Uzi Kristi Na
“Mẹ rọ . . . otọ uzi Kristi na.”—1 AHWO KỌRINT 9:21.
1, 2. (a) Ẹvẹ a hae rọ whaha ethobọ ohwo-akpọ buobu? (b) Eme Kristẹndọm a sai wuhrẹ no ikuigbe egagọ ahwo Ju ze he?
“AHWO gbe egọmeti a ri wuhrẹ oware ovo no ikuigbe ze he, hayo kọ a ri ru lele ehri izi nọ a wuhrẹ noi ze he.” Ere ọgba-eriariẹ Germany jọ ọrọ ikpe-udhusoi avọ 19 na ọ ta. Eva uzẹme, edhere ikuigbe ohwo-akpọ a dhesẹ i rie no wọhọ “ẹnyonya ugheghẹ,” nọ orọ tukẹ tukẹ gbe ozighi unọjọ utọjọ, a hẹ sae whaha ibuobu rai otẹrọnọ u no ohwo-akpọ eva ze re o wuhrẹ no iruthọ anwae ze.
2 Seba ewuhrẹ no iruthọ anwae ọvo na ze oye a dhesẹ evaọ ẹmeọta kpahe uzi Ọghẹnẹ ọnana. Jihova Ọghẹnẹ ọ rehọ uzi nọ o mai woma nwene Uzi Mosis na—uzi Kristi. Ghele, isu Kristẹndọm, enọ e ta nọ a bi wuhrẹ jẹ rria lele uzi onana, a sai wuhrẹ no ugheghẹ otu Farisi na ze he. Fikiere Kristẹndọm a gẹle je gbe uzi Kristi na ku no nwane wọhọ epanọ egagọ ahwo Ju a ru Uzi Mosis na. Ẹvẹ oyena o sae rọ jọ? Orọ ọsosuọ, j’oma t’ẹme kpahe uzi nana omariẹ—oware nọ o rọ, ahwo nọ o bi su gbe epanọ o bi ro su ai, gbe oware nọ u ru rie hẹriẹ no Uzi Mosis. Ma vẹ te jẹ kiẹ epanọ Kristẹndọm a ro gbei ku. Fikiere joma wuhrẹ no ikuigbe ze je wo erere noi ze!
Ọvọ Ọkpokpọ Na
3. Didi eyaa Jihova ọ yaa kpahe ọvọ ọkpokpọ na?
3 Ono ọfa u te no Jihova Ọghẹnẹ no ọ rẹ sai ru Uzi ogbagba woma viere? Uzi ọvọ Mosisi na o jọ gbagba. (Olezi 19:7) Omake rọ ere, Jihova ọ yaa nọ: “Ri edẹ e be tha, . . . nọ me re ti lele iwou Izrẹl gbe uwou Juda reọvọ ọkpokpọ, O rẹ te jọ wọhọ ọvọ nọ me lele esẹ rai re okenọ me kru ai obọ no obọ Ijipti ze [he].” Ijaje Ikpe na—ọnọ ọ jọ ehri Uzi Mosis na—a kere i rai fihọ ekpala itho. Rekọ orọ ọvọ ọkpokpọ na, Jihova ọ ta nọ: “Me re ti fi uzi mẹ họ eva rai, me ve kere ie fihọ udu rai.”—Jerimaya 31:31-34.
4. (a) Izrẹl vẹ ọ rọ ọvọ ọkpokpọ na? (b) Amono ọfa u te no Izrẹl ẹzi no e rọ otọ uzi Kristi na?
4 Amono a rẹ te rehọ fihọ ọvọ ọkpokpọ ọnana? O rẹ sae jọ uzedhe “uwou Izrẹl” he, enọ e siọ Obruthe ọvọ ọnana. (Ahwo Hibru 9:15) Ijo, “Izrẹl” ọkpokpọ nana ọ rẹ te jọ “Izrẹl Ọghẹnẹ,” orẹwho Izrẹl ẹzi. (Ahwo Galesha 6:16; Ahwo Rom 2:28, 29) “Otu obuobu” nọ i no orẹwho kpobi ze nọ e te jẹ gwọlọ gọ Jihova i re ti kuomagbe Ileleikristi ẹko ọsese ọnana, nọ ẹzi o ro mu na. (Eviavia 7:9, 10; Zekaraya 8:23) Dede nọ a wo abọ kugbe ọvọ ọkpokpọ na ha, uzi na u kpomahọ ae. (Wawo Iruo-Izerẹ 24:22; Ikelakele 15:15.) Wọhọ “othuru ọvo” evaọ otọ “othuru igodẹ ọvo,” aikpobi a rẹ jọ “otọ uzi Kristi na,” wọhọ epanọ Pọl ukọ na o kere. (Jọn 10:16; 1 Ahwo Kọrint 9:21) Pọl o se ọvọ ọkpokpọ ọnana ‘ọvọ nọ ọ mai woma.’ Fikieme? Orọ ọsosuọ, u wo ehri fihọ eyaa nọ i rugba no viukpọ uwoho eware nọ e be tha.—Ahwo Hibru 8:6; 9:11-14.
5. Eme họ ẹjiroro ọvọ ọkpokpọ na, kọ fikieme ọ jẹ te kparobọ?
5 Eme họ ẹjiroro ọvọ ọnana? Re o wha orẹwho ivie gbe izerẹ ze re o jẹ ghale ahwo-akpọ. (Ọnyano 19:6; 1 Pita 2:9; Eviavia 5:10) Ọvọ Uzi Mosis na o wha orẹwho otiọye ze vọvọ họ, keme Izrẹl soso a ghẹmeeyo a te ku uvẹ oyena fiẹ. (Wawo Ahwo Rom 11:17-21.) Rekọ ọvọ ọkpokpọ na o wo imuẹro obokparọ, keme u wo obọ kugbe uzi ọfa nọ u wo ohẹriẹ gaga. Kọ eva idhere vẹ i je wo ẹhẹriẹ?
Uzi nọ O Rọ kẹ Ufuoma
6, 7. Ẹvẹ uzi Kristi na o jẹ kẹ ufuoma vi onọ Uzi Mosis o ru?
6 Kẹse kẹse a jẹ hẹ fodẹ uzi Kristi na ro dhesẹ ufuoma. (Jọn 8:31, 32) A fodẹ e riẹ wọhọ ‘uzi ahwo ufuoma’ gbe “uzi ufuoma nọ o gba kiete na.” (Jemis 1:25; 2:12) Rekọ, ufuoma kpobi evaọ udevie ahwo-akpọ u wo umuo. Ghele, uzi nana o kẹ ufuoma nọ o rro vi onọ o vrẹ na, Uzi Mosis. Eva oghẹrẹ vẹ?
7 Orọ ọsosuọ, a yẹ ohwo ọvo fihọ otọ uzi Kristi na ha. Ekwakwa itieye na wọhọ ovioma hayo oria nọ a jo yẹ ohwo e rọ oja ha. Ileleikristi uzẹme a rẹ jọ idu rai salọ kẹ omobọ rai re a jẹ owha ẹmeoyo kẹ uzi nana rehọ. Evaọ ere oruo, a rẹ ruẹ nọ owha wowolẹ o rọ, owha vovori. (Matiu 11:28-30) Whọ sae jẹ kareghẹhọ nọ, a ruẹrẹ Uzi Mosis na họ re u wuhrẹ ohwo-akpọ inọ ọ rọ ọrahauzi ọ tẹ jẹ rọ ẹgwọlọ ologbo ọrọ idhe ẹtanigbo re a tae no igbo. (Ahwo Galesha 3:19) Uzi Kristi na u wuhrẹ nọ Mesaya ọ nyaze no, ọ rehọ uzuazọ riẹ hwa osa ẹtanigbo na no, o te je rovie edhere k’omai re ma wo ufuoma no okienyẹ ọgaga uzioraha gbe uwhu! (Ahwo Rom 5:20, 21) Re ma ruẹse wo erere, u fo re ma ‘wo ẹrọwọ’ fihọ idhe yena.—Jọn 3:16.
8. Eme uzi Kristi na u kugbe, rekọ fikieme ekoko riẹ o gbẹ gwọlọ izi udhusoi buobu nọ a re se fihọ uzou hu?
8 ‘Ewo ẹrọwọ’ u kugbe ẹria lele uzi Kristi. Onana u kugbe ẹmeoyo kẹ ijaje Kristi kpobi. Kọ onana u dhesẹ nọ ma re se izi gbe ijaje udhusoi buobu fihọ uzou? Ijo. Keme Mosis, ọnọ ọ rọ obruthe ọvọ anwae na, o kere Uzi Mosis na fihọ otọ, rekọ Jesu, Obruthe ọvọ ọkpokpọ na, o kere uzi ọvuọvo fihọ otọ họ. Ukpoye, ọ rria lele uzi onana. Ẹkwoma ẹria uzuazọ ọgbagba riẹ, o te fi oriruo họ otọ kẹ ahwo kpobi re a lele. (1 Pita 2:21) Ẹsejọhọ oye jabọ nọ a je ro se edhere egagọ Ileleikristi ọsosuọ na wọhọ “Edhere na.” (Iruẹru 9:2; 19:9, 23; 22:4; 24:22) Rọ kẹ ai, a ruẹ oriruo uzi Kristi na evaọ uzuazọ Kristi. Re a raro kele Jesu u dhesẹ re a yoẹme kẹ uzi onana. Uyoyou udidi nọ a wo kẹe u dhesẹ nọ a ghine kere uzi onana fihọ idu rai, wọhọ epanọ a ruẹaro. (Jerimaya 31:33; 1 Pita 4:8) Yọ ohwo nọ o bi yoẹme fiki uyoyou o re roro nọ a bi kienyẹe he—ẹjiroro ọfa nọ a sai ro se uzi Kristi na ‘uzi ahwo ufuoma.’
9. Uzedhe eme họ otọ uzi Kristi na, kọ edhere vẹ uzi nana u je w’obọ kpahe ujaje okpokpọ?
9 Otẹrọnọ uyoyou u wuzou evaọ Uzi Mosis na, koyehọ uzedhe otofa uzi Ileleikristi na. Fikiere uzi Kristi na u kugbe ọvọ ujaje ọkpokpọ—inọ Ileleikristi a re wo uyoyou omolahiẹ kẹ ohwohwo. A re you wọhọ epanọ Jesu o you; ọ rehọ unevaze fi uzuazọ riẹ họ otọ kẹ egbẹnyusu riẹ. (Jọn 13:34, 35; 15:13) Fikiere a rẹ sae tae nọ uzi Kristi na họ odhesẹvia esuo Ọghẹnẹ nọ ọ mai kpehru vi epanọ Uzi Mosis na o jọ. Wọhọ epanọ obe nana o fodẹ no vẹre: “Esuo Ọghẹnẹ họ ẹkpọ Ọghẹnẹ; Ọghẹnẹ họ uyoyou; fikiere esuo Ọghẹnẹ họ ẹkpọ uyoyou.”
Jesu gbe Otu Farisi Na
10. Ẹvẹ ewuhrẹ Jesu u ro wo ẹhẹriẹ no orọ otu Farisi na?
10 Fikiere u re gbe gbunu tere he, inọ, Jesu avọ isu egagọ ahwo Ju a wo ẹwhọ evaọ edẹ riẹ. “Uzi ufuoma nọ o gba kiete” u thabọ no iroro ikere-ebe gbe otu Farisi na te epanọ oware u re thabọ te kpobi. A jẹ gwọlọ rehọ ijaje nọ ahwo a fihọ kpọ ahwo na. Iwuhrẹ rai i je kienyẹ, brukpe, thọthọ. Wo ohẹriẹ, ewuhrẹ Jesu o jọ ọbọga gaga jẹ jọ liọliọ! Eme riẹ i wo iruo ọ tẹ jẹ t’ẹme kpahe uzedhe ẹgwọlọ gbe ọdawẹ ahwo na. O je wuhrẹ vevẹ avọ uvi ọdawẹ, je fi ehare nọ i no eyero uzuazọ ekẹdẹ kẹdẹ ze họ iruo jẹ rọ iwuhrẹ riẹ ba ẹgba Ẹme Ọghẹnẹ. Fikiere, “ewuhrẹ riẹ o te gbe ahwo buobu na enu.” (Matiu 7:28) Ẹhẹ, uwuhrẹ Jesu o nyate idu rai!
11. Ẹvẹ Jesu o ro dhesẹ nọ a hae rọ iroro gbe ohrọ koko Uzi Mosis na?
11 Ukpenọ o fi izi efa ba Uzi Mosis na, Jesu o dhesẹ epanọ u fo nọ ahwo Ju a hai fi Uzi na họ iruo anwẹdẹ—avọ ororokẹ gbe ohrọ. Wọhọ oriruo, kareghẹhọ okenọ aye nọ o je hwẹ azẹ ọ rọ nya bru ei ze. Wọhọ epanọ Uzi Mosis o ta, ohwo nọ ọ kaobọ te kpobi ọ rẹ jọ gbegbe, fikiere ọ hae tube kuomagbe ahwo vievie he! (Iruo-Izerẹ 15:25-27) Rekọ ọ dhẹ kẹ esiwo bẹ no te epanọ ọ rọ nya ruọ udevie ogbotu na jẹ rọ obọ te ewu Jesu. Ehwẹ azẹ na o te serihọ idudhe. Kọ ọ whọku ei fikinọ ọ raha Uzi na? Ijo; ukpoye, o wo otoriẹ ẹbẹbẹ riẹ o te dhesẹ abọ Uzi na nọ o mae rro—uyoyou. Avọ ohrọ ọ tẹ ta kẹe nọ: “Ọmọtẹ ẹrọwọ ra o si owhẹ no; nya kpo tou, a si owhẹ no ẹmọ ra.”—Mak 5:25-34.
Kọ Uzi Kristi na U Riorio Obọ Hrọ?
12. (a) Fikieme ma gbe roro inọ Kristi ọ lọhọ obọ hrọ họ? (b) Eme u dhesẹ nọ eruo izi buobu u re su kpohọ ufuro buobu?
12 Kọ ma re ku ei họ nọ, fikinọ uzi Kristi na yọ ‘orọ ufuoma,’ u riorio obọ hrọ, yọ orọ otu Farisi na, avọ iruemu anwae emeunu rai kpobi na, eye e gba ahwo fihọ emamọ uruemu? Ijo. Eyero izi inẹnẹ i dhesẹ nọ epanọ izi i bu te, ere ahwo a rẹ jọ eva rai ruẹ uvẹ ẹthọ rai te.a Evaọ edẹ Jesu ubu izi otu Farisi na o tudu họ ahwo na awọ re a jọ eva rai gwọlọ uvẹ ẹthọ rai, eruo iruo nọ e kare uyoyou, gbe ewo uruemu ewoma okafe nọ u re ruru egbogbo obọ eva.—Matiu 23:23, 24.
13. Fikieme uzi Kristi na o jẹ wha ute uruemu ukpehru ze vi izi nọ a kere fihọ otọ?
13 Wo ohẹriẹ, uzi Kristi u wo iruemu itieye na ha. Eva uzẹme, ẹmeoyo kẹ uzi nọ u wo ehri no uyoyou kẹ Jihova ze gbe onọ a re yoẹme kẹ ẹkwoma aro-orokele uyoyou omolahiẹ Kristi kẹ amọfa o rẹ wha ute okpehru uruemu ze vi ẹnya lele izi buobu nọ a fihọ otọ. Uyoyou o rẹ gwọlọ ufuro ho; u re si omai kpemu no eruo eware enwoma nọ obe uzi o sae nwane fodẹ gbiae he. (Rri Matiu 5:27, 28.) Fikiere, uzi Kristi o rẹ wọ omai re ma ru eware kẹ amọfa—re ma dhesẹ ọghoruo, uruemu ahwo ghọ, gbe uyoyou—evaọ idhere nọ uzi nọ a fihọ o sae wọ omai ru hu.—Iruẹru 20:35; 2 Ahwo Kọrint 9:7; Ahwo Hibru 13:16.
14. Eme ẹria lele uzi Kristi na u ru via evaọ oma ukoko Ileleikristi ikpe-udhusoi ọsosuọ na?
14 Te epanọ ahwo riẹ a rria lele uzi Kristi te, ere ukoko Ileleikristi ọsosuọ a reawere okegbe ọruọruọ, ọrọ uyoyou, nọ o dina wo ufuoma no uruemu ukeke, ọrọ ẹdhoguo, gbe eviẹhọ nọ o jọ odode evaọ iwou-egagọ edẹ eyena. Ahwo nọ e jọ ikoko eboba enana a ghinẹ ruẹ nọ a be rria evaọ ‘uzi ahwo ufuoma’!
15. Didi omodawọ ọsosuọ jọ Setan o ru re o gbe ukoko Ileleikristi na ku?
15 Ghele, o jọ Setan oma gaga re o gbe ukoko Ileleikristi na ku no omoma rai ze, epanọ o gbe orẹwho Izrẹl ku na. Pọl ukọ na ọ vẹvẹ unu kpahe ahwo nọ e wọhọ erao ijihẹ enọ e rẹ te “rẹme eware nọ e rẹ liẹliẹ ahwo yoma” ruiruo je kienyẹ uthuru Ọghẹnẹ. (Iruẹru 20:29, 30) Ọ jẹ họre mukpahe ahwo egagọ Ju, enọ e jẹ gwọlọ nọ a rẹ rehọ ufuoma ọ uzi Kristi na nwene igbo nọ o rọ Uzi Mosis, onọ u rugba no evaọ Kristi. (Matiu 5:17; Iruẹru 15:1; Ahwo Rom 10:4) Nọ ukọ urere o whu no, oware ovo o gbẹ ja riẹ nọ o rẹ whaha ekieno ẹrọwọ ọyena ha. Fikiere ogbekuo ọ tẹ jọ odode.—2 Ahwo Tẹsalonika 2:6, 7.
Kristẹndọm A Gbe Uzi Kristi na Ku No
16, 17. (a) Oghẹrẹvẹ ogbekuo o jọ evaọ Kristẹndọm? (b) Ẹvẹ izi Ichọche Kathọlik e rọ wha eriwo ọthọthọ ọrọ owezẹ ezaveyae haro?
16 Wọhọ epanọ o jọ kẹ egagọ ahwo Ju, ogbekuo o rehọ oghẹrẹsa evaọ Kristẹndọm. Ọye omariẹ o kiẹta iwuhrẹ erue gbe uruemu ogbekuo. Yọ omodawọ riẹ re ọ thọ uthuru na no ọwhẹruọ obọ otafe o tẹ jọ ekagba nọ e jẹ re umutho egagọ fuafo nọ u kiọkọ. Izi ikeke nọ i no ikere ze he i te je vihọ.
17 Ichọche Kathọlik ọ mae kparobọ evaọ eruo izi ibuobu ichọche. A mae gẹle izi nọ i kpomahọ owezẹ ezaveyae. Wọhọ epanọ obe Sexuality and Catholicism o tae, ichọche na a tẹ jẹ eriariẹ Stoic ọ Grik rehọ, onọ u je viẹro oghẹrẹ omawere kpobi. Ichọche na o te ti wuhrẹ nọ omawere owezẹ ezaveyae kpobi, kugbe udevie ọzae avọ aye nọ e rọo, o rọ uzioraha. (U wo ohẹriẹ no Itẹ 5:18, 19.) A te wuhrẹ nọ owezẹ o rẹ jọ fiki eyẹ ọvo, orọnikọ rọ kẹ omawere he. Fikiere uzi ichọche na o tẹ ghọ oware nọ a rẹ rọ whaha edihọ kpobi wọhọ uzioraha ologbo, uzithọ nọ a rẹ rọ whọku ohwo evaọ ikpe buobu. Ofariẹ, utu izerẹ a tẹ ghọ orọo, uzi nọ o wha ọfariẹ-ogbe buobu ze no, nọ u kugbe ọgbaduo emaha na.—1 Timoti 4:1-3.
18. Eme ubu izi ichọche o wha ze?
18 Nọ izi ichọche i bi vihọ na, a te koko ai fihọ ebe. Ebe enana i te ti mu Ebaibol na họ eruru je goi họ akotọ. (Wawo Matiu 15:3, 9.) Wọhọ egagọ ahwo Ju, Kathọlik a tẹ se ikere efa kpobi a tẹ rehọ ai wọhọ oware enwoma. Eriwo ọnana ọ tẹ nya thabọ vi unuovẹvẹ Ebaibol na kpahe eme nana. (Ọtausiuwoma Na 12:12; Ahwo Kọlọsi 2:8) Jerome, okere-obe ichọche evaọ ikpe-udhusoi avọ ene C.E., o te bo nọ: “O Olori, mẹ tẹ wariẹ wo ebe obọ akpọ hayo se ai, koyehọ mẹ vro owhẹ no.” U kri hi, ichọche na o te mu ebe họ ẹkiẹri—makọ enọ i kpomahọ eme gheghe dede. Fikiere ọkiotọ ehrugbakpọ ikpe-udhusoi avọ 17 Galileo, a tẹ whọku ei keme o kere nọ otọakpọ na ọ be dhẹ ọre na wariẹ. Ikẹ-isio ichọche inọ ọ rẹ jọ atanure evaọ eware kpobi—makọ evaọ enọ i kpomahọ ewuhrẹ eware obehru—evaọ ukuhọ riẹ o tẹ whae ze nọ a gbe ro fi ẹrọwọ họ Ebaibol na ha.
19. Ẹvẹ iwou-omakodhere na e rọ wha izi ikeke atanure haro?
19 Eruo-izi ichọche na i je titi evaọ iwou-omakodhere, oria nọ izerẹ e rẹ jọ hẹriẹ oma rai no akpọ ọnana re a jẹ rria uzuazọ okiogbọ. Iwou-omakodhere Kathọlik buobu a be rria lele “Uzi ọ St. Benedict.” Abbot na (odẹ nọ a rehọ no ubiẹme Aramaic ze kẹ “ọsẹ”) o je su avọ udu atanure. (Wawo Matiu 23:9.) Otẹrọnọ ozerẹ nọ ọ be rria uzuazọ nana o wo okẹ no obọ ọsẹ gbe oni riẹ ze, abbot na ọ rẹ jiroro na sọ ozerẹ ọyena o re wo okẹ na hayo sọ a rẹ rehọ iẹe kẹ omọfa. U te no eme iyoma nọ a brukpe no, uzi jọ o ghọ ẹmeọta gheghe gbe eme-ehwẹ, o tẹ ta nọ: “Olele ọvuọvo nọ ọ rẹ ta eme itieye ọ rẹ jọ họ.”
20. Eme u dhesẹ nọ egagọ Protẹstant a kie kẹ izi nọ i no Ikereakere na ze he?
20 Ichọche Protẹstant, nọ o gwọlọ kpọ uwuhrẹ thọthọ Kathọlik nọ i no ikere ze he viẹ, o te je kie ro eruo izi buobu nọ i wo owọ no uzi Kristi ze he. Wọhọ oriruo, a tẹ te riẹ John Calvin oru-ona ologbo na wọhọ “ọkizi Ichọche nọ a wariẹ bọ na.” O je su evaọ Geneva avọ izi ọgbahọ buobu nọ “Ekpako” e jẹ gba ahwo họ koko enọ “ọfisi rai o rọ re a rẹro te uzuazọ ohwo kpobi,” ere Calvin o muẹrohọ. (U wo ohẹriẹ no 2 Ahwo Kọrint 1:24.) Ichọche na ọ jẹ kpọ ehọtẹle na jẹ kpọ etata eme nọ a kuvẹ rai. Uye egaga e jariẹ kẹ iziethọ wọhọ ẹsuọ ile akpọ hayo ilegbe.b
Ewuhrẹ no Ẹthọthọ Kristẹndọm Ze
21. Eme uruemu Kristẹndọm o rọ ‘ẹnya vrẹ eware nọ a kere’ o wha ze no?
21 Kọ ijaje gbe izi enana kpobi i ru nọ e rọ thọ Kristẹndọm no ofruriọ no? Vievie! Nẹnẹ Kristẹndọm ọ hẹriẹ fihọ ẹkuẹko udhusoi buobu no, rono enọ i si izi rai kekeke vroma rite enọ i riorio obọ hrọ. Evaọ edhere jọ oma rai kpobi a ‘nya vrẹ eware nọ a kere no,’ a kuvẹ no re iroro ohwo-akpọ i su uthuru na je kpeke kugbe uzi Ọghẹnẹ.—1 Ahwo Kọrint 4:6.
22. Fikieme ekie Kristẹndọm u gbe dhesẹ ekuhọ uzi Kristi hi?
22 Ghele, ikuigbe ahwo kpahe uzi Kristi u wo ukuhọ ọraha ha. Jihova Ọghẹnẹ ọ rẹ te kẹ ahwo-akpọ gheghe uvẹ re a voho uzi Ọghẹnẹ no ho. Uzi Ileleikristi o wo ẹgba gaga nẹnẹ evaọ udevie Ileleikristi uzẹme, yọ enana a wo ọghọ ologbo ọrọ ekoko rai. Rekọ nọ ma kiẹ oware nọ egagọ ahwo Ju gbe Kristẹndọm a rọ uzi Ọghẹnẹ ru no na, ma rẹ sai nọ inọ, ‘Ẹvẹ ma sae rọ rria lele uzi Kristi jẹ whaha egbeku Ẹme Ọghẹnẹ avọ iroro gbe izi ohwo-akpọ nọ i se uzi Ọghẹnẹ gbe oja ha? Didi eriwo owowa uzi Kristi u re wo kẹ omai nẹnẹ?’ Uwuhrẹ notha na o te t’ẹme kpahe enọ enana.
[Footnote]
a Otu Farisi họ ahwo nọ e mae wha oghẹrẹ egagọ ahwo Ju nọ e rọ nẹnẹ na ze, fikiere o rọ oware igbunu hu inọ egagọ ahwo Ju a gbẹ be gwọlọ ufuro evaọ awhaha Ẹdijala nọ a fiba uzi na. Wọhọ oriruo, ọrara nọ o kpohọ ẹsipito ahwo Ju evaọ Ẹdijala ọ rẹ ruẹ nọ ilifti na o re serihọ kẹ omariẹ nọ ọ tẹ dhẹ te koria koria re ahwo nọ e riẹ eva a se “iruo” emuemu ọrọ obọ rọ nẹ opoto ilifti na ba eruo. Edọkita jọ a rẹ rehọ ibiro nọ ibieme riẹ i re voho no evaọ umutho edẹ jọ ro kere imu nọ ohwo ọ rẹ dẹ. Fikieme? Mishnah ọ rehọ ekere wọhọ “iruo,” rekọ ọ fotọ “ekere” wọhọ ẹnyaseba oka okrẹkri.
b Servetus, ọnọ ọ vro eriwo egagọ Calvin, a jọ ure mahe iẹe wọhọ ọnọ ọ wọso uzi.
Ẹvẹ Whọ te k’Uyo?
◻Uzedhe eme họ otofa uzi Kristi na?
◻Ẹvẹ edhere ewuhrẹ Jesu u je wo ohẹriẹ no orọ otu Farisi na?
◻Ẹvẹ Setan ọ rọ rehọ ẹzi nọ rọ kekeke, ọrọ eruo izi ro gbe Kristẹndọm ku no?
◻Eme họ eware ezi jọ nọ i no ẹria lele uzi Kristi na ze no?
[Picture on page 23]
Jesu o fi Uzi Mosis na họ iruo avọ iroro gbe ohrọ