LUMINGU LUA DIA 13-19/4/2026
MUSAMBU WA 52 Didilambula dia bena Kristo
Diumvuija dia Batismo ne mushinga wende
‘Nuvuije bantu bayidi, nubabatiza.’—MAT. 28:19.
LUNGENYI LUNENE
Tshidi batismo umvuija, mushinga wende, ne mutuye wenzeka.
1. Bua tshinyi tudi tuamba ne: batismo ndilongesha dia nshindamenu dia mu Bible?
PATUTU tumona bantu babatijibua, bitu bitusankisha bikole be! Nansha bena Kristo ba kumpala bavua basanke pabu pavuabu bamone bantu ba bungi babatijibue mu pentekoste wa mu 33 B.B. Tshikondo atshi mupostolo Petelo wakela muyuki, kumvuijaye ne: batismo udi ne mushinga wa bungi. (Bien. 2:38, 40, 41) Mupostolo Paulo wakalua kufunda ne: mu “malongesha a ntuadijilu adi atangila Kristo” mudi “dilongesha dia mishindu mishilashilangane ya dibatiza.” (Eb. 6:1, 2) Ke bualu kayi batismo ndimue dia ku malongesha a nshindamenu atutu tulonga, ne tudi ne bua kudiumvua bimpe. Bua tshinyi?
2. Bua tshinyi mbimpe tumvue dilongesha dia mu Bible dia batismo?
2 Tuetu bumvue dilongesha dia batismo bimpe, nebituambuluishe bua kuikala ne ditabuja dikole anu mutu tshishimikidi tshikole tshia nzubu tshimuambuluisha bua kuikala mushindame. Nansha tuetu babatijibue kukadi bidimu bia bungi anyi katuyi banji kubatijibua, bidi bikengela tuetu bonso tumvue dilongesha edi bimpe. Nunku mu tshiena-bualu etshi netuandamune nkonko eyi: Batismo udi umvuija tshinyi? Batismo udi ne bua kuenzeka mushindu kayi? Bua tshinyi tutu tubatijibua mu dîna dia Tatu, dia Muana, ne dia nyuma muimpe?
DIUMVUIJA DIA BATISMO NE MUSHINGA WENDE
3. Batismo udi uleja tshinyi?
3 Padi muntu ubatijibua, bidi bileja ne: mmuitabe bulelela budi butangila Yehowa Nzambi ne Yezu Kristo, mmunyingalale bua mpekatu yende, mmushintulule nsombelu wende bua enzele Yehowa mudimu, mmuitabe ne: Yezu ke njila udi Nzambi ufidila lupandu, ne ukadi musambile, mulaye Nzambi ne: neikale ne bua kuenza anu disua diende ne kulonda buludiki bua kudi bulongolodi buende. Muntu yeye mulaye Nzambi anyi mudilambule mushindu eu ne mubatijibue, udi ubuela mu njila udi ufikisha ku muoyo wa tshiendelele.
4. Kuina muntu yonso mujima mu mâyi kudi kumvuija tshinyi? (Tangila kabidi tshimfuanyi.)
4 Padibu babatiza muntu, badi bamuina yonso mujima mu mâyi, pashishe bamujulamu,a bienze anu bu bajika muntu udi mufue, pashishe bamubisha ku lufu. (Fuanyikija ne Kolosayi 2:12.) Padi muntu ubatijibua, bidi bileja ne: mmushintulule nsombelu wende bikole. Bua tshinyi tudi tuamba nanku? Bualu padibu bina muntu mu mâyi, bidi bileja ne: mmulekele nsombelu uvuaye nende kale. Padibu bamujulamu, bidi bileja ne: udi utuadija nsombelu mupiamupia bua kuenza anu disua dia Nzambi.
Paudi ubatijibua, bidi bileja ne: udi mulekele nsombelu webe wa kale ne mutuadije nsombelu mupiamupia bua kuenza anu disua dia Nzambi (Tangila tshikoso 4)
5. Mmushindu kayi udi malu audi wenza bua kubatijibua mafuanangane ne mudimu wa dienza buatu uvuabu bapeshe Noa? (1 Petelo 3:18-21)
5 Bala 1 Petelo 3:18-21. Biobi ne: udi mutuadije kulonga Bible matuku mashale aa, udi mua kumona ne: malu adi akengela kuenza bua wewe kubatijibua mmakole anu bu mudimu mukole wa kuenza buatu bunene uvuabu bapeshe Noa. Bidi bikengela anu wenze malu onso au anyi? Eyowa, bualu ke tshivua Noa muenze. Nzambi ke uvua mumuleje muvuaye ne bua kuenza buatu, nunku uvua ne bua kulonda tshionso tshivuaye mumuambile ne mu katoba bua kupandukaye ku Mvula wa kabutu. Wakenza buatu abu bualu uvua mutumikile Yehowa ne uvua mumueyemene, ne Yehowa pende uvua mumuambuluishe. Wewe pebe udi mua kufika ku dienza ‘bionso bidi Nzambi mukutumine dîyi bua kuenza.’—Gen. 6:22.
6. Mmu ngumvuilu kayi mudi Batismo ukupandisha?
6 Mupostolo Petelo mmufunde mu mvese wa 21 ne: dibatiza didi “dinupandisha.” Bushuwa, kuina muntu mu mâyi patupu kakuena kumupandisha anyi kumujimijila mpekatu to, anu mashi a Yezu ke adi atujimijilayi. (1 Yone 1:7) Kadi batismo udi mu malu adi Nzambi utumina bantu dîyi bua kuenza, ne kubatijibua kudi anu bu ‘kulomba Nzambi kondo ka muoyo kimpe.’ Yehowa neikale ne disanka dia kukubuikidila mpekatu yebe ku diambuluisha dia tshia kupikulangana natshi bua upete kondo ka muoyo kimpe. Au ke mushindu udi batismo ‘ukupandisha,’ anyi ukuambuluisha bua kupeta muoyo wa kashidi.
MUTU BENA KRISTO BABATIZANGANA
7. Mmushindu kayi udibu ne bua kubatiza bantu mu mâyi?
7 Bible ki mmuleje malu a bungi bua mushindu wa kubatiza bantu to, mmuleje anu ne: badi ne bua kuina muntu yonso mujima mu mâyi. Nansha nanku udi utuambuluisha bua kumanya tshia kuenza dîba adi. Tshilejilu, mêyi manene a mu Bible adi ambuluisha badi babatijibua bua kumanya bilamba bidibu mua kuluata ne ambuluisha kabidi bantu badi balue kutangila badibu babatiza bua bamanye mua kudituala. (1 Kol. 14:40; 1 Tim. 2:9) Lelu eu, batu batamba kusungula bakulu bua kubatiza bantu, kadi katutu tutuadija kubamona bu bantu ba pa buabu to. (1 Kol. 1:14, 15) Bualu bukuabu, nansha bantu badi balue kutangila mudibu banubatiza bobu ba bungi anyi bakese, batismo wenu udi anu ne mushinga.—Bien. 8:36.
8. Nnkonko kayi itubu bela bana betu badi balue kubatijibua? Bua tshinyi? (Bienzedi 2:38-42) (Tangila kabidi tshimfuanyi.)
8 Bible udi uleja ne: tudi ne bua ‘kujikula patoke ne mukana bua lupandu,’ mmumue ne: tuleje ditabuja dietu. (Lomo 10:9, 10) Tutu ‘tujikula patoke ne mukana bua lupandu’ patutu tuyisha, kadi muntu udi wenza nanku nangananga dituku didiye ubatijibua. Ke bualu kayi batu bela bana betu badi balue kubatijibua nkonko ibidi. Lua kumpala, “Ukadi munyingalale bua mpekatu yebe ne muyilekele, mudilambule kudi Yehowa, ne muitabe njila wende wa lupandu ludiye ufidila mu Yezu Kristo anyi?” Lukonko elu ludi lutamba kuakula bua mushindu udi muntu mudilongolole bua batismo. Petelo uvua muambe bualu bua muomumue mu Pentekoste pavuaye mulombe bantu bua banyingalale bua mpekatu yabu ne babatijibue. Lukonko luibidi ludi ne: “Udi mumvue ne: paudi ubatijibua udi ulua Ntemu wa Yehowa udi wenda pamue ne bulongolodi buende anyi?” Lukonko elu ludi lutuvuluija ne: tuetu tulonda buludiki budi bulongololdi bua Yehowa butupesha ne tuenzela Nzambi mudimu pamue ne bena Kristo netu anu bu bayidi ba mu bidimu lukama bia kumpala, bidi bileja ne: tudi tuenza malu bilondeshile didilambula dietu. (Bala Bienzedi 2:38-42.) Bana betu badi babatijibua bobu bandamune nkonko ibidi eyi ne: eyowa, mbakumbane bua kubatijibua.
Dituku diudi ubatijibua, udi ‘ujikula patoke ne mukana bua lupandu’ (Tangila tshikoso 8)d
9. Ntshinyi tshidi muntu yonso ne bua kuenza bua Nzambi amuanyishe?
9 Pamuapa kumpala kua kulonga bulelela, uvua ne nsombelu muimpe ne kuvua muenze mpekatu minene musangu nansha umue to. Pamuapa mbakukoleshe kudi baledi bena Kristo badi bakuambuluishe bua kunanga Yehowa. Biobi nanku, udi ne bua kunyingalala bua mpekatu ne kubatijibua bua Nzambi akuanyishe anyi? Eyowa. Bualu mbimpe tumanye ne: tudi bapiane mpekatu idi itupangisha bua kudia bulunda ne Nzambi. (Mis. 51:5) Nunku patudi tumanya Yehowa, tudi tupangadija bua kuenza anu disua diende, bitusaka mpindieu bua kunyingalala bua malu mabi atuvua mua kuikala benze, tutuadija kuenza malu adi asankisha Tatu wetu wa mu diulu pamutu pa kuenza adi amunyingalaja; ne pashishe tudi mua kulua kubatijibua.—Bien. 3:19.
10. Ntshinyi tshiudi mua kuenza biwikala uvua mubatijibue mu tshitendelelu tshikuabu?
10 Nansha biobi ne: ukadi mubatijibue mu tshitendelelu tshikuabu, udi ne bua kubatijibua kabidi bua wewe kulua Ntemu wa Yehowa. Bua tshinyi? Bualu kuvua mumanye Yehowa ne Yezu bimpe to. Nansha biobi kabidi ne: uvua mudilambule kudi Nzambi mu disambila, didilambula diebe adi divua patupu bualu kuvua mumvue tshidi disua diende menemene to. Pavua mupostolo Paulo mutuilangane ne bena Efeso bakavua bapete dibatiza dikuabu, kadi kabayi bamanye Yezu bimpe, wakalongolola malu bua babatijibue kabidi.b (Bien. 19:1-5) Nansha lelu eu, bua Yehowa kuanyishaye batismo wa muntu, bidi bikengela ikale ne dimanya dijalame dia tshidi disua diende.
“MU DÎNA DIA TATU, DIA MUANA, NE DIA NYUMA MUIMPE”
11. Kubatijibua “mu dîna dia Tatu, dia Muana, ne dia nyuma muimpe” kudi kuleja tshinyi? (Matayi 28:18-20)
11 Yezu wakatumina bayidi bende dîyi bua kubatiza bantu “mu dîna dia Tatu, dia Muana, ne dia nyuma muimpe.” (Bala Matayi 28:18-20.) Uvua usua kuamba tshinyi? Muaku udibu bakudimune mu Bible ne: “dîna” utu utamba kuleja lumu lua muntu. Udi mua kuleja kabidi muanzu anyi bukokeshi budiye nabu. Nunku padi muntu ubatijibua mu dîna dia Yehowa ne dia Yezu, bidi bileja ne: mmumanye mudibu ne bukenji ne bukokeshi bua kumuambila tshia kuenza. Padi muntu ubatijibua mu dîna dia nyuma muimpe, bidi bileja ne: udi ulonda buludiki bua nyuma au. Tumonayi tshia kuenza menemene.
12. Kubatijibua mu dîna dia Tatu kudi kumvuija tshinyi? (Buakabuluibua 4:11) (Tangila kabidi bimfuanyi.)
12 Kubatijibua mu dîna dia Tatu kudi kumvuija kuikala mutuishibue ne: Yehowa nTatu wetu wa mu diulu, ne yeye ke udi mutupeshe muoyo. Udi Nzambi wa Bukole Buonso ne Mufuki wa bintu bionso. (Bala Buakabuluibua 4:11.) Tudi bamanye ne: utu uteleja masambila etu, ne tutu tutela dîna diende patutu tusambila ne tuyisha bantu malu ende. (Mis. 65:2) Kadi kudi bualu bukuabu butudi ne bua kumanya. Bantu bavua bateleja Petelo mu Pentekoste bakavua bamanye malu a Yehowa, kadi bivua bikengela bamanye kabidi ne: Yehowa udi upesha bantu muoyo wa tshiendelele anu ku butuangaji bua Yezu Kristo.—Lomo 5:8.
Panyima pa batismo webe, tungunuka ne kutumikila Tatu (Tangila tshikoso 12)
13. Kubatijibua mu dîna dia Muana kudi kumvuija tshinyi? (Tangila kabidi bimfuanyi.)
13 Kubatijibua mu dîna dia Muana kudi kumvuija kuikala mutuishibue ne: Yezu mMuana wa Nzambi. Yeye ke “njila,” mmumue ne: anu yeye ke udi mua kutuambuluisha bua kudia bulunda ne Yehowa. (Yone 14:6) Yeye ke musungidi wetu uvua mutufuile bua tuamona mua kupeta muoyo. Kumanya malu au nekutusake bua kutungunuka ne kumuidikija nansha panyima pa batismo wetu. (1 Yone 2:6) Nunku tudi tuyisha ne tshisumi anu bu yeye, katuyi tulekela tshintu nansha tshimue tshitupangisha bua kumuidikija to. (Luka 4:43) Tudi tunanukila nansha padibu batukengesha bualu tudi tuidikija Yezu ne tuenzela Nzambi mudimu ne lulamatu. (2 Tim. 3:12) Tudi tuangata Yezu bu ‘mutu wa tshisumbu.’ Nunku tudi tukokela bantu badiye muteke bua kutulombola ne kutulama.—Ef. 4:8, 11, 12; 5:23.
Panyima pa batismo webe, tungunuka ne kutumikila Muana (Tangila tshikoso 13)
14. a) Kubatijibua mu dîna dia nyuma muimpe kudi kumvuija tshinyi? (Tangila kabidi bimfuanyi.) b) Mmishindu kayi mikuabu ya dibatijibua idiku bua bela manyi? (Tangila kazubu ka “Mishindu idi bela manyi babatijibua.”)
14 Kubatijibua mu dîna dia nyuma muimpe kudi kumvuija kuitaba ne: nyuma muimpe ki mmuntu anyi nzambi wa mu busatu bunsantu to, kadi mbukole buenzeji bua Nzambi. Tudi bamanye ne: Yehowa wakenza mudimu ne nyuma wende muimpe eu bua kuambila baprofete mêyi avuabu ne bua kuamba, ne bafundi ba Bible malu avuaye musue bua bafunde. (2 Pet. 1:20, 21) Tudi tudikanda bua kuenza mpekatu minene bualu tuetu bayenze, bidi mua kutupangisha tuetu pamue ne tshisumbu tshijima bua kupeta nyuma muimpe.—Ef. 4:30.
Panyima pa batismo webe, tungunuka ne kulonda buludiki bua nyuma muimpe (Tangila tshikoso 14)
15. Tudi ne bua kudisuika bua kuenza tshinyi?
15 Biwikala ukadi mubatijibue, disuika bua kuikala anu muvuluke ne: batismoc udi ne mushinga wa bungi, ne bua kukumbaja malu auvua mulaye Yehowa pauvua mudilambule kudiye ne mubatijibue. Kadi biwikala kuyi muanji kubatijibua, ntshinyi tshiudi mua kuenza? Kudi tshidi tshikupangisha bua kubatijibua anyi? Mu tshiena-bualu tshidi tshilonda, netuakule bua malu audi mua kuenza bua wewe kubatijibua.
MUSAMBU WA 161 Ndi nsanka bua disua diebe
a Muaku wa mu tshiena Greke ba’pti-sma udibu bakudimune ne: batismo, udi umvuija “kuina mu mâyi,” anyi “kubueja muinshi mua mâyi.” Nunku kubatiza muntu nkumuina yonso mujima mu mâyi, ki nkumumiamina mâyi mu mutu bu mutu bimue bitendelelu bilongesha to.
b Bavua babatize bantu ba mu Efeso abu ne “dibatiza dia Yone.” (Bien. 19:3) Yone mubatiji wakalomba bena Yuda abu bua banyingalale bua mpekatu ya dishipa dia Mikenji ya Mose ivuabu benze, pashishe wakabatiza bakanyingalala. (Mâko 1:4, 5) Kadi pakimana Mikenji ya Mose, dibatiza dia Yone adi kadivua kabidi ne mushinga ku mêsu kua Yehowa to. Kubangila dîba adi, Nzambi udi wanyisha anu “dibatiza dimue” didi dipetesha bantu lupandu.—Ef. 4:5.
c Bala tshiena-bualu tshia ne: “Batismo ntshinyi?” tshidi mu biena-bualu bitu bipatuka mu jw.org ne mu JW Library® bia ne: “Mandamuna a nkonko ya malu a mu Bible.”
d DIUMVUIJA DIA TSHIMFUANYI: Bana betu badi babatijibua bimane kuulu mu mpuilu bajikula ditabuja diabu patoke.