnica”) koje su zaručene s mladoženjom, a ‘Nebeski Jeruzalem’ uključuje 144 001 osobu — ta “jedna osoba” je Kralj-mladoženja. Tako biblijske knjige Jevrejima i Otkrivenje pokazuju bliski odnos — povezanost između ‘Nebeskog Jeruzalema’ i ‘Novog Jeruzalema’.
“Gornji Jeruzalem”
8, 9. a) Tko ili što je “Gornji Jeruzalem”? b) Kako Pavao opisuje njegovu žensku ulogu citirajući Izaiju 54. poglavlje?
8 U Galaćanima 4:26 čitamo o još jednom ‘Jeruzalemu’. To je “Gornji Jeruzalem”. A tko je to? Apostol Pavao kaže za njega: “Gornji Jeruzalem je slobodan i on je majka naša”. (Usporedi Izaija 54:13.)
9 Taj “Gornji Jeruzalem” je Jehovina, ženi slična nebeska organizacija. Sastavljen je od vojske vjernih anđela, uključujući i sada proslavljenog arhanđela, Isusa Krista (Otkrivenje 12:7). Oni služe Suverenom Gospodinu u ulozi ‘žene’. Obzirom na tu ženu Pavao dalje kaže (napisano je u Izaiji 54:1): “Raduj se nerotkinjo, koja ne rađaš; kliči i viči ti koja nemaš porođajne bolove; jer su brojnija djeca osamljene, nego one koja ima muža” (Galaćanima 4:27, NS).
10. Zašto je “Gornji Jeruzalem” mogao uzvikivati od radosti?
10 U ispunjenju tog proročanstva, Jehovina ‘žena’, njegova velika nebeska organizacija duhovnih stvorenja, sigurno je radosno uzviknula vidjevši rođenje Krista Isusa kao glavnog ‘sjemena’ prilikom njegovog krštenja 29. g. n. r. vr. Ta ju je radost sasvim obuzela, kada je Isus sačuvavši čistoću 33. g. n. r. vr. uskrsnut iz mrtvih i uzvišen na nebu Bogu zdesna. Koliko li je zatim bila radosna vidjevši kako se to “sjeme” umnožava dovođenjem učenika Isusa Krista da postanu njena duhovna djeca! Sve je to bilo ispunjenje Božjeg obećanja danog Abrahamu, da će Bog ‘umnožiti njegovo sjeme’ za blagoslov svim narodima na Zemlji (1. Mojsijeva 22:15-18; Galaćanima 3:29).
11. Zbog čega je bio radostan “Gornji Jeruzalem” u suvremeno doba?
11 1914. n. r. vr. su se radovala i nebesa vidjevši da je Božja “žena” rodila “sina, muško dijete”, Kristovo Kraljevstvo. A kad je Krist-kralj (također nazvan Mihajlo, što znači “tko je kao Bog?”) odgovorio na Sotonin izazov i zbacio Đavla i njegove anđele s nebeskog područja, nesumnjivo su anđeoske vojske s velikom radošću odgovorile na ‘snažni glas’ koji je objavio: “Zato, veselite se nebesa i vi koji živite na njima!” (NS). One su se od 1919. također radovale, vidjevši kako su se preostali ‘sinovi’ ‘Gornjeg Jeruzalema’, koji su još na Zemlji, potpuno odvojili od babilonske religije (Otkrivenje 12:1-12; 18:4, 5). Kolika li radost mora vladati sada među mnoštvom vjernih anđela Gornjeg Jeruzalema, kad se ti otkupljeni nalaze u posljednjem priključivanju ‘Nebeskom Jeruzalemu’, mesijanskom Kraljevstvu! (Izaija 62:11; Otkrivenje 19:7).
Nova nebesa i nova zemlja
12. a) Na koji se “Jeruzalem” odnose riječi iz Izaije 65:17, 18? b) U kakvom su odnosu “Novi Jeruzalem” i “nova nebesa” i koju službu izvršava?
12 “Gornji Jeruzalem”, Božja ženi slična organizacija, raduje se svemu što čini njen Suvereni Gospodina Jehova. Međutim, razmotrimo sada Izaiju 65:17-19. Ovdje se proročanstvo osvrće na nešto novo što Jehova stvara. Zato taj “Jeruzalem” mora biti ‘Novi Jeruzalem’, koji je sada rođen kao “kćer sionska”, zaručena sa mladoženjom-kraljem, Isusom Kristom (Izaija 62:11). Jehova kaže za tu “nevjestu”: “Jer, evo, ja stvaram od Jeruzalema uzrok radovanju i od naroda njegova uzrok veselju” (st. 18, NS). Velika je radost te nebeske “nevjeste” što se više približava svom potpunom broju od 144 000 i gledajući kako Bog stvara “novu zemlju” — ujedinjeno teokratsko društvo među ljudima (Otkrivenje 21:1-5).
13, 14. a) Zašto se i dalje upućuje poziv na ‘veselje’? b) Kakva veličanstvena slika se daje u Otkrivenju 21:9-27? c) Iz kojeg razloga možemo smatrati “Novi Jeruzalem” ‘uzrokom radosti’?
13 Svima, koji pripadaju Božjem narodu upućuje se slijedeći poziv: “Veselite se narodi i radujte dovijeka zbog onoga što ja stvaram.” Doista postoje svi razlozi za veselje, jer će uskoro Jehova opravdati svoje uzvišeno ime uništivši sve protivnike (Psalam 83:17, 18). Tada će “nova nebesa” preuzeti svu upravu! A kakva se samo veličanstvena slika daje u Otkrivenju 21:9-27 o ‘svetom gradu, Jeruzalemu (‘nevjeste’ Janjetove, Isusove), koji silazi s neba od Boga i ima Božju slavu’! Slikovito govoreći taj Novi Jeruzalem blista u sjaju različitog dragog kamenja, i osvijetljen je slavom samog Boga i u takvom stanju izvanredno izvršava svoju zadaću dijeljenja ‘narodima’ “vode života”, koja izvire iz ‘prijestolja Božjega i Janjetova’ (Otkrivenje 22:1, 2, 17).
14 Normalno je stoga, da Jehova kaže za “nevjestu, Janjetovu ženu”, uvedenu s Kristom, njenim mladoženjom, u vladajuća ‘nova nebesa’: “Jer, evo, ja stvaram od Jeruzalema uzrok radovanju i od naroda njegova uzrok veselju” (Izaija 65:18, NS). No kako “nova zemlja” ulazi u tu radost?
Raduje se “nova zemlja”
15. Kako su bili postavljeni temelji ‘nove zemlje’?
15 Jehova nije stvorio “uzrok veselju” samo na nebesima, nego i na našoj Zemlji, jer je položio temelj ‘nove zemlje’, pobožnog ljudskog društva, koje će se širiti sve dok u svoje vrijeme ne ispuni cijelu Zemlju na Jehovinu slavu (Izaija 11:9). Bilo je to 1919. kada je Jehova upotrijebio ženi sličan “Gornji Jeruzalem”, da uspostavi ‘zemlju’ — najnaprednije stanje — u koju je uveo ostatak duhovnih Izraelaca na Zemlji (Izaija 66:8, 10, 22). Ta se ‘zemlja’ pokazala duhovnim rajem gdje je sakupljen Jehovin narod kao jezgra ‘nove zemlje’. Nisu trebali čekati do završetka konačne nevolje, da bi ušli u taj duhovni raj. On je već tu!
16. Na koji se slavan način ispunilo proročanstvo iz Izaije 62:1, 6, 7?
16 Budući da je sada Jehovin narod bio doveden u tu plodnu ‘zemlju’, ispunilo se veliko proročanstvo iz Izaije, 62. poglavlje, u vezi Siona, “Gornjeg Jeruzalema”. ‘Njegova pravednost sija poput svjetlosti’ i odražava se na sve narode kroz njegov narod, koga Izaija opisuje ovim riječima: “Na zidine tvoje, o Jeruzaleme, postavio sam stražare. Ni danju ni noću, nikada neka ne ušute. O vi koji spominjete Jehovu, nemojte ušutjeti. ... dok ga čvrsto ne postavi, da, dok on ne učini Jeruzalem slavom na Zemlji” (NS). Uistinu je Jehovina nebeska organizacija postala takvom “slavom na Zemlji” jer njegovi svjedoci propovijedaju diljem Zemlje. To slavljenje sada provode većim dijelom suradnici pomazanog “stražara” — ‘veliko mnoštvo iz svih naroda’, koje stoji pred prijestoljem Božjim i ‘prinosi Bogu svetu službu dan i noć’ (Izaija 62:1, 6, 7; Otkrivenje 7:9, 14, 15).
17. a) Kako je “danonoćna” služba postala obilježje Jehovinih svjedoka? b) Koji je poseban razlog radosti postojao tokom 1982. g.? c) Kada nas posebno obuzima ta radost i zašto je to odgovarajuće?
17 Ta “danonoćna” služba “stražara” i “velikog mnoštva” njegovih suradnika brzo napreduje! Takva služba cijelom dušom bila je uvijek glavno zanimanje vjernih putujućih nadglednika i njihovih žena, zatim misionara, općih i posebnih pionira i betelskih radnika. U posljednje se vrijeme žrtvovalo tisuće revnih svjedoka, mladih i starih, sudjelujući mjesec ili više u pomoćnoj pionirskoj službi, provodeći prosječno dnevno najmanje dva sata u službi po kućama i drugim granama službe. Tokom 1982. sudjelovalo je u toj djelatnosti diljem svijeta najviše pionira svih vremena — ukupno 305 778, koji su radosno izvijestili svoju službu, a njih je uspješno podupirale preko 2 000 000 drugih svjedoka Kraljevstva. Uistinu, Jehova je “stvorio od Jeruzalema uzrok radovanju i od naroda njegova uzrok veselju” — veselju koje nas naročito obuzima svake godine u vrijeme slavljenja Spomen svečanosti, koju je Gospodin Isus zapovjedio (1. Korinćanima 11:23-26).
“Neće se više ćuti plač”
18. Koje se obećanje ispunilo na ‘velikom mnoštvu’ i pored nevolja i kako?
18 Iako će biti patnji i progonstava sve dok je Sotoni dopušteno nanositi nevolje ovoj Zemlji, “veliko mnoštvo” posvećenih obožavatelja ipak više ne osjeća nikakvu “žegu” Božje nemilosti. Budući da su molili “za dobru savjest” i bili uslišeni, predani i kršteni objavitelji dobre vijesti o Kraljevstvu radosno služe, a Janje, Isus Krist ih vodi do “izvora vode života”. U duhovnom raju se na njima već ispunilo obećanje: “A Bog će otrti svaku suzu s njihovih očiju” (1. Petrova 3:21; Otkrivenje 7:16, 17).
19. a) Zašto se ne čuje ‘vapaj’ u ‘Jeruzalemu’? b) Na što se u Izaiji 65:21-25 ukazuje, a u skladu je sa značenjem imena ‘Jeruzalem’?
19 Ovaj zadnji biblijski stavak je tijesno povezan sa Jehovinom izjavom u Izaiji 65:19: “I klicat ću nad Jeruzalemom, radovat se nad svojim narodom. U njemu više neće čuti ni plača ni vapaja” (ST). Pripadnici ostatka na Zemlji, koji još trebaju biti uskrsnuti u ‘Novi Jeruzalem’ doživjeli su tu radost, a sada Jehova izlijeva slične blagoslove na “veliko mnoštvo” ‘drugih ovaca’ (Ivan 10:16). Kako daljnje riječi iz Izaije 65:21-25 divno opisuju rajsko stanje Božjeg ‘naroda’ koji se sakupio kao jezgro ‘nove zemlje’! Ovdje sigurno postoji ‘temelj za dvostruki mir’ — sada za mir među Jehovinim obožavateljima, a kada se bude Božja volja vršila po cijeloj Zemlji, tada i za mir koji će se proširiti po doslovnom raju (Otkrivenje 21:3-5; Matej 6:10).
20. Koja si pitanja možemo sasvim umjesno postaviti?
20 Želiš li vječno slaviti Jehovu na rajskoj Zemlji za veličanstvene stvari, koje čini kroz “Gornji Jeruzalem”, svoju ženi sličnu posvećenu organizaciju? Želiš li vidjeti kako “nebeski Jeruzalem” sa svojim Kraljem Kristom, većim Davidom, slavi pobjedu nad svom nepravdom? Da li bi htio vidjeti, kako nevjesta “Novi Jeruzalem” širi na Zemlju svoj utjecaj od Boga i Krista s neba, da odstrani sve suze čovječanstva?
21. Kako možemo pokazati cijenjenje za sve što predočava vjerni Jeruzalem?
21 Ako to želiš, tada i dalje vjerno prinosi ‘svetu službu’, podupirući sve što je predočeno vjernim starim Jeruzalemom, tim gradom ‘velikog Kralja’, Suverenog Gospodina Jehove (Otkrivenje 7:15). Tako se možeš pridružiti pjesmi za hram iz Psalma 87:3 i radosno pjevati: “Slavne stvari se govore o tebi, o grade istinitog Boga.”
Pošto si proučio ovaj članak, što podrazumijevaš pod:
□ ‘Nebeskim Jeruzalemom’ — Jevrejima 12:22
□ ‘Novim Jeruzalemom’ — Otkrivenje 21:2
□ ‘Gornjim Jeruzalemom’ — Galaćanima 4:26
□ ‘Novim nebesima i novom zemljom’ — Izaija 65:17, 18
[Slika na stranici 26]
Novi Jeruzalem — “uzrok veselju”