Tich Ang’wen, April 30
Jehova . . . oseweyoni richoni. Koro ok ibi tho.—2 Sa. 12:13.
En ang’o ma wanyalo wacho ni wang’eyo e wi ng’wono mar Jehova? Ere kaka osenyiso ni “ok odwar ni oketh ng’ato ang’ata”? (2 Pet. 3:9) We wane ane kaka nonyiso ng’wono ne jomoko ma notimo richo madongo. Ruoth Daudi notimo richo moko madongo, moriwo terruok kod nek. Kata kamano, Daudi noloko chunye, to mano nomiyo Jehova onyise ng’wono kendo weyone richone. (2 Sa. 12:1-12) Ruoth Manase notimo gik maricho ahinya chiegni e ngimane duto. To e mago duto, bang’e ka noloko chunye, Jehova nonyise ng’wono kendo weyone kethoge. (2 We. 33:9-16) Ranyisigo konyowa ng’eyo ni Jehova nyaloga nyiso ng’ato ng’wono sama mano dwarore. Obiro chiero joma kamago nikech ne gifwenyo ni ne gitimo richo madongo kendo loko chunygi. w24.05 4 ¶12
Tich Abich, Mei 1
Nyasaye ok buon ji.—Rumi 2:11.
Bang’ ka ne Jehova osereso Jo-Israel ma giwuok Misri, noyiero jodolo mondo oti e hema mare mar lamo kata e tabernakel. Jo-Lawi ne imiyoga tije mopogore opogore ma ne ginyalo timo e hema maler. Be joma ne tiyo e hema kata ma nodak machiegni gi hema, ne yudo rit makende moloyo jomamoko? Ooyo! Jehova ok buon ji. Ji duto ne nigi thuolo mar bedo osiepe Jehova. Kuom ranyisi, oganda duto mar Jo-Israel ne nyaloga neno bor polo kod siro mar mach ma ne bedoga e wi hema. (Wuok 40:38) Sa asaya ma ne bor polo ochako sudo, kata joma ne ni mabor kode ne nyalo nene mi gichak choko gigegi, muko hembegi, kendo wuok kanyachiel gi Jo-Israel wetegi. (Kwan 9:15-23) Kamano bende, bed ni wadak kanye, Jehova biro tayowa kendo ritowa. w24.06 4 ¶10-12
Ngeso, Mei 2
Wuoguru piyo wadhi, nono to Absalom biro negowa waduto!—2 Sa. 15:14.
Ngima Daudi ne ni kama tek. Absalom wuode noramo ni nyaka onege mondo en e mobed ruoth. (2 Sa. 15:12, 13) Ne dwarore ni Daudi owuog Jerusalem mapiyo! Ka ne giwuok, Daudi nofwenyo ni ne dwarore ni ng’ato odong’ Jerusalem mondo okonye ng’eyo gima Absalom ne chano timo. Omiyo, nonyiso Zadok kaachiel gi jodolo moko mondo gidog Jerusalem mondo gikonye ng’eyo gik ma ne timore kuno. (2 Sa. 15:27-29) Zadok gi jodolo mamokogo ne nyaka tim kamano ka gitang’. Nitie gimoro machielo ma Daudi ne dwaro ni Zadok kod Hushai, ma ne gin osiepene ma nomakore kode otim. (2 Sa. 15:32-37) Hushai ne dhi wuondore ni oriwo Absalom lwedo kendo ng’adone paro kaka nonyalo monjo Daudi, to mano ne dhi miyo Daudi thuolo mar ikore ne monj ma kamano. Bang’e, Hushai nonyiso Zadok kod Abiathar ni Absalom noyie gi paro ma nong’adoneno. (2 Sa. 17:8-16) Chwo ariyogo notemo matek mondo Daudi ong’e gima Absalom ne chano timo, to mano noreso ngima Daudi.—2 Sa. 17:21, 22. w24.07 4-5 ¶9-10