“Fiẹrohọ” Etẹmpol Ọghẹnẹ!

“Ọmọ ohwo, . . . fiẹrohọ eware nọ me bi ti dhesẹ kẹ owhẹ kpobi . . . Dhesẹ ae kpobi kẹ unuwou Izrẹl.”—IZIKIẸL 40:4.

 1. Otọ uyero vẹ ahwo nọ Ọghẹnẹ ọ salọ a ruẹ nọ a rrọ evaọ 593 B.C.E.?

UKPE na o jọ 593 B.C.E., ukpe avọ 14 ọrọ igbo Izrẹl. Rọ kẹ ahwo Ju nọ e be rria Babilọn, otọ-ẹwho oyoyou rai na o jọ ẹro rai thabọ gaga. Oke nọ ibuobu rai a ruẹ Jerusalẹm whremu, yọ ọ jẹ to, a kporo igbẹhẹ ilogbo riẹ no, ikpiwou riẹ e raha no. Etẹmpol Jihova—onọ o jọ oruaro okpẹwho na vẹre, oviede egagọ efuafo evaọ otọakpọ na soso—u kporo muotọ no. Enẹna emọ Izrẹl buobu a gbẹ rọ igbo. U ti te ikpe 56 efa taure esiwo nọ a yeyaa riẹ na ọ tẹ te via.—Jerimaya 29:10.

 2. Fikieme ekareghẹhọ etẹmpol Ọghẹnẹ evaọ Jerusalẹm o jẹ wha ọkora se Izikiẹl?

² O jẹ kẹ Izikiẹl ọruẹaro ẹrọwọ na idhọvẹ gaga nọ o te roro kpahe etẹmpol Ọghẹnẹ nọ ọ raha no evaọ ikilomita egba buobu thabọ no etẹe, otọ ufofe nọ erao ijihẹ e dafia. (Jerimaya 9:11) Ọsẹ riẹ, Buzi, ọ jọ ozerẹ evaọ obei. (Izikiẹl 1:3) Izikiẹl ọ hae reawere uvẹ-ọghọ ovo na, rekọ a mu rie kpohọ igbo no avọ ikpahwo Jerusalẹm evaọ 617 B.C.E., okenọ ọ gbẹ jọ uzoge. Enẹna nọ ọ kpako te ikpe 50 no na, ẹsejọhọ Izikiẹl o roro nọ ọ te gbẹ ruẹ Jerusalẹm ofa ha hayo kọ o ti gbe w’abọ evaọ ẹwariẹbọ etẹmpol riẹ hẹ. Whọ dai roro epanọ o ruọ Izikiẹl oja te nọ a kẹe eruẹaruẹ etẹmpol oruaro na!

 3. (a) Eme họ ẹjiroro eruẹaruẹ Izikiẹl ọrọ etẹmpol na? (b) Ugogo abane vẹ eruẹaruẹ na i wo?

³ Eruẹaruẹ ithethei na, nọ e rọ izou izii obe Izikiẹl na, o kẹ ahwo Judia nọ e rọ igbo eyaa omosasọ. A ti zihe egagọ efuafo ze! Evaọ ikpe-udhusoi no oke oyena ze, makọ rite ẹdẹ mai na, eruẹaruẹ nana e rọ ehri uduotahawọ kẹ enọ i you Jihova. Evaọ oghẹrẹvẹ? Joma kiẹ oware nọ eruẹaruẹ Izikiẹl u dhesẹ kẹ emọ Izrẹl nọ e rọ igbo. U wo abane: etẹmpol na, ọkwa ozerẹ na, iletu na, gbe otọ na.

A Zihe Etẹmpol na Ze No

 4. Bovẹ a rehọ Izikiẹl nya evaọ emuhọ eruẹaruẹ riẹ, kọ eme ọ jọ obei ruẹ, kọ ono ọ jẹ rehọ iẹe nya wariẹ?

⁴ A kake rehọ Izikiẹl ziọ “ehru ugbehru-itho nọ u kpehru thesiwa.” Etẹmpol ologbo jọ o jọ ofẹ obọze-ọre ugbehru na, wọhọ okpẹwho nọ a mọ ugbẹhẹ wariẹ. Ẹnjẹle jọ, ọnọ eriwo riẹ “ọ wọhọ ẹroo,” ọ rehọ ọruẹaro na nya uwou na wariẹ ziezi. (Izikiẹl 40:2, 3) Nọ eruẹaruẹ na e be nyaharo na, Izikiẹl ọ tẹ ruẹ ẹnjẹle na nọ ọ be roma totọ rehọ omaa inuẹthẹ ẹrẹrẹ esa etẹmpol na avọ ibriwou na, ọgwa obọ otafe, ọgwa obeva, ibrikpẹ emuọriọ, agbada-idhe, gbe aruẹri etẹmpol na avọ Ọrẹri gbe ubrukpẹ Ọrẹri Erẹri riẹ.

 5. (a) Didi imuẹro Jihova ọ kẹ Izikiẹl? (b) Eme họ “oma-ivie rai” nọ a re sino etẹmpol na, kọ fikieme onana u je wuzou?

⁵ Kẹsena, Jihova omariẹ ọ tẹ roma via evaọ eruẹaruẹ na. Ọ rueva etẹmpol na ọ tẹ kẹ Izikiẹl imuẹro nnọ Ọ te rria etẹe. Rekọ Ọ tẹ gwọlọ nọ a ru uwou Riẹ na fo, ta nọ: “Enẹna jọ a siobọno edhọ-egọ rai gbe oma-ivie rai nọ i whu no no abotọ mẹ, me re lele ai jọ bẹdẹ.” (Izikiẹl 43:2-4, 7, 9) O wọhọ nọ “oma-ivie rai” enana i bi dhesẹ emedhọ. Isu aghẹmeeyo Jerusalẹm gbe ahwo na a rehọ emedhọ gbe etẹmpol Ọghẹnẹ ku no yọ, fikiere, a te zihe emedhọ na ruọ ivie. (Wawo Emọs 5:26.) Emedhọ enana yọ eghẹnẹ hayo ivie nọ e rrọ uzuazọ vievie he, enana i whu no, eware igbegbe evaọ aro Jihova. A re si ai no hrọ.—Iruo-Izerẹ 26:30; Jerimaya 16:18.

 6. Eme ẹma etẹmpol na u dhesẹ?

⁶ Eme họ otofa abọ eruẹaruẹ nana? O kẹ enọ e jọ igbo na imuẹro ezihetha ọvọvọ ọrọ egagọ efuafo eva etẹmpol Ọghẹnẹ. Ofariẹ, ẹma etẹmpol na ọ kẹ imuẹro Ọghẹnẹ nnọ eruẹaruẹ na e rẹ seba erugba ha. (Wawo Jerimaya 31:39, 40; Zekaraya 2:2-8.) A ti voro ẹdhọgọ kpobi no. Jihova ọ te wariẹ ghale uwou riẹ.

Ọkwa-Ozerẹ gbe Oletu Na

 7. Didi ovuẹ a kẹ kpahe emọ Livai gbe izerẹ na?

⁷ A ti je ru ọkwa-ozerẹ na fo re. A te whọku emọ Livai na fikinọ a kie ro edhọgọ, a ve jiri emọ izerẹ Zedọk jẹ hwae osa fikinọ a yọrọ ẹfuọ.a Ghele na, eko ahwo ivẹ na a ti wo orria iruo evaọ uwou Ọghẹnẹ nọ a ti zihe ze—wọhọ epanọ ẹrọwọ rai omomọvo ọ rọ. Ofariẹ, Jihova o j’uzi nọ: “A re ti wuhrẹ ahwo mẹ ẹhẹriẹ nọ ọ rọ udevie ọrẹri avọ ahwo gheghe, je dhesẹ kẹ ae re a vuhu enọ e foho avọ enọ e fo na.” (Izikiẹl 44:10-16, 23) Fikiere a ti zihe ọkwa-ozerẹ na ze, a vẹ jẹ hwa izerẹ na osa fiki ithihakọ rai.

 8. (a) Amono a jọ iletu Izrẹl anwae? (b) Didi edhere oletu eruẹaruẹ Izikiẹl o je ro ruiruo ziezi evaọ egagọ efuafo?

⁸ Eruẹaruẹ na e tẹ jẹ ta kpahe ọnọ a re se oletu. Orẹwho na u wo iletu no anwọ oke Mosis ze. Ubiẹme Hibru kẹ oletu, na·siʼʹ, o rẹ sai dhesẹ ọnọ o wuzou uwou, orua, makọ orẹwho. Evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl, a whọku isu Izrẹl kpobi fikinọ a bi kienyẹ ahwo na, a tẹ hrẹ rae re a lọhọ obọ. Dede nọ a rọ utu ọkwa-ozerẹ na ha, oletu na o bi ruiruo ziezi evaọ egagọ efuafo. Ọ be rueva jẹ ruọ otafe ọgwa na kugbe erua nọ i wo izerẹ hẹ na, kerria ọmọgwa Unuẹthẹ Ovatha-Ọre na, jẹ kẹ ahwo na jọ idhe nọ a re dhe. (Izikiẹl 44:2, 3; 45:8-12, 17) Fikiere eruẹaruẹ na e kẹ ahwo Izikiẹl imuẹro nnọ a te rehọ emamọ isu ghale orẹwho nọ a ti zihe ze na, ezae nọ e te tha ọkwa-ozerẹ na uke evaọ ekokohọ ahwo Ọghẹnẹ jẹ jọ emamọ iriruo evaọ eme abọ-ẹzi.

Otọ Na

 9. (a) Ẹvẹ a rọ bẹre otọ na, rekọ amono a te bẹre te he? (b) Eme họ otọ ọrẹri na, kọ eme o rọ eva riẹ?

⁹ Uwhremu na, eruẹaruẹ Izikiẹl u kugbe eriwo otọ Izrẹl kpobi. A te bẹre otọ na rọ kẹ orua kpobi. A te bẹre te oletu na re. Rekọ a te bẹre te izerẹ na ha, keme Jihova ọ ta nọ, “Mẹ họ uku-oriọ rai.” (Izikiẹl 44:10, 28; Ikelakele 18:20) Eruẹaruẹ na i dhesẹ nọ ẹkẹ otọ nọ a bẹre te oletu na o te jọ t’ofẹ t’ofẹ obọdẹ oria nọ a re se otọ ọrẹri. Onana yọ otọ nọ ibiezọ ene riẹ e rọ ẹrẹrẹ nọ a ghale kpohọ abasa—ofẹ ehru riẹ kẹ emọ Livai nọ i kurẹriẹ, udevie kẹ izerẹ na, obotọ riẹ kẹ okpẹwho na avọ otọ ẹvi riẹ. A te bọ etẹmpol Jihova fihọ otọ izerẹ na, evaọ udevie otọ nọ a zọhọ na.—Izikiẹl 45:1-7.

10. Eme eruẹaruẹ kpahe ẹbẹre otọ na u dhesẹ kẹ ahwo Judia ẹrọwọ evaọ igbo?

¹⁰ Ẹvẹ enana kpobi e rẹ sasa idu enọ e rọ igbo na te! A kẹ uviuwou kpobi imuẹro ukuoriọ evaọ otọ na. (Wawo Maeka 4:4.) Egagọ fuafo e te jọ oria ukpehru evaọ etẹe. Je muẹrohọ evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl inọ oletu na, wọhọ izerẹ na, a te rria otọ nọ ahwo na a zọhọ. (Izikiẹl 45:16) Fikiere evaọ ẹkwotọ nọ a zihe ze na, ahwo na a ti w’obọ evaọ iruo ahwo nọ Jihova o ro mu re a kobaro, thae uke ẹkwoma ẹmeoyo kẹ ọkpọvio rai. Evaọ oma riẹ kpobi, ẹkwotọ ọnana ọ rọ oriruo okokohọ, ẹmeoyo, gbe ufuoma.

11, 12. (a) Ẹvẹ Jihova ọ rọ jọ eruẹaruẹ kẹ ahwo riẹ imuẹro nọ ọ te ghale otọ-ẹwho rai nọ a zihe ze na? (b) Ono a rehọ irre nọ e rọ akọ ethẹ na dhesẹ?

¹¹ Kọ Jihova ọ te ghale ẹkwotọ rai? Eruẹaruẹ na e rehọ udhesẹ isiuru jọ kuyo onana. Uto jọ u bi su no etẹmpol na ze, u bi su kparo na yọ o be kẹre, u te ti zihe ruọ uto ulogbo evaọ okenọ u su rueva Abade Owhuowhu na. Nọ u su te etẹe, o tẹ kpare ame nọ o whu no ziọ uzuazọ, eki iyei o te rovie fihọ unueri riẹ. Irre buobu e rọ edhedhe ethẹ riẹ nọ e rẹ mọ fa ha, nọ e rẹ kẹ omokpokpọ gbe esiwo.—Izikiẹl 47:1-12.

¹² Rọ kẹ enọ e rọ igbo na, eyaa nana o wariẹ jẹ kẹ imuẹro eruẹaruẹ ezihetha nọ a kake yeya riẹ no vẹre nọ a rri ghaghae. Bu vi ẹsiẹvo, eruẹaro nọ Jihova ọ kẹ ẹgba a rehọ eme aparadase dhesẹ Izrẹl nọ a zihe ze, nọ a wariẹ yẹ vọ no. Ekwotọ ifofe nọ i zihe ruọ uzuazọ e rọ uzoẹme eruẹaruẹ ẹsibuobu. (Aizaya 35:1, 6, 7; 51:3; Izikiẹl 36:35; 37:1-14) Fikiere ahwo na a sai rẹro nọ eghale Jihova nọ e rẹ kẹ uzuazọ i ti su via wọhọ ethẹ no etẹmpol nọ a zihe ze na tha. Fikiere, orẹwho nọ u whu no evaọ abọ-ẹzi na o te zọ. A te rehọ uvi ezae abọ-ẹzi rọ ghale ahwo na—ezae nọ i kiẹrẹe jẹ rọ gaga wọhọ irre nọ e rọ akotọ ethẹ eruẹaruẹ na, ezae nọ e te kobaro evaọ ọwariẹbọ ẹkwotọ nọ ọ raha na. Aizaya omariẹ o kere no vẹre kpahe “ire-ọkaa ẹrẹreokie” enọ e “te wariẹ bọ eria anwae nọ e raha na.”—Aizaya 61:3, 4.

Okevẹ Eruẹaruẹ na I ro Rugba?

13. (a) Evaọ edhere vẹ Jihova ọ rọ rehọ “ire-ọkaa ẹrẹreokie” ghale ahwo riẹ nọ a zihe ze? (b) Ẹvẹ eruẹaruẹ kpahe Abade Owhuowhu na o ro rugba?

¹³ Kọ oma o vo enọ i zihe no igbo ze na? Vievie! Okiọkotọ jọ a zihe kpohọ otọ-ẹwho oyoyou rai evaọ 537 B.C.E. U kri hi, evaọ otọ ọkpọvio “ire-ọkaa ẹrẹreokie” enana—wọhọ okere-obe na Ẹzra, eruẹaro na Hagai avọ Zakaraya, gbe Ozerẹ Okpehru na, Joshua—a tẹ wariẹ bọ eria anwae nọ e raha na. Iletu, wọhọ Nehemaya avọ Zẹrubabẹl, a su ẹkwotọ na wowoma. A zihe etẹmpol Jihova ze, avọ eruẹrẹfihotọ riẹ kẹ uzuazọ—eghale ẹrria lele ọvọ riẹ na—e tẹ wariẹ su lahwe. (Iziewariẹ 30:19; Aizaya 48:17-20) Oghale jọ họ eriariẹ. A zihe ọkwa-ozerẹ na ziọ iruo, izerẹ na a te wuhrẹ ahwo na Uzi na. (Malakae 2:7) Fikiere, ahwo na a tẹ wariẹ dhidhi aro vi evaọ abọ-ẹzi a tẹ wariẹ mu iruo họ wọhọ idibo Jihova, onọ a rehọ Abade Owhuowhu nọ ọ ziọ uzuazọ je zihe ruọ oria eki iyei dhesẹ na.

14. Fikieme ma ti ro wo orugba eruẹaruẹ Izikiẹl nọ o rro vi oware nọ o via evaọ okenọ ahwo Ju a zihe no igbo Babilọn ze?

¹⁴ Kọ eware enana ọvo họ orugba eruẹaruẹ Izikiẹl na? Ijo; o riobọhọ oware ofa nọ o mae rro. Roro: A rẹ sae bọ etẹmpol na evaọ oghẹrẹ nọ Izikiẹl o dhesẹ na ha. Uzẹme, ahwo Ju na a se eruẹaruẹ na gboja je tube fi abọ riẹ jọ h’iruo.b Rekọ, etẹmpol eruẹaruẹ na o rro vi epanọ o sae rọ gba Ugbehru Moraya na, oria nọ a bọ etẹmpol ọsosuọ na fihọ. Fibae, etẹmpol Izikiẹl o jọ okpẹwho na ha rekọ u dina thabọ noi omojọ, rekọ a bọ etẹmpol avivẹ na fihọ oria nọ ọrọ ọsosuọ na ọ jọ vẹre, evaọ okpẹwho Jerusalẹm. (Ẹzra 1:1, 2) Ofariẹ, ethẹ gheghe ọvuọvo o su no etẹmpol Jerusalẹm ze ẹdọvo ho. Fikiere Izrẹl anwae ọ ruẹ orugba ọsese gheghe ọrọ eruẹaruẹ Izikiẹl. Onana u te dhesẹ nọ orugba ologbo ọ be tha, orugba abọ-ẹzi ọrọ eruẹaruẹ nana.

15. (a) Okevẹ etẹmpol abọ-ẹzi Jihova o ro mu iruo họ? (b) Eme o dhesẹ nọ eruẹaruẹ Izikiẹl i rugba ha evaọ okenọ Kristi ọ jọ uzuazọ evaọ otọakpọ?

¹⁵ U re vevẹ, ma rẹ gwọlọ ugogo orugba eruẹaruẹ Izikiẹl na hrọ evaọ etẹmpol ologbo abọ-ẹzi Jihova, onọ Pọl ukọ na ọ t’ẹme kpahe ziezi evaọ obe Ahwo Hibru. Etẹmpol ọyena u mu iruo họ evaọ okenọ a rehọ Jesu Kristi mu Ozerẹ Okpehru evaọ 29 C.E. Rekọ kọ eruẹaruẹ Izikiẹl i rugba evaọ edẹ Jesu? O wọhọ ere he. Jesu, wọhọ Ozerẹ Okpehru na, ọ rọ orugba Ẹdẹ Omavoro oriruo na ẹkwoma ame-ọhọ riẹ, uwhu idheidhe riẹ, gbe Ọrẹri Erẹri nọ ọ rueva, odhiwu na omariẹ. (Ahwo Hibru 9:24) Rekọ avọ isiuru, eruẹaruẹ Izikiẹl o jọ oria ovo fodẹ ozerẹ okpehru hayo Ẹdẹ Omavoro na ha. Fikiere a rẹ sae ta nọ eruẹaruẹ nana e be riobọ kpohọ ikpe-udhusoi ọsosuọ C.E. hi. Kọ okevẹ orugba riẹ o rọ?

16. Eruẹaruẹ ọfa vẹ oria eruẹaruẹ Izikiẹl o kareghẹhọ omai, kọ ẹvẹ onana u ro fiobọhọ k’omai riẹ oke ugogo orugba eruẹaruẹ Izikiẹl?

¹⁶ Rọ kẹ uyo, joma zihe kpohọ eruẹaruẹ na. Izikiẹl o kere nọ: “Ọ tẹ wọ omẹ evaọ eviavia Ọghẹnẹ ro kpo obọ otọ Izrẹl, ọ tẹ rọ omẹ dikihẹ ehru ugbehru-itho nọ u kpehru thesiwa, nọ omaa wọhọ omaa okpẹwho oro dhe aro mẹ.” (Izikiẹl 40:2) Oria eruẹaruẹ onana, “ugbehru-itho nọ u kpehru thesiwa,” o kareghẹhọ omai Maeka 4:1: “Oke o rẹ te tha evaọ ẹdẹ urere inọ, itho uwou ỌNOWO na e rẹ te jọ ugbehru nọ o mai kpehru kpobi, a rẹ te kpare iẹe kpehru vi ikpehru kpobi. Ahwo a ve ti su ruẹ e.” Okevẹ eruẹaruẹ nana i ro rugba? Maeka 4:5 u dhesẹ nọ onana u muhọ evaọ okenọ erẹwho na e gbẹ jẹ gọ eghẹnẹ erue. Evaọ uzẹme, evaọ oke mai na, “ẹdẹ urere” na, a rọ kpare egagọ efuafo kpehru, zihe iei ziọ oria riẹ evaọ izuazọ idibo Ọghẹnẹ.

17. Ẹvẹ eruẹaruẹ na eva Malakae 3:1-5 u ro fiobọhọ k’omai riẹ okenọ a ro ru etẹmpol eruẹaruẹ Izikiẹl fo?

¹⁷ Eme o ru ezihe tha ọnana lọhọ? Kareghẹhọ, oware nọ o mae rro evaọ eruẹaruẹ Izikiẹl, Jihova ọ rueva etẹmpol na ọ tẹ ta nọ a re ru uwou riẹ fo no ẹdhọgọ hrọ. Okevẹ a ro ru etẹmpol abọ-ẹzi Ọghẹnẹ fo? Eva Malakae 3:1-5, Jihova ọ ruẹaro kpahe oke nọ ọ te rọ “ze uwou-egagọ-ode riẹ” avọ “ukọ ọvọriọ na” usu, Jesu Kristi. Rọ kẹ ẹjiroro vẹ? “Ọ wọhọ erae orufuọ gbe odha ọfọrọ ehọ.” Orufuọ ọnana o muhọ evaọ etoke ẹmo akpọ ọsosuọ na. Eme o no rie ze? Jihova ọ rria uwou riẹ no ọ tẹ jẹ ghale ẹkwotọ abọ-ẹzi ahwo riẹ no 1919 vrẹ. (Aizaya 66:8) Fikiere ma rẹ sai ku ei họ nnọ eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl i wo obọdẹ orugba evaọ edẹ urere na.

18. Okevẹ eruẹaruẹ etẹmpol na o ti ro wo orugba urere riẹ?

¹⁸ Wọhọ eruẹaruẹ ezihetha efa, eruẹaruẹ Izikiẹl i wo orugba ọfa, ọrọ urere, evaọ Aparadase. Oke oyena ọvo ahwo-akpọ evezi a ti ro wo erere ọvọvọ ọrọ ọruẹrẹfihotọ etẹmpol Ọghẹnẹ. Kristi o ve ti fi aghare idhe ẹtanigbo riẹ h’iruo, kugbe ọkwa-ozerẹ odhiwu ọ 144,000 riẹ. A te kpare ahwo-akpọ ẹmeoyo nọ e te jọ otọ esuo Kristi kpobi kpohọ ẹgbagba. (Eviavia 20:5, 6) Rekọ, Aparadase ọ sae jọ ugogo oke ọrọ orugba eruẹaruẹ Izikiẹl he. Eme jabọ?

Eruẹaruẹ na E t’Ovao vi Ẹdẹ Mai Na

19, 20. Fikieme ugogo orugba eruẹaruẹ na o jẹ via hrọ nẹnẹ orọnikọ evaọ Aparadase he?

¹⁹ Izikiẹl ọ ruẹ etẹmpol nọ o gwọlọ orufuọ no edhọgọ gbe igberẹ-ibro abọ-ẹzi. (Izikiẹl 43:7-9) Onana u ti w’obọ kugbe egagọ Jihova vievie he evaọ Aparadase. Ofariẹ, izerẹ eruẹaruẹ na i dikihẹ kẹ utu izerẹ nọ a wholo na nọ e gbẹ rọ otọakpọ, orọnikọ nọ a tẹ kparoma kpohọ odhiwu no hayo evaọ etoke Odu-Ikpe na ha. Fikieme? Muẹrohọ nọ a dhesẹ izerẹ na wọhọ nnọ a bi ruiruo evaọ ọgwa obeva na. Izoẹme nọ a kaki kporo fihọ Uwou-Eroro Na no i dhesẹ nọ ọgwa na o dikihẹ kẹ edikihẹ abọ-ẹzi oghẹrẹsa ọrọ izerẹ esese Kristi nọ e gbẹ rọ otọakpọ.c Je muẹrohọ nọ eruẹaruẹ na e riobọhọ sebaẹgba izerẹ na. A ta kẹ ae nọ a dheidhe fiki izieraha rai. A vẹvẹ e rai unu kpahe enwoma egbegbe—orọ abọ-ẹzi gbe uruemu. Fikiere a dikihẹ kẹ enọ a wholo nọ a kpare ze no ho, enọ Pọl ukọ na o kere kpahe nọ: ‘Ọgba na o re ti do, a vẹ te kpare iwhuowhu na ababọ egbo.’ (1 Ahwo Kọrint 15:52; Izikiẹl 44:21, 22, 25, 27) Izerẹ na evaọ eruẹaruẹ na a be nya kugbe jẹ ga ahwo na. Oyena o te jọ ere he evaọ Aparadase, nọ utu izerẹ na a te jọ obọ odhiwu. Fikiere eruẹaruẹ na i bi dhesẹ emamọ edhere nọ enọ a wholo na a bi ro ruiruo ziezi kugbe “otu obuobu” na evaọ otọakpọ nẹnẹ.—Eviavia 7:9; Izikiẹl 42:14.

²⁰ Fikiere eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl na i bi dhesẹ okpomahọ orufuọ abọ-ẹzi nọ o bi rugba nẹnẹ. Rekọ eme oyena u dhesẹ k’owhẹ? Onana orọnikọ ẹme nọ a re gbolo ovao kẹ hẹ. Eruẹaruẹ nana i w’obọ gaga kpahe egagọ ekẹdẹ kẹdẹ ra ọrọ Ọghẹnẹ uzẹme ọvo na, Jihova. Evaọ uwuhrẹ mai n’otha, ma te ruẹ epanọ o rọ rrọ ere.

[Footnotes]

Kọ Whọ Kareghẹhọ?

◻ Eme họ orugba ọsosuọ ọrọ eruẹaruẹ Izikiẹl ọrọ etẹmpol na gbe ọkwa-ozerẹ riẹ?

◻ Ẹvẹ eruẹaruẹ Izikiẹl ọrọ ẹbẹre otọ u ro wo orugba ọsosuọ?

◻ Evaọ ezihetha Izrẹl anwae, amono a jọ iletu, kọ amono a jọ “ire-ọkaa ẹrẹreokie”?

◻ Fikieme eruẹaruẹ etẹmpol Izikiẹl na o je wo ugogo orugba riẹ hrọ evaọ edẹ urere na?