-
Briga za ostarjele roditeljeProbudite se! – 1994 | 8. veljače
-
-
Briga za ostarjele roditelje
“BILA SAM na nogama danju i noću, no ipak sam to smatrala prednošću.” Tako je jedna žena opisala brigu za svoju ostarjelu majku. Ovoj ženi, kao i mnogim drugima, briga za ostarjele roditelje predstavlja pozitivno iskustvo.
Ono također postaje i sve raširenije iskustvo. Kao dobna skupina s najbržim porastom u Sjedinjenim Državama navodi se kategorija od 75 i više godina. Godine 1900. manje od jednog milijuna Amerikanaca bilo je staro 75 ili više godina. Do 1980. godine gotovo ih je deset milijuna bilo staro preko 75 godina. Stariji ljudi duže žive, a otprilike jedna trećina onih koji imaju 85 ili više godina trebaju redovitu pomoć.
Mada pružanje pomoći može biti korisno iskustvo, ono ne biva bez napora. Kad su jedan ili oba vaša roditelja ostarjela i trebaju vašu pomoć, određene aspekte te brige možete smatrati tegobnima. Sigurno vam nanosi bol već samo da promatrate kako gube zdravlje. Ako uz to imate malu ili nikakvu pomoć od ostalih članova obitelji, tad na vama leži teret pružanja pomoći.
Mogli biste također otkriti da se, bez obzira na to koliko vam je godina, nikada ne osjećate odrasli uz svoje roditelje. Oni su možda skloni postupati s vama kao s djetetom, a vi ste možda skloni reagirati kao dijete. Pomanjkanje emocionalne podrške od strane prijatelja može biti dodatni pritisak u pružanju pomoći.
Unatoč tome, izazovi pružanja pomoći ne moraju vas ometati u održavanju bliskog odnosa s vašim roditeljima. Biblija jasno upućuje odrasle “da se uče najprije svoj dom poštovati, i zajam vraćati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom”. S druge strane, “sin sramotan i prijekoran upropašćuje oca i odgoni mater” (1. Timoteju 5:4; Priče Salamunove 19:26).
Odanost Bogu iskazana kroz pružanje pomoći može biti obogaćujuće iskustvo. Ali prije svega, morate znati što vaši roditelji zaista zahtijevaju od vas u pogledu pomoći. Sljedeći članci mogu vam pomoći utvrditi te potrebe i udovoljiti im. I dok se ovi članci usredotočuju na ono što se može učiniti kod kuće, razumljivo je da u nekim slučajevima, zbog vrlo slabog zdravlja ili poodmakle dobi, roditelj može trebati profesionalnu pomoć, kakvu se može dobiti u domu za umirovljenike.
-
-
Utvrditi potrebe roditeljaProbudite se! – 1994 | 8. veljače
-
-
Utvrditi potrebe roditelja
DA BISTE bili od stvarne pomoći svojim ostarjelim roditeljima, morate saznati koje su njihove potrebe i sklonosti. Inače bi mogli — s dobrim namjerama — nuditi pripreme i usluge koje vaši roditelji ne trebaju niti žele, mada vam to nerado kažu. Tada bi vaš odnos, temeljen na nesporazumima, bio nepotrebno naporan ne samo vama već i vašim roditeljima.
Što oni stvarno žele?
Misleći kako će jednog dana postati neophodno da preseli svoje roditelje k sebi, žena odmah čini pripreme za taj korak. Kasnije uviđa da su njeni roditelji sasvim sposobni da žive sami — i da bi na taj način bili zadovoljniji!
Dovevši svoje roditelje da žive s njim, sin kaže: “Nećete mi davati novac da biste živjeli u mojoj kući! Ne nakon svega što ste učinili za mene!” Međutim, to njegove roditelje navodi da se osjećaju pretjerano ovisnima. Konačno, oni mu kažu da bi više voljeli biti u položaju da sudjeluju na neki način.
Obitelj pruža razne manje usluge svojim ostarjelim roditeljima kako bi osigurala da se ugodno osjećaju i da nisu preopterećeni tjelesnim naprezanjem. Kasnije oni otkrivaju da bi roditelji željeli više učiniti sami za sebe.
U svakom od gore navedenih primjera, obavljene usluge bile su roditeljima kako nepotrebne tako i neželjene. Ovo se lako može dogoditi ako su dobronamjerni sin ili kćerka potaknuti pretjeranim osjećajem obaveze ili ako postoji pomanjkanje razumijevanja u pogledu stvarnih potreba roditelja. Pomisli koliko to stvara nepotrebne brige svima koji su uključeni. Rješenje je, dakako, načiniti procjenu stvarnih potreba i želja vaših roditelja.
Trebaju li se vaši roditelji u ovom trenutku zaista preseliti u vaš dom? Da li oni to uopće žele? Moglo bi vas iznenaditi saznanje kako neke starije osobe žele živjeti neovisno koliko god je to moguće. Zbog straha da ne djeluju nezahvalno, oni možda oklijevaju pokazati svojoj djeci da bi radije živjeli samostalno u svom domu, usprkos nekim poteškoćama. Oni bi mogli voljeti svoju djecu i čeznuti da provedu vrijeme s njima. Ali da budu ovisni o svojoj djeci? Ne, oni bi možda radije obavljali stvari sami za sebe.
Možda će jednog dana biti neophodno da preselite roditelje u svoj dom. Međutim, ako još nije došlo to vrijeme, ako oni uistinu više vole živjeti samostalno, zašto bi im uskratili te godine neovisnosti? Da li bi im neke prilagodbe u kući, redoviti telefonski pozivi ili posjete olakšali da nastave živjeti u vlastitom domu? Oni se možda osjećaju sretnijima u vlastitom domu, donoseći vlastite svakodnevne odluke.
Jedna njegovateljica ovako je objasnila svoju prenagljenost u preseljenju svoje majke k sebi: “Kada je umro moj otac, doveli smo majku k sebi, sažaljevajući je. Kako se na kraju pokazalo, ona je živjela još 22 godine. Umjesto da je prodala svoju kuću, mogla je nastaviti živjeti u njoj. Nikada ne prenagljujte u odlučivanju koje bi korake trebalo poduzeti. Takva se odluka, kad je jednom već donesena, teško poništava.” (Usporedi Matej 6:34.)
‘Ali’, mogli biste prigovoriti, ‘što ako se nešto dogodi jednom od mojih roditelja dok žive u svom domu? Kad bi majka ili otac pao i povrijedio se, nikada si to ne bih oprostio!’ Ovo je opravdana zabrinutost, osobito ako su snaga i zdravlje vaših roditelja smanjeni do te mjere da postoji stvarna opasnost od nesreće. Ako to i nije slučaj, ipak se zapitajte jeste li zabrinuti za svoje roditelje ili za sebe, to jest, kako biste sebe zaštitili od neprikladnog osjećaja krivnje.
Razmotrite također mogućnost da bi vašim roditeljima bilo bolje u njihovom vlastitom domu. U knjizi You and Your Aging Parents, Edith M. Stern i dr. Mabel Ross iznose: “Istraživanja su pokazala da stari ljudi ostaju vitalniji i puniji života u vlastitom domu nego negdje drugdje. Ukratko, mnogi pogrešni pokušaji da se olakša duboka starost jedino uspijevaju ubrzati starenje.” Zato, pomozite svojim roditeljima živjeti što je moguće neovisnije, dok im pružate onu njegu i usluge koje su im stvarno potrebne. Također biste povremeno trebali nanovo učiniti procjenu i prilagodbu, kako se potrebe vaših roditelja povećavaju ili čak smanjuju.
Imajte razumijevanja
Ukoliko to zahtijevaju zdravlje i okolnosti vaših roditelja, dovesti ih u svoju kuću može naposljetku biti najbolji izbor. Ako je tako, imajte razumijevanja za mogućnost da se oni više vole brinuti sami za sebe koliko je to god moguće. Poput ljudi bilo koje dobi, oni vjerojatno žele imati svoju vlastitu osobnost, svoj program aktivnosti i svoj krug prijatelja. To može biti korisno. Dok će nešto biti ugodno činiti zajednički kao velika obitelj, moglo bi biti prikladno da neke aktivnosti zadržite samo za najužu obitelj i također dozvolite svojim roditeljima njihove vlastite aktivnosti. Jedna njegovateljica mudro je ukazala: “Pobrinite se da vaši roditelji imaju poznate komade namještaja ili obiteljske fotografije koje su im posebno drage.”
U nastojanju da razlučite stvarne potrebe svojih roditelja, razgovarajte s njima. Saslušajte što ih muči i imajte razumijevanja za ono što vam možda pokušavaju reći. Objasnite im što možete a što ne možete učiniti za njih, tako da ne budu povrijeđeni uslijed pogrešnih očekivanja. “Imajte jasno razumijevanje u pogledu onoga što se očekuje od svakoga u obitelji”, preporučio je jedan njegovatelj. “Često razgovarajte da biste izbjegli uvrijeđenost i nagomilanu zlovolju.” Ako dajete neka dugoročna obećanja (“Telefonirat ću ti svakog ponedjeljka poslijepodne”; “Vodit ću te vikendom na izlete”), možda ćete htjeti jasno pokazati da biste voljeli pokušati to činiti neko vrijeme da vidite kako funkcionira. Na taj način, ako se to pokaže nepraktičnim, vrata za novi dogovor već su otvorena.
Ništa od gornjega ne bi se trebalo uzeti kao razlog za lišavanje svojih roditelja časti i pomoći koja im pripada. Stvoriteljevo stajalište u toj stvari je jasno. Odrasla djeca duguju svojim roditeljima poštovanje, brigu i pomoć. Isus je osudio samoopravdane farizeje zbog izvrtanja Pisama da bi opravdali zanemarivanje roditelja. Slikovite riječi iz Priča Salamunovih 30:17 otkrivaju ogorčenost koju Bog osjeća prema onima koji ne poštuju svoje roditelje: “Oko, koje se ruga ocu i neće da sluša matere, kljuvaće ga gavrani s potoka i jesti orlići.” (Vidi Marko 7:9-13; 1. Timoteju 5:4, 8.)
Dok pružate potrebnu pomoć svojim roditeljima, možete se također suočiti s novim pritiscima. Kako možete s njima izaći na kraj? Sljedeći članak će ponuditi neke prijedloge.
[Slike na stranici 5]
Roditelj može uživati kako u samostalnim aktivnostima s prijateljima tako i s obitelji
-
-
Pružanje njege — suočavanje sa svakodnevnim pritiscimaProbudite se! – 1994 | 8. veljače
-
-
Pružanje njege — suočavanje sa svakodnevnim pritiscima
AKO vam pružanje njege stvara neprilike, osobito one koje niste očekivali, možete biti skloni osjećati krivnju. Mogli biste se pitati: ‘Što nije u redu u mom odnosu s roditeljima? Ne žive li odrasli u mnogim kulturama sretno sa svojim roditeljima čitavog svog života?’
No, vaše okolnosti mogu biti drugačije. Vaši su roditelji možda doselili u vaš dom nakon što su 20, 30, 40 ili više godina živjeli odvojeno od vas. To znači da ste vi i vaši roditelji kroz veći dio svog života stvorili običaje i navike neovisno jedni od drugih. Tokom nekoliko desetljeća ti običaji i navike mogli su postati vrlo različiti. Ali sada, kao osoba koja pruža njegu, suočavate se s potrebom da skladno prilagodite svoj život onima o kojima se brinete. Ovo može biti teže nego da ste čitavo vrijeme živjeli zajedno.
Pored toga, neki roditelji mogu biti prilično bolesni ili na druge načine zahtijevati posebnu njegu. Iako vi možda, što je vrijedno pohvale, pribavljate što je potrebno i smatrate da zasad nema potrebe da smjestite svoje roditelje u dom za starije osobe, ovo stanje razumljivo sve vas izlaže svakodnevnim pritiscima. Prirodno je brinuti se za roditelje. Stariti i obolijevati nije. Stvoritelj nikada nije namjeravao da ljudi s godinama izgube snagu i zdravlje. Zbog toga, nemojte misliti da s vama nešto nije u redu ako prilike, emocionalno i fizički, zahtijevaju više nego što ste predviđali (1. Mojsijeva 1:26-31; Psalam 90:10).
Neprilike koje se odnose na pružanje njege ne odražavaju nužno loš odnos između vas i vaših roditelja. Naročito ako ste uživali dobar odnos s njima prije nego što su trebali vašu pomoć, vjerojatno je da su bilo koje poteškoće na koje nailazite posljedica izazova kojeg predstavlja pružanje njege. Kako možete uspješno izići na kraj sa svakodnevnim pritiscima?
Izići na kraj s osjećajima krivnje
Čak se i osobe koje čine sve što mogu i što bi trebale činiti za svoje roditelje ponekad osjećaju krivima što ne čine više. Neprimjeren osjećaj krivnje, međutim, može predstavljati problem. Možete se zateći kako donosite odluke koje su namijenjene tome da vas oslobode osjećaja krivnje, ali nisu nužno na korist vama ili vašim roditeljima. Naprimjer, što bi se dogodilo kad bi, da ublaži neopravdane osjećaje krivnje, žena postala toliko zaokupljena pružanjem njege da zanemaruje svog supruga i djecu? Ona, njen suprug, i njihova djeca trpjeli bi posljedice. Zato, nemojte dozvoliti da neprimjeren osjećaj krivnje vlada vašim životom.
Osjećate li ponekad krivnju jer izgleda da nikad ne možete učiniti dovoljno za svoje roditelje? Moguće je da, u tom slučaju, potrebe vaših roditelja nadmašuju ono što vi možete pružiti. Stanje može biti takvo da, bez obzira što činili, uvijek postoji još nešto više što bi se moglo učiniti. Nadalje, ako na pružanje pomoći gledate kao na način vraćanja za sve što su oni za vas učinili dok ste odrastali uz njihovu brigu, uvijek ćete se osjećati krivima, jer im jednostavno niste u stanju to u potpunosti uzvratiti.
Knjiga You and Your Aging Parents naglašava potrebu da se odredi koliko ćete učiniti za svoje roditelje. Ona kaže: “Uštedjet ćete si mnogo brige i muke ako ne temeljite [svoje odluke] prvenstveno na onome što biste željeli ili čak što biste trebali učiniti, već na onome što možete učiniti.”
Dakle, objektivno utvrdite što možete očekivati od sebe. Moglo bi vam pomoći kad biste si osigurali pomoć povjerljivog prijatelja, koji zna vaše sposobnosti, ograničenja i vaše obiteljske okolnosti. Možete li dovesti roditelje u svoj dom? Imate li dovoljno prostora? Hoće li oni pristati na to da se dosele? Ako vaši roditelji ne žive s vama, koliko ih često i kada možete posjećivati? Ako činite ono što možete, nema potrebe da se osjećate krivima. No ako se i pored toga osjećate krivima, ocijenite osjećaj kao neprimjeren i ne dozvolite da utječe na vaše odluke.
Podijelite teret
Biblijska knjiga Propovjednika ističe kako je štetno biti “suviše bezbožan” ili “suviše pravedan”, te da to što je netko suviše pravedan može uzrokovati da ‘sebe upropasti’ (Propovjednik 7:16-18). Ovo se može dogoditi ako pokušavate postići više nego što želite, možete i čak trebate činiti.
Ako ste već imali ispunjen vremenski plan prije nego što ste se počeli brinuti za svoje roditelje, morate izostaviti neke druge aktivnosti ili pribaviti pomoć. Pa ipak, mnogi kojima je pomoć potrebna oklijevaju je zatražiti. Oni se možda osjećaju suviše nesigurnima, ili tvrde da drugi ne žele pomoći. Međutim, ako se iscrpljujete, činite lošu uslugu sebi i svima oko sebe. U svojoj knjizi o pružanju njege, autorica E. Jane Mall takvo obavezivanje iznad mogućnosti ispunjenja naziva “mučeničkim sindromom”. Ona savjetuje: “Trebali biste imati listu prioriteta, a vaša tri prioriteta trebala bi biti vrijeme za vašeg bračnog druga, vrijeme za djecu i prijatelje i vrijeme za sebe.”
Doista, možda biste trebali podijeliti teret. Kome se, dakle, možete obratiti za pomoć? Obitelj, prijatelji, susjedi i stručno osoblje mogu biti od pomoći. Ali morate zatražiti pomoć. Morate otvoreno pitati. Nagovještaji nisu uvijek djelotvorni. Mogli biste se iznenaditi tko je sve i koliko je njih spremno pomoći ako jasno obznanite svoje potrebe i izričite želje. Ako bi vam to omogućilo potrebno olakšanje, tada nije vrijeme da budete uporni u tome da sami čistite kuću, jer ‘nitko drugi neće to učiniti kako treba’.
Ako imate braću ili sestre, oni također dijele odgovornost brige za svoje roditelje. Možda ste do sada sami velikim dijelom ili u potpunosti vodili brigu, misleći kako to vaša braća ili sestre nisu u stanju ili ne žele. Međutim, jeste li otvoreno zatražili njihovu pomoć? Neke će osobe pozitivno odgovoriti — ako im se jasno da na znanje da je potrebna pomoć.
Neki prisvajaju brigu o roditelju pokušavajući postići ili očuvati roditeljsku naklonost. Ili preuzimajući čitav posao na sebe mogu steći osjećaj dječje ljubavi prema roditelju. Oni se možda žale da ostali ne žele sudjelovati u pružanju pomoći, ali mogu također odašiljati signale koji pokazuju da oni i vole da je tako. To može biti način da budete suviše pravedni. Ali, zašto si nanositi nepotrebne nevolje? Ako vam je pomoć na raspolaganju, zatražite je i iskoristite.
Riječ opreza: Ne očekujte da vaša braća i sestre jednako podijele s vama odgovornosti. Dok im je ponekad možda to moguće činiti, često im njihove vlastite okolnosti to čine teškim, ako ne i nemogućim. U mnogim je slučajevima prikladnije da jedan član obitelji bude glavni njegovatelj, dok ostali članovi obitelji, osobito braća i sestre, sudjeluju novčano, te telefoniranjem, posjetama i povremenim odvođenjem roditelja svojoj kući ili na izlete krajem tjedna.
Stanovanje u blizini
Stanovanje u blizini može dovesti do manjih neugodnosti. Navike koje biste lako opravdali kod prijatelja mogu izgledati nesnosne kod bliskog člana obitelji.
Uz to, vaš roditelj bi mogao reći nešto kao: ‘Da bar možeš provesti sa mnom više vremena, ali znam da si prezaposlen za to.’ Poruka može skrivati misao da se stvarno ne brinete dovoljno za svog roditelja. Mogli biste ljutnjom odgovoriti na takvu izjavu. Umjesto da postanete ljutiti, ne bi li bilo bolje da obratite pažnju prikrivenoj iskrenoj želji vaših roditelja, želji da provode više vremena s vama? Čak i kada ne možete prihvatiti molbu, ljubazno obrazlaganje stvari dat će bolje rezultate nego uvredljiv odgovor (Priče Salamunove 12:18).
Usrdan napor u razvijanju svojstava koja se potiču u Bibliji omogućit će vam da ostanete ljubazni, ali i nepokolebljivi kad je potrebno. Biblijska knjiga Kološanima realistično priznaje da ponekad imamo “razlog tužbe protiv koga”. Ona nas upućuje da ‘nastavimo podnositi jedan drugoga i opraštati jedan drugome’. Također nas savjetuje da se obučemo u “nježne naklonosti suosjećanja, dobrohotnost, poniznost uma, blagost i dugotrpljivost” (Kološanima 3:12-14, New World Translation). Takva će svojstva zasigurno u velikoj mjeri pomoći da se umanje neugodne smetnje stanovanja u blizini.
Čak i ako povremeno pogriješite, izgubite strpljenje i kažete nešto što požalite, “sunce da ne zađe u gnjevu vašemu”. Brzo se ispričajte i ne mislite više o tome. Ne dozvolite da to postane još jedan izvor osjećaja krivnje (Efežanima 4:26, 27).
Zadržati privatnost
Ako vi i vaši roditelji živite u istoj kući, možete utvrditi da je teško imati privatnost. Pa ipak, vi i vaši roditelji je trebate u određenoj mjeri. Mogli biste s njima porazgovarati o ovoj stvari i sporazumjeti se oko toga da su određena mjesta i vrijeme rezervirani samo za vas i vašu najužu obitelj. Naprimjer, u nekim obiteljima, ali ne u svima, zatvorena vrata sa oznakom tipa “Ne smetaj!” mogla bi biti obostrano shvaćena kao pokazatelj privatnog prostora ili vremena osobe koja je unutra.
Ukoliko prostorija nema vrata, pomična pregrada ili paravan mogao bi poslužiti istoj svrsi. Taktična opomena mogla bi biti na mjestu ukoliko se neočekivano ometa tražena privatnost. Uglavnom, svi bi u obitelji trebali poštivati tuđu potrebu za privatnošću.
Prednost
Upamtite da, iako vam svako slabljenje zdravlja vaših roditelja prouzročuje bol, naš Stvoritelj, Jehova, želi da iskusimo stanovitu mjeru radosti čak i kad smo podvrgnuti iskušavajućim okolnostima. Ovaj vam posao također može pomoći da se približite Jehovi, dok se u molitvi oslanjate na njega. Jedna njegovateljica izrazila je to na ovaj način: “Uvijek sam bila bliska s Jehovom, ali me je pružanje njege naučilo potpunom oslanjanju na njega. Bilo je to poput razlike između toga da telefonski razgovarate na velikoj udaljenosti i da imate osobu pored sebe. Jehova je bio upravo ondje uz mene.”
Pružanje pomoći je prednost, kao i obaveza. Komunicirajte sa svojim roditeljima kako biste saznali koje su njihove potrebe. Udovoljite tim potrebama i zadržite radost čineći to (Filipljanima 4:4-7; 1. Petrova 5:7).
[Okvir na stranici 7]
Pružanje njege učiniti ugodnim
1. Ono što roditelji općenito traže od svoje djece je kvalitetan osobni odnos. To zahtijeva da se približite svojim roditeljima i otkrijete im značajne aspekte svoje ličnosti. To može biti teško u odnosu roditelja i odraslog djeteta. Svaki osuđujući stav sa bilo čije strane bit će prepreka. Takvi se stavovi trebaju ukloniti da bi se postigla prisnost.
2. Ako vam jedan od roditelja govori o nekom problemu ili nekoj brizi, slušajte sa zanimanjem. Odgovori koji umanjuju njihove osjećaje mogu pojačati negativno raspoloženje, kao naprimjer: ‘O, pa to nije uopće tako loše’ ili: ‘Znam, i meni se to isto dešava’. Bit ćete od veće koristi ako pokušate prepoznati skrivene osjećaje svojih roditelja, a onda ih prihvatiti i podijeliti s njima (‘Čini se da ti je sada vrlo teško, ali zajedno ćemo poraditi na tome’) (Priče Salamunove 20:5).
3. Ako ste bračni drug glavnog njegovatelja, budite puni podrške, emocionalno i fizički. Komunicirajte s partnerom; inače će se pojaviti nesporazumi. Podrška bračnog druga znatno mijenja stvar. Jedna se žena žalila da joj je s pomanjkanjem podrške njene obitelji bilo “teže izaći na kraj nego zapravo s brigom oko [svoje] majke”. S druge strane, duboko je cijenila pomoć prijateljice koja ju je rasteretila jednom prilikom. Rekla je: “Kada se ponudila, to je dirnulo moje srce. Bilo je to tako lijepo od nje i privuklo me k njoj.”
[Okvir na stranici 10]
Ako vi sami primate njegu
Možda ste vi oni kojima se pruža pomoć. Što možete učiniti da doprinesete održavanju uravnoteženog i mirnog odnosa sa svojom djecom?
Neki roditelji čine grešku pokušavajući postići kontrolu prigovaranjem, uhođenjem ili izazivanjem osjećaja krivnje. Vjerojatno znate da to samo dovodi do manje kontrole i više napetosti. Bolji je učinak kad pokažete da poštujete svoju odraslu djecu, njihovu privatnost i njihova mišljenja, čak i ako se ne slažete s njima. Djelotvorno je redovito pohvaliti djecu. Jedna odrasla kćerka je izjavila: “Dijete želi odobravanje svojih roditelja, bez obzira kojeg je uzrasta.”
U takvoj atmosferi ljubavi i poštovanja, saopćite djeci svoje potrebe. Nagovještaji i prešućivanje često čine više štete nego dobra, dakle, budite otvoreni, ali ljubazni. Čak i kad se vi i vaša djeca ne slažete u mišljenju, taktičnost će doprinijeti bliskom i iskrenom odnosu pošteđenom nesporazuma.
[Slike na stranicama 8 i 9]
Dok se brinete za svoje roditelje, odvojite također vrijeme za svojeg bračnog druga, djecu i sebe
-