Oghale Jihova Evaọ “Otọ” Mai

“Koria koria nọ ethẹ na o te, emama kpobi nọ e rẹ ria ame e vẹ te zọ.”—IZIKIẸL 47:9.

 1, 2. (a) Ẹvẹ ame ọ r’oja te? (b) Eme ame ethẹ eruẹaruẹ Izikiẹl u dikihẹ kẹ?

AME yọ oware nọ u wuzou gaga. Uzuazọ kpobi o roma hwae. Mai ọvuọvo ọ sae rria kri ababọ riẹ hẹ. Ma tẹ jẹ rẹro suẹe kẹ orufuọ, keme ame ọ rẹ gwọ jẹ wozẹ egbegbe no. Fikiere ma rẹ rehọ iẹe họ, fọrọ ehọ mai, tubẹ wozẹ emuore mai dede. Ere oruo ọ rẹ sai siwi uzuazọ mai.

² Ebaibol na ọ rehọ ame dhesẹ eruẹrẹfihotọ abọ-ẹzi Jihova kẹ uzuazọ mai. (Jerimaya 2:13; Jọn 4:7-15) Eruẹrẹfihotọ enana e kẹre te erufuọ ahwo riẹ ẹkwoma idhe ẹtanigbo Kristi gbe eriariẹ Ọghẹnẹ nọ a rẹ jọ Ẹme riẹ ruẹ. (Ahwo Ẹfẹsọs 5:25-27) Evaọ eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl, ethẹ igbunu nọ o bi su no etẹmpol na ze na u dhesẹ eghale esiwo uzuazọ utioye na. Rekọ okevẹ ethẹ ọyena o ro su, kọ eme u dhesẹ k’omai nẹnẹ?

Ethẹ O Su Evaọ Otọ nọ A Zihe ze Na

 3. Eme Izikiẹl ọ rọ ẹro ruẹ, wọhọ epanọ a kere eva Izikiẹl 47:2-12?

³ Wọhọ erigbo evaọ Babilọn, ahwo Izikiẹl a gwọlọ eruẹrẹfihotọ Jihova gaga. Fikiere, ẹvẹ o rrọ uduotahawọ kẹ Izikiẹl te re ọ ruẹ ame nọ ọ be dhẹ no aruẹri na ze je su no etẹmpol eruẹaruẹ na ze! Ẹnjẹle jọ ọ ma uto na esabọ 1,000 othotha. Ame na o diwi no ubiowọ te eghilowọ te eku kpohọ eyeri-ame nọ a rẹ jọ ya. Ethẹ na ọ rehọ uzuazọ gbe ẹvi ze. (Izikiẹl 47:2-11) A ta kẹ Izikiẹl nọ: “Rekọ tabọ tabọ ethẹ na, egheghẹrẹ ire e te ta no i ze, nọ a [rẹ] rọ kuoma.” (Izikiẹl 47:12a) Nọ ame na o su ruọ Abade Owhuowhu na—ame nọ ọ kare omama uzuazọ—eware uzuazọ e tẹ va via! Iyei e tẹ vọ ame. Eki iyei o te muhọ gidigba.

 4, 5. Ẹvẹ eruẹaruẹ Joẹl kpahe ethẹ u ro tho orọ Izikiẹl, kọ fikieme onana o jẹ r’oja?

⁴ Eruẹaruẹ obọdẹ nana e sae kareghẹhọ ahwo Ju nọ e rọ igbo na kpahe eruẹaruẹ ọfa nọ a kere ikpe-udhusoi buobu kpemu: “Eyeri-ame o re ti su nọ uwou ỌNOWO na tha, ame ọ vẹte vọ ukpotọ Shitim.”a (Joẹl 3:18) Eruẹaruẹ Joẹl, wọhọ orọ Izikiẹl, e ta nọ ethẹ o ti su no uwou Ọghẹnẹ ze, etẹmpol na, o vẹ wha uzuazọ se otọ oyaya.

⁵ U kri no nọ Uwou-Eroro Na u bi dhesẹ nọ eruẹaruẹ Joẹl i bi rugba evaọ oke mai na.b Epọvo na o rọ kẹ eruẹaruẹ Izikiẹl. Evaọ otọ ahwo Ọghẹnẹ nọ a zihe ze no nẹnẹ, wọhọ epanọ o jọ evaọ Izrẹl anwae, eghale Jihova i ghine su via no.

Esu Eghale Gbidigbidi

 6. Eme ẹfrẹku azẹ fihọ agbada-idhe eruẹaruẹ na o rẹ kareghẹhọ ahwo Ju?

⁶ Diẹse eghale nọ i bi te ahwo Ọghẹnẹ nọ a zihe ze na i bi no ze? Whaọ, muẹrohọ nnọ ame na o bi su no etẹmpol Ọghẹnẹ ze. Epọvo na nẹnẹ, eghale na i bi no obọ Jihova ze ẹkwoma etẹmpol abọ-ẹzi ologbo riẹ—ọruẹrẹfihotọ kẹ egagọ efuafo. Eruẹaruẹ Izikiẹl i te fi abọ ologbo jọ họ iẹe. Evaọ ighẹ obeva na, ame na o te su vrẹ agbada-idhe na, ofẹ ẹkpẹlobọ-ọre riẹ. (Izikiẹl 47:1) Agbada-idhe na ọ nwane rọ udevie etẹmpol eruẹaruẹ na. Jihova ọ roma totọ dhesẹ iẹe kẹ Izikiẹl re a ruẹse frẹ azẹ idheidhe ku ei. (Izikiẹl 43:13-18, 20) Agbada-idhe ọyena o wuzou gaga kẹ emọ Izrẹl kpobi. Ọvọ rai kugbe Jihova o dikihẹ no anwẹdẹ nọ Mosis ọ frẹ azẹ ku agbada-idhe na evaọ otọ Ugbehru Sainai. (Ọnyano 24:4-8) Ẹfrẹku azẹ evaọ agbada-idhe eruẹaruẹ na o kareghẹhọ ae inọ okenọ a te zihe kpohọ ẹkwotọ rai nọ a zihe ze no, eghale Jihova i ti su via thakpinọ a re koko ọvọ nọ a re kugbei.—Iziewariẹ 28:1-14.

 7. Didi otofa Ileleikristi a rẹ ruẹ nẹnẹ evaọ agbada-idhe ẹwoho na?

⁷ Epọvo na, ahwo Ọghẹnẹ nẹnẹ a wo oghale ẹkwoma ọvọ—ọnọ ọ mai woma, ọvọ ọkpokpọ na. (Jerimaya 31:31-34) U kri no nọ a rehọ azẹ ru ei dikihẹ, azẹ Jesu Kristi. (Ahwo Hibru 9:15-20) Nẹnẹ na, ma tẹ make rrọ usu enọ a wholo na, enọ e rọ abọ ọvọ na, hayo ma rọ usu “igodẹ efa” na, enọ i bi wo erere noi ze, ma be ruẹ otofa ulogbo evaọ agbada-idhe ẹwoho na. U dikihẹ kẹ oreva Ọghẹnẹ kpahe idhe Kristi. (Jọn 10:16; Ahwo Hibru 10:10) Wọhọ epanọ agbada-idhe ẹwoho na o rọ oviede etẹmpol abọ-ẹzi na, ere idhe ẹtanigbo Kristi o rọ oviede egagọ efuafo re. O rọ ehri kẹ erọvrẹ izieraha mai, fikiere oye họ ẹruore kẹ obaro mai. (1 Jọn 2:2) Fikiere ma rẹ daoma rria lele uzi nọ o rọwo kugbe ọvọ ọkpokpọ na, “uzi Kristi na.” (Ahwo Galesha 6:2) Nọ ma bi ru ere na, ma ti wo erere no eruẹrẹfihotọ Jihova ze kẹ uzuazọ.

 8. (a) Eme o jọ obeva ighẹ etẹmpol eruẹaruẹ na ha? (b) Eme izerẹ evaọ etẹmpol eruẹaruẹ na a re ro ru oma rai fo?

⁸ Erere otiọye na jọ họ emamọ edikihẹ evaọ aro Jihova. Evaọ etẹmpol eruẹaruẹ na, oware jọ o kare ighẹ obeva na nọ o jọ vevẹ evaọ ighẹ uwou-udhu na gbe etẹmpol Solomọn na—odhe ologbo, onọ a se uwhremu na abade, nọ izerẹ na a rẹ rọ wozẹ. (Ọnyano 30:18-21; 2 Iruẹru-Ivie 4:2-6) Kọ eme izerẹ evaọ etẹmpol eruẹaruẹ Izikiẹl na a re ro ru oma rai fo? Whaọ, oye họ uto igbunu nọ u bi su nya ighẹ obeva na vrẹ na! Ẹhẹ, Jihova ọ te ghale ae avọ edhere nọ a rẹ rọ reawere edikihẹ ọfuafo, hayo ọrẹri.

 9. Ẹvẹ otu nọ a wholo na gbe erọ otu obuobu na a re ro ru oma rai fo nẹnẹ?

⁹ Epọvo na nẹnẹ, a rehọ edikihẹ ọfuafo evaọ aro Jihova ghale enọ a wholo na. Jihova o rri rai fuafo, o whowho i rai kiẹrẹe. (Ahwo Rom 5:1, 2) Kọ ẹvẹ kpahe “otu obuobu” na, enọ a rehọ erua nọ e rọ izerẹ hẹ na dhesẹ? A be gọ evaọ otafe ighẹ na, yọ uto ovo na u bi su vrẹ evaọ abọ etẹmpol eruẹaruẹ na. Kọ, ẹvẹ o nwani fo te inọ Jọn ukọ na ọ ruẹ otu obuobu nọ e wha iwu efuafo, etẹtẹ, nọ a be gọ evaọ ighẹ etẹmpol abọ-ẹzi na! (Eviavia 7:9-14) Makọ epanọ a lahiẹ e rai te kẹhẹ evaọ akpọ ogbekuo ọnana, a re wo imuẹro nnọ a tẹ thakpi wo ẹrọwọ fihọ idhe ẹtanigbo Kristi, Jihova o re rri rai fuafo. Ẹvẹ a re ro dhesẹ ẹrọwọ? Ẹkwoma elele ithihi Jesu, wo evaifihọ vọvọ fihọ idhe ẹtanigbo na.—1 Pita 2:21.

10, 11. Eme họ oware ulogbo jọ evaọ ame ẹwoho na, kọ ẹvẹ onana u ro w’obọ kpahe ẹkẹre ethẹ na?

¹⁰ Wọhọ epanọ ma fodẹ no na, obọdẹ abọ ọfa ọ riẹ kpahe ame ẹwoho ọnana—eriariẹ. Evaọ Izrẹl nọ a zihe ze no na, Jihova ọ rehọ uthubro Ikereakere ghale ahwo riẹ ẹkwoma ọkwa-ozerẹ na. (Izikiẹl 44:23) Evaọ edhere ọvo na, Jihova ọ rehọ ithubro buobu kpahe Ẹme uzẹme riẹ ghale ahwo riẹ no nẹnẹ, ẹkwoma “ọkwa-ozerẹ” na. (1 Pita 2:9) Eriariẹ kpahe Jihova Ọghẹnẹ, ẹjiroro riẹ kẹ ahwo-akpọ, jẹ maero kpahe Jesu Kristi gbe Uvie Mesaya na i bi su ze buobu evaọ edẹ urere enana. Ẹvẹ u woma te re ma wo omosasọ abọ-ẹzi ọnana gbidigbidi!—Daniẹl 12:4.

¹¹ Wọhọ epanọ ethẹ nọ ẹnjẹle na ọ maa ọ jọ didi na, ere eghale nọ e rẹ kẹ uzuazọ nọ i bi su no obọ Jihova ze i bi dhe ebuebu re e ruẹsi te kẹ ahwo nọ a bi zurie ziọ otọ oghale abọ-ẹzi mai na. Eruẹaruẹ ezihetha ọfa o ta nọ: “Enọ i kpotọ i re ti zihe ruọ okpẹwho, enọ e mae kao kpobi a re ti zihe ruọ orẹwho ulogbo. Mẹ họ ỌNOWO na; me re ti ru ei vẹrẹ nọ u te ezi riẹ.” (Aizaya 60:22) Eme enana i rugba no—ima ahwo buobu a zurie ze ti kuomagbe omai no evaọ egagọ efuafo! Jihova o ru “ame” buobu te enọ i bru rie ze kpobi no. (Eviavia 22:17) O ru rie re ukoko otọakpọ riẹ o ghale Ebaibol gbe ebe nọ a kporo no Ebaibol ze fihọ akpọ na soso, evaọ evẹrẹ udhusoi buobu. Epọvo na, a ruẹrẹ iwuhrẹ Ileleikristi gbe ikokohọ fihọ evaọ akpọ soso re ahwo kpobi a ruẹ ame ọfuafo uzẹme. Ẹvẹ eruẹrẹfihotọ enana i bi kpomahọ ahwo?

Ame na Ọ Wha Uzuazọ Ze

12. (a) Eme ọ be lẹliẹ ire eruẹaruẹ Izikiẹl na mọ tere? (b) Eme a rehọ ire nana nọ e be mọ ibi na dhesẹ evaọ edẹ urere na?

¹² Ethẹ na evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl na ọ wha uzuazọ gbe omokpokpọ ze. Nọ Izikiẹl ọ riẹ kpahe ire nọ e rọ akotọ ethẹ na, a ta kẹe nọ: “Ebe rai i re loho yọ e rẹ karo mọ ibi ekpokpọ . . . Ibi rai kọ emuore, ebe rai kọ [imu] usiwo.” Fikieme ire enana e jẹ be mọ evaọ edhere igbunu nana? “Fikiepanọ ame o re su no obọ aruẹri tha.” (Izikiẹl 47:12b) Ire ẹwoho enana i dhesẹ eruẹrẹfihotọ Ọghẹnẹ kpobi kẹ ezihetha ahwo-akpọ kpohọ ẹgbagba fiki idhe ẹtanigbo Jesu. Evaọ otọakpọ obọnana, enọ a wholo na a be kobaro evaọ ẹkẹ emuore gbe usiwo abọ-ẹzi. Okenọ 144,000 na kpobi a te kpohọ odhiwu no, eghale nọ i ti no iruo ozerẹ rai ze wọhọ ibe-isu kugbe Kristi e te kẹre te obaro, i ve ti su kpohọ efikparobọ uwhu Adamu.—Eviavia 5:9, 10; 21:2-4.

13. Didi esiwo a rugba no evaọ oke urere mai na?

¹³ Ethẹ eruẹaruẹ na o su kpobọ Abade Owhuowhu na je siwi eware nọ o su te kpobi. Abade ọnana o dhesẹ eyero uwhu abọ-ẹzi. Rekọ eware i dhidhi aro vi evaọ “koria koria nọ ethẹ na o te.” (Izikiẹl 47:9) Epọvo na, evaọ edẹ urere na, ahwo a be ziọ uzuazọ evaọ abọ-ẹzi evaọ oria nọ ame uzuazọ na o su ro kpobi. Erọ ọsosuọ nọ a kẹ uzuazọ họ okiọkotọ nọ a wholo na evaọ 1919. A sa kpama ziọ uzuazọ abọ-ẹzi no uyero uwhu ze. (Izikiẹl 37:1-14; Eviavia 11:3, 7-12) No oke oyena ze ame obọdẹ ọyena o te amọfa nọ a whu no evaọ abọ-ẹzi oma no re, yọ enana e ziọ uzuazọ no je ru otu obuobu igodẹ efa nọ i bi dhe ebuebu via no, enọ i you jẹ be gọ Jihova. Kẹle na, ọruẹrẹfihotọ ọnana ọ te kẹre te ogbotu obuobu ọ enọ a te kpare ze na.

14. Eme eki iyei nọ o bi titi evaọ akotọ Abade Owhuowhu na o dhesẹ nẹnẹ?

¹⁴ Ẹzẹ abọ-ẹzi ọ rẹ wha iruo buobu ze. Eki iyei nọ ọ rọ akotọ ethẹ nọ o whu no vẹre na o dhesẹ onana via. Jesu ọ ta kẹ ilele riẹ nọ: “Me re ru owhai ikuori ahwo.” (Matiu 4:19) Evaọ edẹ urere na, iruo okuori na i muhọ ẹkwoma ekokohọ ikpodhiwu nọ i kiọkọ, rekọ o jọ etẹ kuhọ họ. Ame nọ ọ rẹ kẹ uzuazọ nọ o bi no etẹmpol abọ-ẹzi Jihova ze na, nọ o kẹre te oghale eriariẹ egbagba, u te ahwo erẹwho kpobi oma no. Oria nọ ame na o su te kpobi, o rẹ wha uzuazọ abọ-ẹzi ze.

15. Eme o dhesẹ nọ orọnikọ ahwo kpobi a te jẹ eruẹrẹfihotọ uzuazọ Ọghẹnẹ rehọ họ, kọ ẹvẹ uzuazọ ahwo yena u ti ro kuhọ?

¹⁵ Dede na, orọnikọ ahwo kpobi a be kuyo ziezi kẹ ovuẹ uzuazọ enẹna ha; yọ orọnikọ ahwo nọ a te kpare ze kpobi evaọ etoke Esuo Odu-Ikpe Kristi na a te kezọ gbe he. (Aizaya 65:20; Eviavia 21:8) Ẹnjẹle na o whowho nnọ a siwi abọjọ abade na ha. A rehọ eria evuavo, iwhuowhu enana kẹ “ame-uwhei.” (Izikiẹl 47:11) Rọ kẹ ahwo oke mai nana, orọnikọ ahwo kpobi nọ a nyaku ame Jihova nọ ọ rẹ kẹ uzuazọ a be jẹe rehọ họ. (Aizaya 6:10) Eva Amagẹdọn, ahwo kpobi nọ a salọ nọ a rẹ jọ uyero uwhu gbe ẹyao abọ-ẹzi kpobi a te rehọ ae kẹ ame-uwhei, koyehọ, a te raha ai no bẹdẹ bẹdẹ. (Eviavia 19:11-21) Ghele na, enọ e be rehọ ẹrọwọ da ame nana anwẹdẹ a rẹ sai rẹro esiwo jẹ ruẹ orugba urere eruẹaruẹ enana.

Ethẹ na O ti Su Evaọ Aparadase

16. Okevẹ gbe ẹvẹ eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl i ti ro wo orugba urere riẹ?

¹⁶ Wọhọ eruẹaruẹ ezihetha efa, eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl i ti wo orugba urere riẹ evaọ Odu-Ikpe na. Utu izerẹ na a gbẹ te jọ otọakpọ họ. “A rẹ te jọ izerẹ Ọghẹnẹ gbe e rọ Kristi, a ve ti lele Kristi re uvie na [evaọ odhiwu] odu ikpe.” (Eviavia 20:6) Izerẹ odhiwu enana a te jọ kugbe Kristi evaọ ẹwhaze irere evọvọ idhe ẹtanigbo Kristi. Fikiere, a ve ti siwi ahwo ikiẹrẹe, zihe ai kpohọ ẹgbagba.—Jọn 3:17.

17, 18. (a) Ẹvẹ a jọ Eviavia 22:1, 2 dhesẹ ethẹ nọ ọ rẹ kẹ uzuazọ, kọ okevẹ eruẹaruẹ na i ti ro w’iruo ziezi? (b) Evaọ Aparadase, fikieme ethẹ ame uzuazọ ọ te rọ ruẹ oke orro ulogbo?

¹⁷ Fikiere, ethẹ nọ Izikiẹl ọ ruẹ na o ve ti su ame uzuazọ ze ziezi. Onana họ ugogo oke efihiruo eruẹaruẹ nọ a kere eva Eviavia 22:1, 2: “Koyehọ o te dhesẹ ethẹ ame uzuazọ na kẹ omẹ [nọ] o bi lo nwranwra wọhọ ughẹgbe, nọ o bi kporo ẹkẹre no agbara uvie Ọghẹnẹ gbe o rọ Omogodẹ na tha nọ o bi su udevie iyẹrẹ okpẹwho na vrẹ; erei re, abọ ọdekọ ethẹ na ure uzuazọ o riẹ nọ o mọ eghẹrẹ ibi kpogbivẹ, tuọ amara tuọ ubi eva egbukpe; ebe ure na e rọ rọ kẹ usiwo kẹ erẹwho na.”

¹⁸ Evaọ etoke Odu-Ikpe na, eyao kpobi—erọ ugboma, ẹvori, gbe iroro—a re ti siwi ai. A rehọ onana na bi dhesẹ “usiwo kẹ erẹwho na” nọ u ti no ire ẹwoho na ze. Uyere u te eruẹrẹfihotọ nọ Kristi gbe 144,000 na a be wha ze, “ohwo ọvo nọ ọ be ria eva riẹ nọ ọ rẹte ta nọ, ‘Mẹ be mọ’, ọ rọ họ.” (Aizaya 33:24) Ethẹ na ọ vẹ te kẹre te umuo nọ a rẹ kẹre ba. Ọ rẹ te kẹre je diwi viere re o ruẹse gba ima ahwo, ẹsejọhọ dede ima-idu, enọ a te kpare ze nọ e te da no ame uzuazọ ọfuafo ọnana ze. Ethẹ eruẹaruẹ na o siwi Abade Owhuowhu na, rehọ uzuazọ kẹ oria nọ u su te kpobi. Evaọ Aparadase, t’ezae t’eyae a te ziọ uzuazọ vọvọ, siwi ai no uwhu Adamu otẹrọnọ a wo ẹrọwọ fihọ irere ẹtanigbo nọ a fihọ aro rai na. Eviavia 20:12 o ruẹaro inọ a ti rovie ‘iko-ebe’ evaọ edẹ eyena, nọ u dhesẹ elo otoriẹ ofa nọ enọ a kpare ze no na a ti wo erere noze. Avọ oma uweri, ahwo jọ a te se usiwo, makọ evaọ Aparadase. Otu ọkparesuọ eyena họ enọ a te rọ kẹ “ame-uwhei” ọrọ ọraha ebẹdẹ bẹdẹ na.

19. (a) Ẹvẹ ẹbẹre otọ na u ti ro rugba evaọ Aparadase? (b) Eme evaọ Aparadase okpẹwho na u dhesẹ? (c) Eme họ otofa ọ ethabọ okpẹwho na no etẹmpol na?

¹⁹ Eva okioye na, ẹbẹre otọ eruẹaruẹ Izikiẹl na u ve ti wo orugba urere riẹ. Izikiẹl ọ ruẹ otọ nọ a bẹre ziezi; epọvo na, u re mu Oleleikristi ẹrọwọ kpobi ẹro inọ o ti wo oria, ukuoriọ, evaọ Aparadase. Ẹsejọhọ, isiuru re ohwo o wo uwou obọ riẹ nọ ọ rẹ rria jẹ rẹro tei u ti rugba evaọ edhere ọkpakpatiẹ. (Aizaya 65:21; 1 Ahwo Kọrint 14:33) Okpẹwho nọ Izikiẹl ọ ruẹ na u te dhesẹ ọruẹrẹfihọ esuo nọ Jihova ọ jiroro riẹ kẹ otọakpọ na. Ahwo-akpọ a gbẹ te rọ ẹro ruẹ utu izerẹ nọ a wholo na ha. Ere eruẹaruẹ na e nwane ta ẹkwoma edhesẹ okpẹwho otọ “ufofe” na thabọ no etẹmpol na. (Izikiẹl 48:15) Nọ 144,000 na a bi lele Kristi su evaọ odhiwu na, Ovie na o wo ahwo ẹro evaọ otọakpọ. Ahwo otọakpọ riẹ a re ti wo erere vọvọ no ọkpọvio oyoyou gbe ẹkpọhọ utu oletu na ze. Rekọ, uzedhe agbara egọmeti na o te jọ obọ odhiwu, orọnikọ otọakpọ họ. Ohwo kpobi evaọ otọakpọ, kugbe utu oletu na, a te roma kpotọ kẹ Uvie Mesaya na.—Daniẹl 2:44; 7:14, 18, 22.

20, 21. (a) Fikieme odẹ okpẹwho na u je fo? (b) Didi enọ otoriẹ eruẹaruẹ Izikiẹl mai o rẹ lẹliẹ omai nọ omobọ mai?

²⁰ Muẹrohọ eme urere eruẹaruẹ Izikiẹl: “Odẹ okpẹwho na nọ umuo ẹdẹ ọyena vrẹ o rẹ te jọ Jihova Omariẹ Ọ Rrọ Etẹe.” (Izikiẹl 48:35, NW ) Orọnikọ okpẹwho onana o rọ re o kẹ ahwo ogaga gbe udu hu; hayo kọ o rọ re o wha oreva ahwo-akpọ haro ho. O rọ okpẹwho Jihova, nọ u bi dhesẹ iroro riẹ gbe idhere uyoyou riẹ, enọ e vọ avọ areghẹ. (Jemis 3:17) Onana o rẹ k’omai imuẹro omosasọ inọ Jihova ọ te gbẹ ghale ukoko ahwo “akpọ ọkpokpọ” riẹ nọ ọ ruẹrẹ họ kpohọ obaro ebẹdẹ bẹdẹ.—2 Pita 3:13.

²¹ Kọ ẹruore nọ ọ rọ obaro mai na ọ gbẹ be ghariẹ omai oma? Nwani fo, u re woma re mai omomọvo ọ nọ inọ, ‘Didi owọ mẹ be jẹ kpahe eghale igbunu nọ a rovie via evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl na? Kọ mẹ be rọ ẹrọwọ tha iruo nọ esẹro iyoyou na a bi ru, kugbe erọ okiọkotọ nọ a wholo na gbe erọ utu oletu obaro na? Kọ me zihe egagọ efuafo ruọ oria oviede uzuazọ mẹ no? Kọ mẹ be rehọ ame uzuazọ nọ o bi su buobu nẹnẹ na ruiruo ziezi?’ Jọ omomọvo mai o ru ere je wo evawere evaọ eruẹrẹfihotọ Jihova bẹdẹ bẹdẹ!

[Footnotes]

Ẹvẹ Whọ te k’Uyo?

◻ Eme ame nọ o bi su no etẹmpol na ze na u dhesẹ?

◻ Didi esiwo Jihova o rugba no ẹkwoma ethẹ ẹwoho na, kọ fikieme ethẹ na ọ rọ vọhọ viere?

◻ Eme ire nọ e rọ akotọ ethẹ na i dhesẹ?

◻ Eme okpẹwho na o ti dhesẹ evaọ etoke Esuo Odu-Ikpe na, kọ fikieme odẹ okpẹwho na u je fo?

[Pictures on page 29]

Ethẹ uzuazọ na o dikihẹ kẹ ọruẹrẹfihotọ Ọghẹnẹ kẹ esiwo