‘Etẹmpol Na’ Gbe ‘Oletu Na’ Nẹnẹ

‘Oletu na o ve lele ai ruọ eva; okenọ a be ruọ otafe o ve lele ai ruọ otafe.”—IZIKIẸL 46:10.

 1, 2. Ugogo uzẹme vẹ u re fiobọhọ k’omai fere otofa eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl na via?

OBE Izikiẹl u kiehọ iwuhrẹ anwae jọ oma ha. Wọhọ epanọ Talmud na o ta, ejọ rai e tubẹ jiroro nọ a re si obe na no usu ebe Ikereakere Efuafo na no. A wo ẹbẹbẹ kugbe otoriẹ eruẹaruẹ etẹmpol na a tẹ ta nnọ o rro vi otofa ohwo-akpọ. Eruẹaruẹ Izikiẹl ọrọ etẹmpol Jihova na u gbe ewena-isukulu Ebaibol efa unu no. Kọ ẹvẹ kpahe omai?

² Anwẹnọ a rọ rehọ egagọ efuafo vi no, Jihova ọ rehọ elo otoriẹ abọ-ẹzi buobu ghale ahwo riẹ no, kugbe otoriẹ oware nọ etẹmpol abọ-ẹzi Ọghẹnẹ o rọ—ọruẹrẹfihotọ Jihova kẹ egagọ efuafo.a Ugogo uzẹme onana u fiobọhọ k’omai wo otoriẹ eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl. Joma muẹrohọ ekwakwa abane eruẹaruẹ riẹ na viere—etẹmpol na, ọkwa-ozerẹ na, oletu na, gbe otọ na. Eme enana i dhesẹ k’omai nẹnẹ?

Etẹmpol na gbe Owhẹ

 3. Eme ma wuhrẹ no isilini ikpekpehru na ze gbe iwoho nọ a kare fihọ igbẹhẹ nọ e rọ unuẹthẹ etẹmpol na?

³ Dae rehọ iẹe nnọ ma rọ onya ughe-uriwo ọrọ etẹmpol eruẹaruẹ na. Ma gadiẹ estẹpo ihrẹ kpohọ unuẹthẹ ulogbo na jọ. Nọ ma dikihẹ unuẹthẹ na, akpọ o te gbe omai unu. Isilini na e rehọ imita 30 kpehru vi omai! O tẹ kareghẹhọ omai inọ ute nọ a rẹ rọ rueva ọruẹrẹfihotọ Jihova kẹ egagọ u re kpekpehru. Ikpẹ nọ i bi lo no inwido na ze i te bi lo mu iriẹ nọ a kare fihọ igbẹhẹ na, onọ a jọ Ikereakere na ro dhesẹ ekiete. (Olezi 92:12; Izikiẹl 40:14, 16, 22) Oria ọrẹri onana o rọ kẹ enọ i kiete evaọ uruemu gbe abọ-ẹzi. Rọwo kugbe oyena, ma gwọlọ kiete re Jihova ọ jẹ egagọ mai rehọ.—Olezi 11:7.

 4. Amono a whaha nọ a rueva etẹmpol na ha, kọ eme onana u wuhrẹ omai?

⁴ Evaọ kabọ kabọ ugebara na, ibruwou iroiro esa e riẹ. Kọ iroiro na a te k’omai uvẹ rueva? Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ ọrara ọvuọvo nọ “a yawo udu” hu ọ rẹ rueva ha. (Izikiẹl 40:10; 44:9) Eme oyena u dhesẹ? Onana u dhesẹ nnọ egegagọ nọ i you izi riẹ jẹ be rria lele ai ọvo Ọghẹnẹ ọ rẹ jẹrehọ. (Jerimaya 4:4; Ahwo Rom 2:29) O re dede ahwo itieye na rueva uwou-udhu abọ-ẹzi riẹ, uwou egagọ riẹ. (Olezi 15:1-5) Anwẹnọ a ro zihe egagọ uzẹme ze evaọ 1919, ukoko otọakpọ Jihova u ru izi uruemu vevẹ je kru rai ga no. Enọ i keke aro fihọ ghẹmeeyo a re gbe dede ai rehọ evaọ usu kugbe ahwo riẹ hẹ. Nẹnẹ, uruemu Ebaibol ọrọ esino-ukoko irumuomu na u ru egagọ mai fihọ fuafo tẹtẹtẹ no.—1 Ahwo Kọrint 5:13.

 5. (a) Ithatho vẹ e rọ udevie eruẹaruẹ Izikiẹl gbe eruẹaruẹ Jọn nọ a kere fihọ Eviavia 7:9-15 na? (b) Evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl, ono a rehọ erua 12 nọ e be jọ ọgwa obeva gọ na dhesẹ?

⁵ Ugebara na o lafi ọgwa otafe na oria nọ ahwo na a be jọ gọ je jiri Jihova. Onana o tẹ kareghẹhọ omai eruẹaruẹ Jọn ọrọ “otu obuobu” na nọ e be gọ Jihova “taso tuvo eva uwou egagọ-ode ẹri riẹ.” Iriẹ e rọ eruẹaruẹ ivẹ na. Evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl i fi erru fihọ igbẹhẹ unuẹthẹ na. Evaọ eruẹaruẹ Jọn egegagọ na i kru eyaa iriẹ na họ abọ rai, nọ u dikihẹ kẹ oghọghọ rai evaọ ajiri Jihova gbe odederehọ Jesu wọhọ Ovie rai. (Eviavia 7:9-15) Evaọ otofa eruẹaruẹ Izikiẹl na, erua 12 Izrẹl na i dikihẹ kẹ “igodẹ efa.” (Jọn 10:16; wawo Luk 22:28-30.) Kọ whẹ yọ omọvo ahwo nọ a be ruẹ oghọghọ evaọ ajiri Jihova ẹkwoma ewhowho Uvie riẹ?

 6. Eme họ ẹjiroro ubruwou emuore na evaọ ọgwa otafe na, kọ uvẹ-ọghọ vẹ onana o rẹ kareghẹhọ otu igodẹ efa na?

⁶ Nọ ma be nya ọgwa otafe na riwi na, ma tẹ ruẹ ibrikpẹ emuọriọ 30 na nọ ahwo na a rẹ jọ re idhe unevaze rai. (Izikiẹl 40:17) Nẹnẹ, erọ igodẹ efa na a be rehọ erao dheidhe he, rekọ a rẹ rueva etẹmpol abọ-ẹzi na ababọ họ. (Wawo Ọnyano 23:15.) Pọl ukọ na o kere nọ: “Jọ ma rehọ okẹ iwẹegọ ejiro rọ kẹ Ọghẹnẹ kẹse kẹse, koyehọ, ma rẹ rọ enu mai jiri odẹ riẹ. Wha se oware uwoma gbe ọghoruo ba ha, keme iwẹgọ i tieyena e rẹ were Ọghẹnẹ gaga.” (Ahwo Hibru 13:15, 16; Hosia 14:2) O rọ uvẹ-ọghọ ulogbo re ma rehọ idhe itieye na kẹ Jihova.—Itẹ 3:9, 27.

 7. Eme ẹma etẹmpol na o kareghẹhọ omai?

⁷ Nọ ẹnjẹle jọ ọ be ma etẹmpol eruẹaruẹ nana yọ Izikiẹl o bi rri. (Izikiẹl 40:3) Epọvo na, a ta kẹ Jọn ukọ na nọ: “Kparoma re whọ ma uwou egagọ-ode Ọghẹnẹ, aruẹri, gbe enọ ebe gọ eva riẹ.” (Eviavia 11:1) Eme ẹma nana o dhesẹ? Evaọ eruẹaruẹ ivẹ na, onana yọ imuẹro inọ uvumọ oware o rẹ da Jihova ji no erugba eyaa riẹ kpahe egagọ efuafo ho. Epọvo na nẹnẹ, ma rẹ sai wo imuẹro inọ uvumọ oware—makọ ọwọsuọ egaga ọrọ egọmeti dede—o rẹ sae whaha ezihetha egagọ efuafo ho.

 8. Ono ọ rueva inuẹthẹ na kpohọ ọgwa obeva na, kọ eme inuẹthẹ na e kareghẹhọ omai?

⁸ Nọ ma be fa ọgwa otafe na vrẹ na, ma rẹ ruẹ nọ inuẹthẹ esa e riẹ nọ i bi su kpohọ ọgwa obeva na; inuẹthẹ obeva na e rọ uhie jẹ rọ ẹrẹrẹ kugbe inuẹthẹ otafe na. (Izikiẹl 40:6, 20, 23, 24, 27) Izerẹ na ọvo e rẹ ruọ ọgwa obeva na. Inuẹthẹ obeva na e kareghẹhọ omai inọ enọ a wholo na a rẹ nyate ute gbe izi Ọghẹnẹ hrọ, rekọ izi gbe ute evo na e be kpọ Ileleikristi uzẹme kpobi. Rekọ eme họ iruo izerẹ na, kọ otofa vẹ u wo k’omai nẹnẹ?

Ọkwa-Ozerẹ Ẹrọwọ

 9, 10. Ẹvẹ “ọkwa-ozerẹ orua-uvie” na, onọ a rehọ utu izerẹ na dhesẹ evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl na, o be rọ kẹ uthubro abọ-ẹzi?

⁹ Taure oke Ileleikristi u te ti te, izerẹ na i je ruiruo gaga evaọ etẹmpol na. Ekpe erao idhe na, re a rehọ ai dheidhe evaọ ehru agbada-idhe na, re a jẹ ga ibe izerẹ gbe ahwo na o jọ okolo iruo ho. Rekọ a wo iruo obọdẹ efa. Jihova o j’uzi kpahe izerẹ na nọ: “A re ti wuhrẹ ahwo mẹ ẹhẹriẹ nọ ọ rọ udevie ọrẹri avọ ahwo gheghe, je dhesẹ kẹ ae re a vuhu enọ e foho avọ enọ e fo na.”—Izikiẹl 44:23; Malakae 2:7.

¹⁰ Kọ who wo ovuhumuo kẹ iruo egaga omarokpotọ nọ enọ a wholo na, “ọkwa-ozerẹ orua-uvie” na, a bi ru fiki egagọ efuafo? (1 Pita 2:9) Wọhọ ọkwa-ozerẹ emọ Livai anwae na, a kobaro no evaọ ẹkẹ uthubro abọ-ẹzi, bi fiobọhọ kẹ ahwo re a w’otoriẹ oware nọ u fo gbe onọ u kiete evaọ aro Ọghẹnẹ gbe onọ u fo ho. (Matiu 24:45) Uthubro utioye na, nọ u bi no ebe nọ a fa no Ebaibol ze na gbe ẹkwoma iwuhrẹ gbe ikokohọ Ileleikristi, u fiobọhọ kẹ ima ahwo buobu no re a ruẹhọ kugbe Ọghẹnẹ.—2 Ahwo Kọrint 5:20.

11. (a) Ẹvẹ eruẹaruẹ Izikiẹl i ro fiẹgbahọ ẹgwọlọ ẹfuọ izerẹ na? (b) Evaọ edẹ urere na, ẹvẹ a ro ru enọ a wholo na fo no evaọ abọ-ẹzi?

¹¹ Ghele na, orọnikọ izerẹ na a re wuhrẹ amọfa re a jọ fuafo ọvo ho; ae omarai a rẹ jọ fuafo re. Fikiere, Izikiẹl ọ tẹ ruẹ edhere orufuọ kẹ ọkwa-ozerẹ Izrẹl. (Izikiẹl 44:10-16) Epọvo na, ikuigbe i dhesẹ nọ evaọ 1918, Jihova ọ keria “wọhọ erae orufuọ” evaọ etẹmpol abọ-ẹzi riẹ, be kiẹ utu izerẹ nọ a wholo na riwi. (Malakae 3:1-5) Enọ a kuenu kẹ nnọ a fo evaọ abọ-ẹzi hayo enọ i kurẹriẹ no edhọgọ anwae rai no a kẹ rai uvẹ re a ruabọhọ uvẹ-ọghọ iruo evaọ etẹmpol abọ-ẹzi riẹ. Ghele na, wọhọ amọfa, omomọvo enọ a wholo na a rẹ sai zihe ruọ enọ e fo ho—evaọ abọ-ẹzi hayo uruemu. (Izikiẹl 44:22, 25-27) A re ruiruo gaga re a “kare epe eva akpọ na.”—Jemis 1:27; wawo Mak 7:20-23.

12. Fikieme ma je wo ovuhumuo iruo enọ a wholo na?

¹² Mai omomọvo ma rẹ sae nọ inọ, ‘Kọ me bi wo ovuhumuo kẹ oriruo nọ enọ a wholo na a dhesẹ ẹkwoma ikpe iruo ẹrọwọ rai kpobi na? Kọ mẹ be raro kele ẹrọwọ rai?’ U fo kẹ erọ otu obuobu na re a kareghẹhọ nnọ enọ a wholo na a te jọ kugbe ai ribri evaọ otọakpọ họ. Rọ kpahe izerẹ evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl, Jihova ọ ta nọ: “Wha rẹ kẹ ai oria [otọ] ovuovo evaọ Izrẹl he; mẹ họ oria rai.” (Izikiẹl 44:28) Epọvo na, enọ a wholo na a wo oria ebẹdẹ bẹdẹ evaọ otọakpọ họ. A wo ukuoriọ odhiwu, yọ erọ otu obuobu na a rri rie wọhọ uvẹ-ọghọ re a thọ ae uke jẹ tudu họ ae awọ nọ a gbẹ rọ otọakpọ na.—Matiu 25:34-40; 1 Pita 1:3, 4.

Oletu Na—Ono Ọ Rọ?

13, 14. (a) Fikieme oletu na ọ jẹ jọ otu igodẹ efa? (b) Ono oletu na o dikihẹ kẹ?

¹³ Onọ isiuru jọ o roma via no. Kọ ono oletu na o dikihẹ kẹ? Nọ a ta kpahe iẹe wọhọ omọvo hayo ẹko ahwo na, ma rẹ sai roro nọ o dikihẹ kẹ utu ahwo. (Izikiẹl 44:3; 45:8, 9) Rekọ ono? Orọnikọ enọ a wholo na ha. Evaọ eruẹaruẹ na, o je ruiruo kpekpekpe kugbe ọkwa-ozerẹ na, rekọ ọ rọ omọvo rai hi. Wo ohẹriẹ no utu izerẹ na, a kẹ riẹ ukuoriọ evaọ otọ na yọ o wo ẹruore otọakpọ, orọnikọ odhiwu hu. (Izikiẹl 48:21) Ofariẹ, Izikiẹl 46:10 o ta nọ: ‘Rọ kpahe oletu na evaọ udevie rai, okenọ [erua nọ e rọ izerẹ hẹ] a tẹ rueva [ọgwa otafe etẹmpol na], ọ vẹ rueva; a tẹ ruọ otafe no, ọ vẹ ro otafe.’ Ọ rueva ọgwa obeva na ha rekọ ọ jẹ gọ evaọ ọgwa otafe na, be rueva jẹ ruọ otafe lele ahwo na. Eware enana i te fi utu oletu na họ udevie otu obuobu igodẹ efa nọ e te zọ.

¹⁴ U re vevẹ, oletu na o wo owha-iruo evaọ udevie ahwo Ọghẹnẹ. Evaọ ọgwa otafe na, ọ kerria ọmọgwae Unuẹthẹ Ovatha-Ọre na. (Izikiẹl 44:2, 3) Onana u re dhesẹ ọkwa ẹruọsa, wọhọ orọ ekpako evaọ Izrẹl, enọ e kerria unuẹthẹ okpẹwho na je guẹdhọ. (Rut 4:1-12; Itẹ 22:22) Amono evaọ udevie igodẹ efa na a wo ekwa ẹruọsa nẹnẹ? Ekpako nọ i wo ẹruore otọakpọ enọ ẹzi ọfuafo o ro mu. (Iruẹru 20:28) Fikiere, a be ruẹrẹ utu oletu na họ avọ ẹruore iruo ẹruọsa evaọ akpọ ọkpokpọ na.

15. (a) Ẹvẹ eruẹaruẹ Izikiẹl i ro fielo họ usu nọ o rọ udevie ekpako nọ e rọ otu obuobu na gbe utu izerẹ nọ a wholo na? (b) Didi oriruo ekpako nọ a wholo na a kẹ no evaọ ukoko otọakpọ Ọghẹnẹ?

¹⁵ Rekọ nẹnẹ na, didi usu o rrọ udevie utu izerẹ nọ a wholo na gbe ekpako itieye na, nọ e rrọ ọkwa ẹruọsa wọhọ abọ otu obuobu na? Eruẹaruẹ Izikiẹl e ta nnọ ekpako na nọ e rọ abọ otu obuobu na a wo iruo uketha gbe obufihọ, yọ enọ a wholo na a be kobaro evaọ abọ-ẹzi. Oghẹrẹvẹ? Kareghẹhọ, evaọ eruẹaruẹ na a rehọ owha-iruo nọ a re ro wuhrẹ ahwo na eme abọ-ẹzi rọkẹ izerẹ na. A tẹ jẹ ta kẹ ae re a jọ iguẹdhọ. Ofariẹ, a rehọ iruo ‘iroiro’ evaọ inuẹthẹ etẹmpol na rọ kẹ emọ Livai. (Izikiẹl 44:11, 23, 24) U re vevẹ, oletu na ọ rẹ roma kpotọ kẹ iruo abọ-ẹzi gbe esuo izerẹ na. Fikiere, u fo nnọ evaọ oke ọgbọna, enọ a kẹ ẹzi na a kobaro no evaọ egagọ efuafo. Wọhọ oriruo, a salọ ahwo Ugboma Esuo Isẹri Jihova no usu rai ze. Ekpako ẹrọwọ itieye nọ a wholo na a wuhrẹ utu oletu na kri no, be ruẹrẹ ahwo utu onana nọ i te họ rọ kẹ ẹdẹ nọ a te rehọ udu-esuo kẹ ae vọvọ evaọ akpọ ọkpokpọ Ọghẹnẹ nọ ọ be tha na.

16. Wọhọ epanọ Aizaya 32:1, 2 o ta, didi owọ ekpako kpobi a rẹ jẹ hrọ?

¹⁶ Didi oghẹrẹ esẹro ahwo nana a rrọ, enọ e be hẹrẹ ewha-iruo ilogbo wọhọ utu oletu na? Eruẹaruẹ nọ e rọ Aizaya 32:1, 2 e ta nọ: “Ri ovie o reti suẹ avọ ẹrẹreokie, gbe emọ-ivie i ve ti guẹdhọ uzẹme. [Omomọvo] ọ vẹ te jọ wọhọ oria nọ u sioma no ofou, oria nọ [u dhere] no ẹkporo, wọhọ oko-ame eva oria oyaya, wọhọ edhedhẹ utho ulogbo nọ u ruru otọ oyaya.” Eruẹaruẹ nana i bi rugba nẹnẹ, keme ekpako Ileleikristi kpobi—te enọ a wholo gbe erọ igodẹ efa—a bi ruiruo re a thọ uthuru na no “ẹkporo” wọhọ ukpokpoma gbe ewhrehe.

17. Ẹvẹ ithuru-igodẹ Ileleikristi a re rri oma rai, kọ ẹvẹ uthuru na u re rri rai?

¹⁷ Eme na “emọ-ivie” gbe ‘oletu,’ nọ i wo otofa ovo na evaọ Hibru, a rehọ e rai ruiruo wọhọ edẹ-ova nọ a rẹ rọ kpare ezae enana kpehru hu. Ukpoye, i dhesẹ owha-iruo nọ a rẹro riẹ nọ ezae enana e rẹ wha evaọ ẹruọsa igodẹ Ọghẹnẹ. Jihova ọ vẹvẹ unu gaga nọ: “Utei, O ivie Izrẹl! Wha se araha gbe okienyẹ ba, re wha bruoziẹ uzẹme gbe ẹrẹreokie.” (Izikiẹl 45:9) U woma re ekpako kpobi nẹnẹ a si ohrẹ utioye t’udu. (1 Pita 5:2, 3) Uthuru na omarai a re vuhumu re inọ Jesu ọ rehọ ithuru-igodẹ enana mu wọhọ ‘ekẹ ahwo.’ (Ahwo Ẹfẹsọs 4:8) A kere ute rai fihọ Ẹme ọfuafo Ọghẹnẹ. (1 Timoti 3:1-7; Taitọs 1:5-9) Fikiere Ileleikristi a re lele esuo ekpako na.—Ahwo Hibru 13:7.

18. Didi ewha-iruo jọ utu oletu na u wo enẹna, kọ didi owha-iruo u ti wo evaọ obaro?

¹⁸ Evaọ oke Ebaibol iletu jọ i wo udu-esuo buobu, efa kakao. Nẹnẹ, ekpako otu obuobu na a wo ewha-iruo sa-sa. Ejọ i bi ruiruo evaọ ukoko ovo; efa i bi ruiruo kẹ ikoko buobu wọhọ esẹro ọnyawariẹ; efa i bi ruiruo kẹ orẹwho soso wọhọ Ogbẹgwae Uwou-Ogha; efa i bi fiobọhọ kẹ egbẹgwae sa-sa erọ Ugboma Esuo na. Evaọ akpọ ọkpokpọ na, Jesu ọ te rehọ ‘emọ-ivie mu eva akpọ na kpobi’ re a kobaro evaọ udevie egegagọ Jihova evaọ otọakpọ. (Olezi 45:16) Ababọ avro, ọ te salọ ibuobu enana no udevie ekpako ẹrọwọ inẹnẹ na ze. Fikinọ ezae enana a bi dhesẹ oma rai via enẹna, ọ te rehọ uvẹ iruo ọghọ buobu rọ kẹ ae nọ o te dhesẹ iruo utu oletu na via no evaọ akpọ ọkpokpọ na.

Otọ Ahwo Ọghẹnẹ Nẹnẹ

19. Eme otọ eruẹaruẹ Izikiẹl na u dikihẹ kẹ?

¹⁹ Eruẹaruẹ Izikiẹl i te je dhesẹ otọ Izrẹl nọ a zihe ze no. Eme abọ eruẹaruẹ nana u dikihẹ kẹ? Eruẹaruẹ ezihetha efa e ruẹaro inọ otọ na, Izrẹl, o te jọ aparadase wọhọ Idẹn. (Izikiẹl 36:34, 35) Nẹnẹ, ma be reawere “otọ” nọ a zihe ze no, yọ o wọhọ Idẹn re. Epọvo na, kẹse kẹse ma be t’ẹme kpahe aparadase abọ-ẹzi mai. Uwou-Eroro Na o fotọ “otọ” mai wọhọ “oria iruẹru” ahwo Ọghẹnẹ nọ a salọ.b Oria kpobi nọ odibo Jihova ọ rẹ jọ kpobi, ọ rrọ otọ yena nọ a zihe ze no na thakpinọ ọ be daoma yọrọ egagọ uzẹme ẹkwoma ẹnya lele ithihi Kristi Jesu.—1 Pita 2:21.

20. Didi ehri-uzi ma re wuhrẹ no “otọ ọrẹri” ọrọ eruẹaruẹ Izikiẹl na ze, kọ ẹvẹ ma re ro fi ehri-uzi onana h’iruo?

²⁰ Kọ ẹvẹ kpahe ofẹ otọ nọ a re se “otọ ọrẹri na”? Onana họ otọ nọ ahwo na a zọhọ ro fiobọhọ kẹ ọkwa-ozerẹ na gbe okpẹwho na. Epọvo na, “ahwo na kpobi” a rẹ zọhọ ofẹ otọ na kẹ oletu na. Eme onana u dhesẹ nẹnẹ? Orọnikọ isu-egagọ jọ nọ a rẹ hwosa a rẹ wọ ewha egbẹgbẹdẹ fihọ ahwo Ọghẹnẹ na uzou hu. (2 Ahwo Tẹsalonika 3:8) Ukpoye, obufihọ nọ a be rọ kẹ ekpako na nẹnẹ o mae rrọ abọ-ẹzi. O kẹre te obufihọ evaọ iruo nọ a bi ru enẹna gbe edhesẹ ẹzi ẹmeoyo, ọrọ omarokpotọ. Ghele na, wọhọ epanọ o jọ evaọ edẹ Izikiẹl, a bi ru azọhọ ọnana “kẹ ỌNOWO,” orọnikọ rọ kẹ ohwo jọ họ.—Izikiẹl 45:1, 7, 16.

21. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no ẹbẹre otọ eruẹaruẹ Izikiẹl na ze?

²¹ Orọnikọ oletu gbe ọkwa-ozerẹ na ọvo họ enọ a kẹ eria evaọ otọ nọ a zihe ze na ha. Ẹbẹre otọ na u dhesẹ nnọ erua 12 na ọvuọvo o wo ukuoriọ. (Izikiẹl 47:13, 22, 23) Fikiere orọnikọ otu obuobu na a wo oria evaọ aparadase abọ-ẹzi na nẹnẹ ọvo ho rekọ a te kẹ ae otọ nọ a te rria evaọ otọakpọ Uvie Ọghẹnẹ.

22. (a) Eme okpẹwho eruẹaruẹ Izikiẹl na u dikihẹ kẹ? (b) Eme ma rẹ jọ okpẹwho na nọ o wo inuẹthẹ evaọ abọ riẹ kpobi na wuhrẹ?

²² Orọ urere, eme okpẹwho evaọ eruẹaruẹ na u dikihẹ kẹ? Orọnikọ okpẹwho odhiwu hu, keme o rọ udevie otọ nọ a “vuwa vevẹ.” (Izikiẹl 48:15-17) Fikiere otọakpọ o rọ. Kọ, eme họ okpẹwho? Kọ u gbe dhesẹ ahwo nọ a rrọ oria ovo wọhọ ẹko jẹ be bọ iwou je koko oma họ? E. Fikiere, o wọhọ nọ okpẹwho na u dikihẹ kẹ omaa ọruẹrẹfihọ esuo otọakpọ nọ o te jọ erere kẹ enọ i ru ukoko otọakpọ ukiẹrẹe na via. U ti ruiruo vọvọ evaọ “akpọ ọkpokpọ” n’otha na. (2 Pita 3:13) Inuẹthẹ okpẹwho na nọ e rọ kabọ kabọ na, ọvo kẹ orua ovo, o nwani dhesẹ evevẹ. Nẹnẹ, ahwo Ọghẹnẹ a rọ otọ ikoko idhere he. A rẹ sae nyabru inievo nọ i te; ahwo kpobi a riẹ izi nọ e be kpọ ae. Uzẹme na inọ ahwo erẹwho kpobi a bi kporo otọ nọ o be yọrọ okpẹwho na o kareghẹhọ omai nnọ igodẹ efa na a be tubẹ jọ abọ-iwo tha ọruẹrẹfihotọ nọ a be jọ akpọ-soso ru rọ tha ahwo Ọghẹnẹ uke.—Izikiẹl 48:19, 30-34.

23. Eme ma te ta kpahe evaọ uwuhrẹ n’otha?

²³ Kọ, ẹvẹ kpahe ethẹ nọ o bi su no aruẹri etẹmpol na ze na? Oware nọ oyena u dhesẹ nẹnẹ gbe evaọ obaro họ uzoẹme uwuhrẹ avesa gbe orọ urere ọrọ uzoẹme onana.

[Footnotes]

Eme Ọkiẹkpemu

◻ Eme etẹmpol eruẹaruẹ Izikiẹl na u dikihẹ kẹ?

◻ Ono izerẹ nọ e be jọ etẹmpol na ruiruo na a dikihẹ kẹ?

◻ Eme họ utu oletu na, iruo jọ vẹ o wo?

◻ Eme họ otọ na evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl, kọ edhere vẹ a rọ bẹre iẹe kẹ erua 12 na?

◻ Eme okpẹwho na u dikihẹ kẹ?

[Diagram/Map on page 21]

Ẹbẹre otọ wọhọ epanọ a jọ eruẹaruẹ Izikiẹl dhesẹ

ERUA IKPEGBIVẸ NA

Abade Ologbo Na

Abade Galili

Ethẹ Jọdan

Abade Uwhei

DAN

ASHA

NAFTALI

MANASẸ

IFREMU

RUBẸN

JUDA

OLETU NA

BẸNJAMIN

SIMIỌN

ISAKA

ZẸBULỌN

GAD

[Diagram]

ẸKẸRE OTỌ ỌRẸRI

A. “Jihova Omariẹ Ọ Rrọ Etẹe” (Jihova-Shammah); B. emamọ otọ okpẹwho na

Abọ emọ Livai

Aruẹri Jihova

Abọ Izerẹ

B A B