Fakaakoaga Numera 3—Tau Mena Tutupu ne Fafati ke he Tau Vaha Loloa
Ko e totouaga ke he tau vaha he Tohi Tapu mo e fakatutalaaga ke he matohiaga he tau mena tutupu ne kua mailoga lahi ke he tau Tohiaga Tapu Heperu mo e Heleni.
HE FOAKI ki a Tanielu e fakakiteaga he “patuiki he fahi tokelau” mo e “patuiki he fahi toga,” ko e agelu ha Iehova ne fakaaoga lagaloga e tau kupu “ko e vaha ne kotofa.” (Tani. 11:6, 27, 29, 35) Kua ha ha ai e falu kupu tohi loga ne fakakite ko Iehova ko e leveki magaaho tonutika, ne fakakatoatoa hana tau finagalo he magaaho tonu. (Luka 21:24; 1 Tesa. 5:1, 2) I loto he hana Kupu, ko e Tohi Tapu, ne foaki e ia e loga e “tau fakamailoga” ka lagomatai a tautolu ke mailoga e tau mena tutupu aoga he tau vaha loloa. Kua holo atu ai e maama lahi ke he matohiaga he Tohi Tapu. Ko e tau kumikumiaga he tau tagata keli kelekele mo e he falu kua fakatumau ke fakamaama mai e tau lekua kehekehe, taute ai a tautolu ke mailoga e magaaho he tau mena tutupu uho he fakamauaga he Tohi Tapu.—Fakatai 4:18.
2 Tau Numera Nakai Katoa mo e Katoa. He fakaakoaga fakamua (paratafa 24 mo e 25), ne kitia e tautolu e kehekehe he vahaloto he tau numera katoa mo e nakai katoa. Kua lata ke tokaloto e mena nei he magaaho ka fafati e tau vaha faka-Tohi Tapu ke felauaki mo e tau puhala fakanumera he vaha fou nei. Ke fakatai ki ai, i loto he fakamoliaga ke he ‘tau tolugofulu ma fitu aki he paeaaga a Iehoakina ko e patuiki a Iuta,’ ko e talahauaga ‘tolugofulu ma fitu aki’ ko e numera nakai katoa a ia. Nukua fakakite ai ke 36 e tau katoa mo e fai aho, tau fahitapu, po ke tau mahina foki (ko e ha vaha ni ne mole mai he matahiku he tau ke 36 aki).—Iere. 52:31.
3 Tau Tau ne Pule Fakapatuiki mo e Pule Nakaila Kotofa. Ne hagaao e Tohi Tapu ke he tau fakamauaga he Motu he tau fakatufono ha Iuta mo Isaraela, pihia foki ke he tau matagahua he Motu ha Papelonia mo Peresia. Ke he tau kautu oti nei ne fa, ko e matohiaga he Motu kua fuafua ke tonutika he hagaao ke he tau pule he tau patuiki, ti ko e fakatokaaga fuafua taha ia ne hiki mai ki loto he Tohi Tapu. Fa mahani ai ne talahau he Tohi Tapu e higoa he fakamauaga ne tohi hifo, tuga, ke fakatai ki ai, e “tohi ne tohi ai e tau mena oti ne eke e Solomona.” (1 Patu. 11:41) Ko e pule he patuiki kua putoia e taha vala he tau tau ne pule nakaila kotofa ia, ato mui mai e numera katoa he tau tau ne pule fakapatuiki ai. Ko e tau tau ne pule fakapatuiki, ko e tau tau pauaki ne lata ke pule ai ti kua fa mahani ke totou mai he Nisana ke he Nisana, po ke he vaha tupu ke he vaha tupu. He magaaho ka kautu e patuiki ke he nofoaiki, ko e tau mahina he vahaloto ato hoko ke he mahina he vaha tupu ha Nisana kua eke ai mo tau tau ne pule nakaila kotofa hana, he magahala ne fakakatoatoa e ia e vaha pule fakapatuiki hana ne fakamua ki a ia. Ka e, ko e vaha pule fakapatuiki pauaki hana kua totou ai he kamataaga he Nisana 1 ne mui mai.
4 Ke tuga e fakataiaga, kua tuga kamata e pule ha Solomona fakamua ato hoko e Nisana he 1037 F.V.N., magaaho ne moui agaia a Tavita. Nakai leva he mole, ne mate a Tavita. (1 Patu. 1:39, 40; 2:10) Pete ni ia, ko e tau fakahiku he pule fakapatuiki ha Tavita ne hifo mai ke he vaha tupu he 1037 F.V.N., kua totou agaia mo taha vala he pule 40-tau hana. Ko e tau nakai katoa, mai he kamataaga he pule ha Solomona ato hoko e vaha tupu he 1037 F.V.N., ne eke ai ko e tau ne pule nakaila kotofa ha Solomona, ti kua nakai lata ke totou ko e tau ne pule fakapatuiki a ia, ha kua fakakatoatoa agaia e ia e magahala pule he hana matua tane. Ti ko e mena ia, ko e tau katoa fakamua ne pule fakapatuiki ai a Solomona kua nakai kamata ato hoko e Nisana he 1037 F.V.N. (1 Patu. 2:12) Fakahiku, ko e 40 tau katoa ne pule fakapatuiki ai kua foaki ke he takitakiaga ha Solomona ko e patuiki. (1 Patu. 11:42) Ka vevehe kehe ke he puhala nei e tau tau ne pule fakapatuiki ai mai he tau tau ne pule nakaila kotofa ki ai, kua maeke ke lafilafi e matohiaga he Tohi Tapu ke tonutika.a
TOTOU KI TUA KE HE TUFUGATIA HA ATAMU
5 Kamata Mai he Aho Uho. Ko e aho uho ke totou ki tua ke he tufugatia ha Atamu he magaaho ne moumou e Kuresa e kautu Papelonia, he 539 F.V.N.b Ne poaki e Kuresa hana a matafakatufono ke fakatokanoa e tau Iutaia he magahala pule he tau fakamua hana, ato hoko e vaha tupu he 537 F.V.N. Ne hokotaki he Esera 3:1 ko e fanau ha Isaraela ne liliu ki Ierusalema he mahina ke fitu aki, Tishri, ne tuhi atu ke he falu vaha ia Sepetema mo Oketopa. Ti ko e vaha mateafu he 537 F.V.N. nukua fuafua ai ko e magaaho ne fakafou e tapuakiaga ha Iehova i Ierusalema.
6 Ko e fakafouaga nei he tapuakiaga ha Iehova he vaha mateafu he 537 F.V.N. ne fakamailoga e fakaotiaga he vaha fakaperofeta. Ko e vaha fe a ia? Ko e “tau tau ne fitugofulu” a ia he magahala ke eke e Motu he Maveheaga ‘mo mena kua moumou’ mo e hagaao ke he mena ne talahau foki e Iehova, “Ka fakakatoatoa ai e tau tau ne fitugofulu i Papelonia, ti ahi e au a mutolu, mo e fakamoli ai e au haku a kupu mitaki kia mutolu, ke liuaki mai e au a mutolu ke he mena nai.” (Iere. 25:11, 12; 29:10) Ko Tanielu, ne mahani lahi mo e perofetaaga nei, ne gahua felauaki ki ai he fakahikuhiku mai e “tau tau ne fitugofulu.” (Tani. 9:1-3) Ko e “tau tau ne fitugofulu” ne fakaoti he vaha mateafu he tau 537 F.V.N. kua liga kamata, he magaaho ia, he vaha mateafu he 607 F.V.N. Kua fakakite he tau fakamauaga e mena nei ke moli. Ia Ieremia veveheaga 52 ne fakamaama mai e tau mena tutupu ofoofogia hagaao ke he patakai ha Ierusalema, ke he kautuaga ha Papelonia, mo e he tapaki e Patuiki ko Setekaia he 607 F.V.N. Ti, tuga ne talahau he Ier 52 kupu 12, ‘he mahina ke lima aki, ko e aho ke hogofulu aki he mahina,’ ko e aho ke hogofulu aki ia Ab (ne eke ke tatai mo e falu vala ha Iulai mo Aokuso), ne tugi he tau Papelonia e faituga mo e maga. Pete ia, nakai ko e kamataaga anei he “tau tau ne fitugofulu.” Kua ha ha ai agaia e kitiaaga he pule faka-Iutaia mo e tagata ko Ketalia, ne kotofa he patuiki ha Papelonia mo kavana ke he tau kaina faka-Iutaia ne toe. ‘Ke he mahina ke fitu aki,’ ne kelipopo a Ketalia mo e falu foki, ti ko e tau Iutaia ne toe hifo kua fehola ki Aikupito he matakutaku. Ti, mai ni he kavi ia Oketopa 1, 607 F.V.N., ne talahau ke ‘vao ai e motu ke fakakatoatoa e tau tau fitugofulu’.—2 Patu. 25:22-26; 2 Nofo. 36:20, 21.
7 Mai he 607 F.V.N. ke he 997 F.V.N. Ko e totou ki tua ma e vaha nei mai he veli ha Ierusalema ke he magaaho ne vevehe ai e kautu he mole e mate ha Solomona nukua fakatupu mai e tau mena uka loga. Pete ni ia, he fakatatai e tau pule he tau patuiki ha Isaraela mo e ha Iuta tuga ne fakamau he tohi Fakamua mo e Uaaki he Tau Patuiki kua fakakite ko e magahala nei kua kaputia ai 390 e tau. Ko e fakamoliaga maaliali na hako e numera nei ko e perofetaaga ia Esekielu 4:1-13. Ne fakakite he perofetaaga nei kua tuhi atu ai ke he magaaho ka patakai a Ierusalema mo e uta fakapaea he tau motu e tau tagata i ai, ne kua tupu ai he 607 F.V.N. Ti ko e 40 tau ne talahau hagaao ki a Iuta kua fakaoti ai he moumouaga ha Ierusalema. Ko e tau 390 ne talahau hagaao ki a Isaraela kua nakai fakaoti he magaaho ne moumou a Samaria, ha kua leva tuai e mole he mena ia he magaaho ne perofeta e Esekielu, ti talahau fakamaaliali he perofetaaga kua tuhi atu ni ke he tapakiaga mo e moumouaga ha Ierusalema. Ti kua fakaotioti foki, “e ma kelea he magafaoa ha Isaraela,” he 607 F.V.N. He totou ki tua mai he magaaho nei, ne mailoga ai e tautolu ko e vaha he 390 tau kua kamata he 997 F.V.N. He tau ia, ko Ierepoamo, he mole e mate ha Solomona, ne vevehe kehe mai he fale a Tavita mo e ‘uhu kehe a Isaraela neke mumui atu a lautolu kia Iehova, ti fakatupu ai e ia kia lautolu e hala lahi.’—2 Patu. 17:21.
8 Mai he 997 F.V.N. ke he 1513 F.V.N. Tali mai he oti e tau fakahiku he tau tau 40 katoatoa ne pule fakapatuiki ai a Solomona he vaha tupu he 997 F.V.N., ne talahau kua liga kamata ni e tau ne pule fakapatuiki fakamua ai a ia he vaha tupu he 1037 F.V.N. (1 Patu. 11:42) Ko e fakamauaga he Tohi Tapu, ia 1 Tau Patuiki 6:1, ne talahau kua kamata a Solomona ke ta e fale ha Iehova i Ierusalema he mahina ke uaaki he tau ke faaki he pule hana. Kakano e mena nei kua molea tuai tolu e tau katoa mo e taha e mahina katoa he pule hana, ati hohoko atu ai a tautolu ki a Aperila-Me he 1034 F.V.N. ne kamata ke ta e faituga. Ka e, talahau mai he kupu tohi ia ko e magaaho nei foki ‘ko e fa e teau mo e valugofulu aki e tau tali he o mai ai e fanau a Isaraela he motu ko Aikupito.’ Haia foki, ko e numera nakai katoa e 480 aki, ne hukui 479 e tau katoatoa. Ke lafi mogoia e 479 ke he 1034 ti moua e aho 1513 F.V.N. ko e tau ne o kehe a Isaraela i Aikupito. Ne fakamaama he paratafa 19 he Fakaakoaga 2 ko e mai he tau 1513 F.V.N., kua lata e Abib (Nisana) ke fuafua mo ‘mahina fakamua he tau’ ma Isaraela (Esoto 12:2) mo e ke he magaaho fakamua atu ko e tau ne kamata he vaha mateafu, fakalataha mo e mahina Tishri, nukua taute pihia. Ne talahau he The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, 1957, Vol. 12, lau 474: “Ko e fuafuaaga he tau tau ne pule fakapatuiki ai e tau patuiki kua fakave ke he tau ne kamata he vaha tupu, ti kua fakatatai atu ke he puhala faka-Papelonia ne kautu ki ai e mena nei.” Ko e ha magaaho ka hiki e kamataaga he tau he vaha mateafu ke he kamataaga he tau he vaha tupu ke fakaaoga ke he tau vaha he Tohi Tapu, nukua tuaha ni ke galo po ke ke moua e ono mahina he taha vaha ni he magahala he totouaga.
9 Mai he 1513 F.V.N. ke he 1943 F.V.N. Ia Esoto 12:40, 41, ne fakamau e Mose ko e “vaha foki ne nonofo ai e fanau a Isaraela i Aikupito, ko e fa e teau ha he tau tau, ti tolugofulu ni.” Mai he tau kupu na i luga, kua mahino ai ne kua nakai hagaao oti e “nonofo” nei i Aikupito. Kua kamata e vaha nei he fenoga a Aperahamo he puhala he Eufirate he finatu a ia ki Kanana, ko e vaha ne fakatu ai e maveheaga ha Iehova mo Aperahamo. Ko e tau 215 fakamua ne “nonofo” ai i Kanana, ti kua tatai pihia foki e vaha ne nonofo i Aikupito, ato ata katoatoa mai a Isaraela he tau matafakatufono mo e tau pule oti ha Aikupito, he 1513 F.V.N.c Ko e matahui tala he New World Translation ia Esoto 12:40 ne fakakite ko e Septuagint Heleni, ne fakave ke he kupu tohi Heperu ne kua tuai lahi atu he Masorete, ne lafi ki ai, he mole e kupu “Aikupito,” e tau kupu “mo e he motu ko Kanana.” Ne taute pihia foki he Penetatuka faka-Samaria. Ia Kalatia 3:17, ne totoku foki e 430 tau, ne fakamoli ko e vaha ia kua kamata he mogo ne fakamau e maveheaga faka-Aperahamo, he magaaho ne fenoga a Aperahamo he puhala he Eufirate he finatu a ia ki Kanana. Ti ko e mogonei kua ha ha he 1943 F.V.N., magaaho ne 75 e tau tau ha Aperahamo he moui.—Kene. 12:4.
10 Taha fakamoliaga foki ne lalago e fuafuaaga na i luga: Ia Gahua 7:6 kua talahau mai hagaao ke he tega ha Aperahamo ne kua ekefakakelea ke 400 e tau. Ha kua utakehe e Iehova e ekefakakelea a Aikupito he 1513 F.V.N., ko e kamataaga he ekefakakelea kua liga he 1913 F.V.N. Kua lima tuai e tau he mole e fanauaga ha Isaako ti kua tatai ke he magaaho ne “fefeua” a Isamaeli ki a Isaako he vaha ne tapani a ia.—Kene. 15:13; 21:8, 9.
11 Mai he 1943 F.V.N. ke he 2370 F.V.N. Kitia ai e tautolu kua 75 e tau ha Aperahamo he moui he magaaho ne hu atu a ia ki Kanana he 1943 F.V.N. Kua maeke ai mogonei ke liliu matua atu he tau vaha loloa, ke he vaha ha Noa. Kua taute ai e mena nei he fakaaoga e tau vaha fakanumera ne foaki ki a tautolu ia Kenese 11:10 ke he 12:4. Ko e fuafuaaga nei, ne katoa ke 427 e tau, kua taute tuga ne mui mai:
Mai he kamataaga he Fakapuke
ke he fanauaga ha Afakasata 2 e tau
Ti ke he fanauaga ha Silaha 35 “
Ke he fanauaga ha Heperu 30 “
Ke he fanauaga ha Peleko 34 “
Ke he fanauaga ha Reu 30 “
Ke he fanauaga ha Saruka 32 “
Ke he fanauaga ha Nakori 30 “
Ke he fanauaga ha Taraha 29 “
Ke he mateaga ha Taraha, he magaaho
ha Aperahamo ne 75 e tau he moui 205 “
Katoatoa 427 e tau
Lafi 427 e tau ke he 1943 F.V.N. ne tamai a tautolu ke he 2370 F.V.N. Ati fakakite he totou-fakanumera he Tohi Tapu ko e Fakapuke he vaha ha Noa kua kamata he 2370 F.V.N.
12 Mai he 2370 F.V.N. ke he 4026 F.V.N. He liliu muatua atu foki ke he tau vaha loloa, ne kitia e tautolu kua fakanumera he Tohi Tapu e vaha mai he Fakapuke ke he vaha he tufugatia ha Atamu. Kua fuafua ai he Kenese 5:3-29 mo e 7:6, 11. Ko e magaaho totou kua fakakatoatoa i lalo:
Mai he tufugatia ha Atamu ke he
fanauaga ha Setu 130 e tau
Ti ke he fanauaga ha Enosa 105 “
Ke he fanauaga ha Kainano 90 “
Ke he fanauaga ha Maalaelu 70 “
Ke he fanauaga ha Iareto 65 “
Ke he fanauaga ha Enoka 162 “
Ke he fanauaga ha Metusela 65 “
Ke he fanauaga ha Lameko 187 “
Ke he fanauaga ha Noa 182 “
Ke he Fakapuke 600 “
Katoatoa 1,656 e tau
Lafi 1,656 e tau ke he magaaho fakamua ha tautolu ko e 2370 F.V.N., ne hohoko ai a tautolu ke he 4026 F.V.N. ke he tufugatia ha Atamu, liga he vaha mateafu, ha ko e vaha mateafu ne kamata e tau ke he laulahi he tau kalena he vaha i tuai.
13 Ko e heigoa e aoga he mena nei ke he vaha nei? Ko e fufuta fakamua he tohi nei, ne lomi fakailoa he 1963, ne talahau: “Kakano kia e mena nei, mogoia, ko e he 1963 nukua fakaholo atu a tautolu ke he 5,988 e tau ke he ‘aho’ ha Iehova ‘ne okioki ai he hana tau gahua oti’? (Kene. 2:3) Nakai, ha ko e tufugatia ha Atamu kua nakai tatai mo e kamataaga he aho okioki ha Iehova. Mui ke he tufugatia ha Atamu, mo e haia agaia ke he aho ono he tufugatiaaga, ne tuga hane eke agaia e Iehova e tau manu huifa mo e tau manu lele. Taha mena foki, ne fekau e ia a Atamu ke fakahigoa e tau manu huifa, ka liga fai magaaho ke taute, ti fakaholo atu a ia ke tufugatia a Eva. (Kene. 2:18-22; kikite foki NW, Fu. 1953, matahui tala he kupu 19) Ko e ha magaaho ni ne mole he vahaloto he tufugatia ha Atamu mo e he fakahiku he ‘aho ke ono aki’ kua lata ke utakehe mai he 5,988 tau ke maeke ke moua e loa moli he vaha tali mai he kamataaga he ‘aho ke fitu aki’ ato hoko e [1963]. Kua nakai aoga ke fakaaoga e matohiaga he Tohi Tapu ke talahau manatu e tau magaaho ne ha ha agaia ke he tau vaha loloa anoiha.—Mata. 24:36.”d
14 Ka e kua e tau talahauaga fakasaiene nukua moui e tagata ke he lalolagi ke teau e tau afe po ke miliona foki e tau? Nakai maeke he tau mena ia ke foaki e fakamoliaga ke he tau fakamauaga tohia ne mai he tau magaaho fakamua atu ia, ke tuga e tau mena ne tutupu faka-Tohi Tapu. Ko e tau aho fakataitai noa ne foaki ma e “tagata mai i tuai fakamua atu” kua fakave ke he manatu fakalatalata ne nakai maeke ke fakamoli. Ka e, ko e fakamauaga mauokafua he lalolagi, fakalataha mo e matohiaga, kua totou ki tua ke gahoa ni e afe he tau tau. Ko e lalolagi kua fakafita tuai ke he tau hikiaga mo e tau matematekelea loga, tuga e Fakapuke he vaha ha Noa ke he lalolagi katoa, ne lutulutu ai e tau tokaaga maka pikipiki (strata) mo e tau fossil, ti taute ai ha fakapuloaaga fakasaiene hagaao ke he tau vaha ato hoko e Fakapuke ke fakauaua teao noa.e Kua kehe mai ai he tau manatu fekehekeheaki mo e tau tala tuai he tau tagata, ne hagaao atu e Tohi Tapu ke he tau fakakakanoaga he puhala he fakamauaga maaliali mo e katoatoa ne hagaao ke he tupumaiaga he tagata mo e ke he fakamauaga tala tuai ne talahau fakamatafeiga ke he tau tagata fifili ha Iehova.
15 Ko e fakaako ke he Tohi Tapu mo e manamanatu ke he tau gahua he Leveki Magaaho ne Mua, ko Iehova ko e Atua, ka taute a tautolu ke loto fakatokolalo lahi. Ko e tagata maeke ke mate, kua tote moli ka fakatai ke he Atua mua ue atu, ne tohi fakalapalapa hifo hana a tau gahua ofoofogia he tufugatia, ne taute he tau meleniamu loga kua mole, ne talahau fakamatafeiga i loto he Tohiaga Tapu: “Ne eke he Atua e lagi mo e lalolagi ke he kamataaga.”—Kene. 1:1.
NOFOAGA HA IESU HE LALOLAGI
16 Ko e tau fakamauaga fa ne omoi he agaga hagaao ke he moui ha Iesu he lalolagi kua tuga ke tohia fakaatuatu pehenei: Mataio (k. 41 V.N.), Luka (k. 56-58 V.N.), Mareko (k. 60-65 V.N.), mo Ioane (k. 98 V.N.). Tuga kua fakamaama he veveheaga fakamua, he fakaaoga e tau vala tala ia Luka 3:1-3 fakalataha mo e aho 14 V.N. ma e kamataaga he pule ha Tiperio Kaisara, kua hohoko atu a tautolu ke he 29 V.N. ko e magaaho ne kamata e fekafekauaga mua atu ha Iesu ke he lalolagi nei. Pete ko e tau mena tutupu he Mataio kua nakai muitua tumau ke he fakaholoaga fakaatuatu he matohiaga, ko e laulahi he tau tohi tolu ne toe kua tuga muitua fakaatuatu ke he puhala moli ne mailoga ai e tau mena tutupu ofoofogia. Kua fakatata e mena nei i loto he fakafonua he vala tala nei. To kitia ai he fakamauaga ha Ioane, ne tohia ke molea 30 e tau he mole atu e tohi fakamui he tau tohi tolu ne toe, kua fakapuke ai e tau ava tokanoa he fakamauaga tala tuai ne nakai tohia he falu. Kua mailoga lahi ko e talahauaga maaliali ha Ioane ke he tau Paseka fa he fekafekauaga ha Iesu he lalolagi, ne fakamoli ai e fekafekauaga ne tolu mo e hafa e tau, ne oti he 33 V.N.f—Ioane 2:13; 5:1; 6:4; 12:1; mo e Ioa 13:1.
17 Ko e mate ha Iesu he 33 V.N. kua fakamau foki he falu fakamoliaga. Hagaao ke he Fakatufono ha Mose, ko e Nisana 15 kua eke tumau mo Sapati pauaki pete ko e aho fe ne felauaki ki ai. Kaeke felauaki ke he Sapati ne fa mahani ki ai, ati iloa ai e aho ia ko e Sapati “lahi,” ti fakakite e Ioane 19:31 ko e Sapati pihia kua mui ke he aho ne mate a Iesu, ne hoko ai he Aho Faraile. Mo e nakai he 31 po ke 32 ka e he 33 V.N. ni hokoia ne felauaki e Nisana ke 14 aki ke he Aho Faraile. Ko e mena ia, kua liga ni he Nisana 14, 33 V.N., ne mate ai a Iesu.g
18 Ko e “Vaha Tapu” ke 70 Aki, 29-36 V.N. Ko e tau magaaho he fekafekauaga ha Iesu kua tohia foki ia Tanielu 9:24-27, ne talahau tuai e magahala he 69 e tau fahi tapu he tau tau (483 tau) ‘ke kamata mai he hoko atu e poaki kia liu taute mo e ati hake a Ierusalema, ke hoko atu ke he Mesia ko e Takitaki.’ Hagaao ki a Nehemia 2:1-8, ko e poaki nei kua hokotia ke he ‘tau ne uafulu aki ha Aretaseta,’ ko e patuiki ha Peresia. Kamata i ne fe e pule ha Aretaseta? Ko e matua tane hana ne taui e ia, ko Aretaseta, ne mate he matahiku he 475 F.V.N. Kamata mogoia e tau ne pule nakaila kotofa a Aretaseta he 475 F.V.N., ti kua lalago ai he tau fakamoliaga maaliali ne mai he tau kumikumiaga Heleni, Peresia, mo Papelonia. Ke fakatai ki ai, ko e tagata Heleni he fakamauaga tala tuai ko Thucydides (ne talahaua ma e tonutika hana) ne tohi hagaao ke he finatu he takitaki fakatufono Heleni ko Themistocles ki Peresia he magaaho ne “tu hake laia [a Aretaseta] ke he nofoa patuiki.” Taha tagata Heleni he fakamauaga tala tuai he senetenari fakamua F.V.N., ko Diodorus Siculus, ne taute a tautolu ke moua e aho ne mate a Themistocles he 471/470 F.V.N. He mole e hola kehe mai he motu hana, ne ole fakaataaga a Themistocles ki a Aretaseta ke fakaako e vagahau Peresia ke he taha e tau ato tu ki mua hana, ko e mena ne kua taute ai. Ti, ko e nofo ha Themistocles i Peresia kua liga ni he 472 F.V.N., mo e mogo hana ne hoko atu ki ai kua liga moli ni ke he 473 F.V.N. Ko e magaaho ia ne “tu hake laia [a Aretaseta] ke he nofoa patuiki.”h
19 Ti, “ko e tau ne uafulu aki he patuiki ai a Aretaseta” ko e 455 F.V.N. Totou ai 483 e tau (ko e 69 e “fahi tapu”) mai he magahala nei, mo e manatu kua nakai fai tau numera 0 he hoko mai ke he Vaha Nei, ti hohoko mai a tautolu ke he 29 V.N. ko e magaaho ne kitia e ‘Mesia ko e Takitaki.’ Ne eke a Iesu ko e Mesia he magaaho ne papatiso mo e fakauku a ia aki e agaga tapu, he vaha mateafu he tau ia. Ne fakakite foki he perofetaaga ko e “maga foki ne veveheua aki e vaha tapu [ke fitugofulu aki] ti fakahiku ai e ia e poa katoa mo e poa mena kai.” Ne tupu e mena nei he magaaho ne galo e aoga he tau poa pauaki faka-Iutaia ha kua poa ne Iesu a ia. “Ko e maga foki ne veveheua” he “vaha tapu” nei he tau tau ne uta a tautolu ke tolu mo e hafa e tau ke he vaha tupu he 33 V.N., magaaho ne tamate a Iesu. Pete ia, “to fakamau foki e ia e maveheaga mo e tau tagata tokologa” ma e katoatoa he 70 aki e vaha tapu. Kua fakakite he mena nei e fiafia pauaki ha Iehova he fakatumau mo e tau Iutaia he magahala he tau fitu ne mai he 29 V.N. ke he 36 V.N. Ko e magaaho ia ni, ne hafagi e puhala ma e tau Tagata Motu Kehe nakai peritome ke eke mo tau Isaraela fakaagaga, tuga ne fakakite he fakaliliuina ha Konelio he 36 V.N.i—Gahua 10:30-33, 44-48; 11:1.
TOTOU E TAU TAU HE TAU VAHA FAKAAPOSETOLO
20 Vahaloto he 33 V.N. mo e 49 V.N. Ko e tau 44 V.N. kua liga talia ke eke mo aho aoga ma e vaha nei. Hagaao ki a Josephus (Jewish Antiquities, XIX, 351 [viii, 2]), ko Herota Akeripa I ne pule ke tolu e tau he mole e kotofaaga he Pule Atu Motu ko Kalaotio ha Roma (he 41 V.N.). Ne fakakite he tau fakamoliaga he fakamauaga tala tuai ne mate e Herota nei he 44 V.N.j He kikite atu mogonei ke he fakamauaga he Tohi Tapu, ne moua e tautolu ko e fakamua to mate a Herota ne perofeta a Akapo ‘mai he agaga’ hagaao ke he hoge lahi hane hau, ka tamate e aposetolo ko Iakopo ke he pelu, mo e tuku a Peteru he fale puipui (he magahala he Paseka) mo e fakatoka fakamana mai. Ko e tau mena tutupu nei kua liga totou ke hokotia atu ke he 44 V.N.—Gahua 11:27, 28; 12:1-11, 20-23.
21 Ko e hoge lahi ne talahau tuai kua tupu he kavi 46 V.N. Ti liga kau ko e magaaho nei, mogoia, ne ‘taute i Ierusalema e fekau’ ha Paulo mo Panapa. (Gahua 12:25) He mole e liliu atu ki Suria Anetioka, ne tuku kehe he agaga tapu a laua ke taute e fenoga misionare fakamua, ne kaputia a Kuperu mo e tau maga mo e tau fahi loga ha Asia Tote.k Liga kua fakaloaloa e fenoga nei mai he vaha tupu he 47 V.N. ke he vaha mateafu he 48 V.N., mo e taha e vaha makalili katoa ne nonofo i Asia Tote. Ti hagahaga ni ke nofo a Paulo he vaha makalili he tau hake i Suria Anetioka, ti tamai ai a tautolu ke he vaha tupu he 49 V.N.—Gahua 13:1–14:28.
22 Ko e fakamauaga ia Kalatia veveheaga 1 mo e 2 kua hagahaga ni ke matutaki ke he matohiaga nei. Ne vagahau ai a Paulo ke taute ua foki e tau ahiaga pauaki ki Ierusalema he mole e fakaliliuina hana, ko e taha ne “mole atu tolu e tau” mo e taha ne ‘mole ai e tau tau hogofulu ma fa.’ (Kala. 1:17, 18; 2:1) Kaeke ko e tau vaha ua nei kua mailoga ko e tau numera nakai katoa, he hagaao ke he aga fakamotu he vaha, mo e kaeke hoko e fakaliliuina ha Paulo he vaha he tau aposetolo, tuga ne fakakite he tau fakamauaga, ti liga fuafua ai e tautolu ko e tolu e tau mo e 14 e tau fakaatuatu ko e 34-36 V.N. mo e 36-49 V.N.
23 Ko e aahi ke uaaki ha Paulo ki Ierusalema ne totoku ia Kalatia kua tuga ke he magaaho ne tupetupe ai ke he matakupu peritome, ha ko Tito ne fakahoa a Paulo nukua nakai poaki ke peritome. Kaeke ke tatai e ahiaga nei ke he magaaho ne moua e matafakatufono ke he peritome tuga ne fakamaama ia Gahua 15:1-35, ti ko e 49 V.N. kua hu mitaki he vahaloto he tau o fenoga misionare fakamua mo e ke uaaki ha Paulo. Taha mena foki, hagaao ki a Kalatia 2:1-10, ne fakaaoga e Paulo e magaaho nei ke fakailoa ke he ‘tau tagata talahaua’ he fakapotopotoaga Ierusalema e tala mitaki ne fakamatala e ia, ‘neke teao e poi hana.’ Kua taute fakapulotu e ia e mena nei he hokotaki ki a lautolu he mole e kamataaga he fenoga fakamua hana. Ne taute e Paulo e ahiaga nei ki Ierusalema “ke lata mo e fakakiteaga.”
24 Fenoga Misionare ke Uaaki ha Paulo, k. 49-52 V.N. He mole e liu a ia mai i Ierusalema, ne fai magaaho a Paulo i Suria Anetioka; ti, liga kua fita e leva e vaha mafana he 49 V.N. he hau kehe a ia i ai he hana fenoga ke uaaki. (Gahua 15:35, 36) Ko e fenoga nei kua laulahi atu mai he fenoga fakamua ti kua lata ia ia ke nofo he vaha makalili i Asia Tote. Ti kau ke he vaha tupu he 50 V.N. ne talia e ia e uiaga ki Maketonia mo e fenoga atu ki Europa. Ti fakamatala mo e fakatokatoka e ia e tau fakapotopotoaga fou i Filipi, Tesalonia, Perea, mo Atenai. Tamai ai he mena nei a ia ki Korinito, he matakavi i Akaia, he vaha mateafu he 50 V.N., he mole e fenoga ne kavi 2,090 e kilomita, ti laulahi ke fano hui. (Gahua 16:9, 11, 12; 17:1, 2, 10, 11, 15, 16; 18:1) Hagaao ki a Gahua 18:11, ne nofo a Paulo i ai ke 18 e mahina, ti tamai a tautolu ke he mataulu he 52 V.N. He oti e vaha makalili, maeke ai ia Paulo ke fano halavaka ki Kaisaria, hala Efeso. He mole e hake ke feleveia ke he fakapotopotoaga, ne haia i Ierusalema, ne liu a ia ke he kaina mau hana i Suria Anetioka, kau he vaha mafana he 52 V.N.l—Gahua 18:12-22.
25 Ko e tau mouaaga he keli kelekele ne lalago atu ke he 50-52 V.N. ko e vaha ne aahi fakamua a Paulo ki Korinito. Ko e taha vala anei he tohi he fakamauaga, ko e poakiaga mai he Pule Atu Motu ko Kalaotio Kaisara ke he tau tagata Delphi i Heleni, ne toka i loto e tau kupu “[Lucius Ju]nius, Kaliona, . . . ko e iki pule.” Ko e tau tagata he fakamauaga tala tuai kua fetaliaaki ko e numera 26, ne moua foki i loto he tohi, kua hagaao ki a Kalaotio ko e pule atu motu ne fakaheke ke 26 aki e magaaho. Falu a tohi he fakamauaga ne fakakite nukua fakaheke a Kalaotio ko e pule atu motu ke 27 aki e magaaho ato hoko ki a Aokuso 1, 52 V.N. Ko e vaha he iki pule kua taha e tau katoa, kamata mai he kamataaga he vaha mafana. Ti, ko e tau ha Kaliona ne eke ko e iki pule ha Akaia kua tuga ke tali mai he vaha mafana he 51 V.N. ke he vaha mafana he 52 V.N. “Kua eke a Kaliona mo iki ke pule i Akaia, ti feoho mai ai e tau tagata Iutaia kia Paulo mo e loto fakalataha, kua takitaki e lautolu a ia ke he nofoa fakafili.” He mole e fakatokanoa e Kaliona a Paulo, ne nofo hifo e aposetolo “kua po loga,” mo e fano halavaka a ia ki Suria. (Gahua 18:11, 12, 17, 18) Ko e tau mena oti nei kua fakamoli ko e vaha tupu he 52 V.N. ko e fakahiku he 18-mahina ne nofo a Paulo i Korinito. Taha fakamailoga magaaho kua kitia he fakamauaga ke he mogo ne hoko a Paulo ki Korinito, “kua kitia ai e ia e taha tagata Iutaia, ko Akula e higoa, ne fanau i Pono, ne kito hau i Italia, mo e hana hoana ko Pisila; (ha ko e mena poaki mai a Kalaotio kia o kehe i Roma e tau tagata Iutaia oti kana).” (Gahua 18:2) Hagaao ke he tagata he fakamauaga tala tuai ko Paulus Orosius, he mataulu he senetenari ke lima aki, ko e poaki ke o kehe nei kua foaki e Kalaotio he tau ke hiva aki, he 49 V.N. po ke mataulu he 50 V.N. Ti, ko Akula mo Pisila kua tuga hohoko atu ki Korinito he taha vaha fakamua ato vaha mateafu he tau ia, ne nofo i ai a Paulo mai he vaha mateafu he 50 V.N. ke he vaha tupu he 52 V.N.a
26 Fenoga Misionare ke Toluaki ha Paulo, k. 52-56 V.N. Fai magaaho he mole e “po loga foki” i Suria Anetioka, ne liu a Paulo ki Asia Tote, ti liga ni hoko a ia ki Efeso he vaha makalili he 52-53 V.N. (Gahua 18:23; 19:1) Ne fakaaoga e Paulo ‘tolu e mahina’ mo e ‘ua e tau’ he fakaako i Efeso, ti oti ne fano a ia ki Maketonia. (Gahua 19:8-10) Magaaho fakamui, ne fakamanatu age a ia ke he tau leveki mai i Efeso na fekafekau a ia ki a lautolu ke ‘tolu e tau,’ ka e liga ko e numera nakai katoatoa anei. (Gahua 20:31) Kua tuga toka e Paulo a Efeso he mole e “Penetekoso” he mataulu he 55 V.N., ti fenoga loa atu ki Korinito, Heleni, ke nofo i ai ke tolu e vaha makalili. Ti liu a ia ke he fahi tokelau ke mamao atu ki Filipi he vaha Paseka he 56 V.N. Mai i ai ne fano halavaka a ia hala Tiroa mo Mileto ki Kaisaria mo e fenoga hake ki Ierusalema, hoko ai he Penetekoso he 56 V.N.b—1 Kori. 16:5-8; Gahua 20:1-3, 6, 15, 16; 21:8, 15-17.
27 Tau Tau Fakahikuhiku, 56-100 V.N. Ko e magaaho ku ne hoko atu laia a ia ki Ierusalema ne tapaki a Paulo. Ne uta a ia ki Kaisaria mo e toka mau i ai ke ua e tau, ato hukui e Feso a Feliki mo kavana. (Gahua 21:33; 23:23-35; 24:27) Ko e vaha ne hau ai a Feso mo e vaha ne fenoga a Paulo ki Roma kua tuga ni he 58 V.N.c He mole e pe e foulua ha Paulo mo e nofo he vaha makalili i Melita, ne fakakatoatoa ai e fenoga he kavi 59 V.N., mo e fakakite he fakamauaga ne nofo pagota a ia i Roma, kua fakamatala mo e fakaako, ke ua e tau, po ke ato hoko e kavi 61 V.N.—Gahua 27:1; 28:1, 11, 16, 30, 31.
28 He nakai taatu muatua he fakamauaga tuai ha Gahua a tautolu mai he mena nei, nukua mailoga ai kua fakatokanoa mo e matutaki atu a Paulo ke he fekafekau misionare hana, he fenoga ki Kereta, Heleni, mo Maketonia. Ko e hoko nakai a ia ke mamao atu ki Sepania kua nakai iloa. Ti tuga moli ni kua mate matulo a Paulo ke he tau lima ha Nero he nakai leva he mole e fakapagota fakahiku hana i Roma he kavi 65 V.N. Ne foaki mai he fakamauaga tala tuai he lalolagi ko Iulai he 64 V.N. ko e magaaho he afi lahi i Roma, ne mui ki ai e favale ha Nero ke he tau Kerisiano. Ko e fakapagota ha Paulo ke he “toua lapatoa” mo e tau kelipopoaga ka mui mai kua kitia maaliali ai ke he magaaho nei.—2 Timo. 1:16; 4:6, 7.
29 Ko e tau tohi lima he aposetolo ko Ioane kua tohia he fakahiku he magahala favale ne fakahoko he Pule Atu Motu ko Domitian. Ne talahau hagaao ki a ia ke tuga e tagata goagoa he magahala he tau tau tolu fakahiku he pule hana, ne kaputia ai e 81-96 V.N. Ko e magaaho ne fakapaea ke he aelani ko Patamo ne tohia e Ioane e Fakakiteaga, kavi he 96 V.N.d Ko e Evagelia hana mo e tau tohi tolu kua tamai i Efeso po ke matakavi ne tohi ai he mole e fakatokanoa hana, mo e ko e aposetolo fakamui nei ne mate he kavi 100 V.N.
30 Kua kitia ai he fakatatai e tau mena tutupu he fakamauaga tala tuai he lalolagi ke he matohiaga mo e perofetaaga i loto he Tohi Tapu, kua lagomatai a tautolu ke mailoga moli e tau mena tutupu he Tohi Tapu ke he tau vaha loloa. Ko e felauaki he matohiaga he Tohi Tapu kua lafi ke he mauokafua ha tautolu ke he tau Tohiaga Tapu, ko e Kupu he Atua.
[Tau Matahui Tala]
a He fakaako e veveheaga nei, liga kua lagomatai ke hagaaki atu ke he Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 458-67.
b Fakaakoaga 2, paratafa 28, 29.
c Mai he fenoga a Aperahamo he puhala he Eufirate ke he fanauaga ha Isaako ko e 25 e tau; ti ke he fanauaga ha Iakopo, ko e 60 e tau; ne 130 e tau ha Iakopo he moui he magaaho ne hifo atu a ia ki Aikupito.—Kene. 12:4; 21:5; 25:26; 47:9.
d He 2004, ko e magaaho nei nukua mole kua lata ke utakehe mai he 6,029 e tau.
e Awake!, Sepetema 22, 1986, lau 17-27; Aperila 8, 1972, lau 5-20.
f Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 57-8.
g The Watchtower, 1976, lau 247; 1959, lau 489-92.
h Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 614-16.
i Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 899-904.
j The New Encyclopædia Britannica, 1987, Vol. 5, lau 880.
k Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 747.
l Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 747.
a Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 476, 886.
b Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 747.
c Ko e Analytical Concordance to the Bible ha Young, lau 342, i lalo ia “Festus.”
d Notes on the Book of Revelation, 1852, ha Albert Barnes, lau xxix, xxx.
[Fakafonua he lau 8-12]
FAKAFONUA HE TAU AHO FAKAMAUAGA TUAI NE MAHOMO ATU
Tau fakamailoga: h. ma e “hiku”; m. ma e “mua”; k. ma e “kavi.”
Aho Mena ne Tupu Fakamoliaga
4026 F.V.N. Tufugatia ha Atamu Kene. 2:7
h. 4026 F.V.N. Taute e maveheaga faka-Etena, Kene. 3:15
perofetaaga fakamua
m. 3896 F.V.N. Kelipopo e Kaino a Apelu Kene. 4:8
3896 F.V.N. Fanauaga a Setu Kene. 5:3
3404 F.V.N. Fanauaga he tagata tututonu ko Enoka Kene. 5:18
3339 F.V.N. Fanauaga a Metusela Kene. 5:21
3152 F.V.N. Fanauaga a Lameko Kene. 5:25
3096 F.V.N. Mate a Atamu Kene. 5:5
3039 F.V.N. Uta tuai a Enoka; fakaoti hana vaha Kene. 5:23, 24;
he perofetaaga Iuta 14
2970 F.V.N. Fanauaga a Noa Kene. 5:28, 29
2490 F.V.N. Fakapuloaaga he Atua ke he Kene. 6:3
tau tagata
2470 F.V.N. Fanauaga a Iafeta Kene. 5:32; 9:24; 10:21
2468 F.V.N. Fanauaga a Semu Kene. 7:11; 11:10
2370 F.V.N. Mate a Metusela Kene. 5:27
Maihi e tau vai puna (he vaha mateafu) Kene. 7:6, 11
2369 F.V.N. Taute e maveheaga he mole e Fakapuke Kene. 8:13; 9:16
2368 F.V.N. Fanauaga a Afakasata Kene. 11:10
h. 2269 F.V.N. Ati e Kolo a Papelu Kene. 11:4
2020 F.V.N. Mate a Noa Kene. 9:28, 29
2018 F.V.N. Fanauaga a Aperahamo Kene. 11:26, 32; 12:4
1943 F.V.N. Fano a Aperahamo ke he taha
fahi i Eufirate he finatu Kene. 12:4, 7;
a ia ki Kanana; Esoto 12:40;
fakamau e maveheaga Kala. 3:17
faka-Aperahamo; kamata e vaha
430-tau ke he Fakatufono he maveheaga
m. 1933 F.V.N. Fakahao a Lota; aahi e Aperahamo
a Mekisateko Kene. 14:16, 18; 16:3
1932 F.V.N. Fanauaga a Isamael i Kene. 16:15, 16
1919 F.V.N. Taute e maveheaga he peritome Kene. 17:1, 10, 24
Fakafiliaga ha Sotoma mo Komora Kene. 19:24
1918 F.V.N. Fanauaga a Isaako, ko e hakega moli; Kene. 21:2, 5;
kamata he ‘kavi 450 tau’ Gahua 13:17-20
1913 F.V.N. Tapani a Isaako; fekau a Isamaeli Kene. 21:8; 15:13;
ke fano kehe; kamata e fakamamahi Gahua 7:6
he 400-tau
1881 F.V.N. Mate a Sara Kene. 17:17; 23:1
1878 F.V.N. Fakamauaga ha Isaako mo Repeka Kene. 25:20
1868 F.V.N. Mate a Semu Kene. 11:11
1858 F.V.N. Fanauaga a Esau mo Iakopo Kene. 25:26
1843 F.V.N. Mate a Aperahamo Kene. 25:7
1818 F.V.N. Mau e Esau ua e hoana fakamua Kene. 26:34
1795 F.V.N. Mate a Isamaeli Kene. 25:17
1781 F.V.N. Hola a Iakopo ki Karana; Kene. 28:2, 13, 19
fakakiteaga hana i Peteli
1774 F.V.N. Hoana e Iakopo a Lea mo Rahela Kene. 29:23-30
1767 F.V.N. Fanauaga a Iosefa Kene. 30:23, 24
1761 F.V.N. Liu a Iakopo ki Kanana mai Karana Kene. 31:18, 41
k. 1761 F.V.N. Tau fagatua a Iakopo mo e agelu; Kene. 32:24-28
fakahigoa ai ko Isaraela
1750 F.V.N. Fakafua a Iosefa mo tupa Kene. 37:2, 28
he tau lafu hana
1738 F.V.N. Mate a Isaako Kene. 35:28, 29
1737 F.V.N. Taute a Iosefa mo alagavaka Kene. 41:40, 46
ne mua ha Aikupito
1728 F.V.N. O atu a Iakopo mo e magafaoa Kene. 45:6; 46:26; 47:9
katoa hana ki Aikupito
1711 F.V.N. Mate a Iakopo Kene. 47:28
1657 F.V.N. Mate a Iosefa Kene. 50:26
m. 1613 F.V.N. Kamatamata a Iopu Iopu 1:8; 42:16
h. 1600 F.V.N. Kautu a Aikupito mo pule Esoto 1:8
fakamua he lalolagi
1593 F.V.N. Fanauaga a Mose Esoto 2:2, 10
1553 F.V.N. Foaki ne Mose a ia Esoto 2:11, 14, 15;
ko e laveakiaga; hola ki Mitiana Gahua 7:23
k. 1514 F.V.N. Ko Mose he akau talatala Esoto 3:2
ne vela puhopuho
1513 F.V.N. Paseka; o kehe e tau Isaraela Esoto 12:12; 14:27,
i Aikupito; laveakiaga mai he Tahi Kula; Ex 14:29, 30;
lolelole e pule ha Aikupito; fakaoti Kene. 15:13, 14
e vaha 400-tau he fakamamahi
Taute e maveheaga he Fakatufono Esoto 24:6-8
he Mouga Sinai (Horepa)
Fakaoti e vaha 430-tau mai he Kala. 3:17; Esoto 12:40
fakamauaga he maveheaga faka-Aperahamo
Fakapotopoto e Mose e Kenese Ioane 5:46
he tutakale; kamata e Tohi Tapu ke tohia
1512 F.V.N. Mau e talaga he faituga utafano Esoto 40:17
Fakatu e tau ekepoa faka-Arona Levi. 8:34-36
Fakakatoatoa e Mose e Esoto Levi. 27:34;
mo Levitika Nume. 1:1
k. 1473 F.V.N. Fakakatoatoa e Mose e tohi a Iopu Iopu 42:16, 17
1473 F.V.N. Fakakatoatoa e Mose e Numera Nume. 35:1; 36:13
he Kelekele Tatai a Moapi
Maveheaga mo Isaraela i Moapi Teu. 29:1
Tohia e Mose e Teutaronome Teu. 1:1, 3
Mate a Mose he Mouga ko Teu. 34:1, 5, 7
Nepo i Moapi
O a Isaraela ki Kanana i lalo Iosua 4:19
ha Iosua
1467 F.V.N. Fakaoti e fetokoaga lahi he motu; Iosua 11:23; 14:7, 10-15
fakaoti e ‘kavi 450 tau’ he Gahua 13:17-20
k. 1450 F.V.N. Fakakatoatoa e tohi ha Iosua Iosua 1:1; 24:26
Mate a Iosua Iosua 24:29
1117 F.V.N. Fakauku e Samuela a Saulo 1 Samu. 10:24;
mo patuiki ha Isaraela Gahua 13:21
1107 F.V.N. Fanau a Tavita i Petelehema 1 Samu. 16:1
k. 1100 F.V.N. Fakakatoatoa e Samuela Fakafili 21:25
e tohi he Tau Fakafili
k. 1090 F.V.N. Fakakatoatoa e Samuela Ruta 4:18-22
e tohi a Ruta
k. 1078 F.V.N. Fakakatoatoa e tohi 1 Samuela 1 Samu. 31:6
1077 F.V.N. Eke a Tavita mo patuiki 2 Samu. 2:4
ha Iuta i Heperona
1070 F.V.N. Eke a Tavita mo patuiki 2 Samu. 5:3-7
ki Isaraela katoa; taute a Ierusalema
mo maga lahi hana
h. 1070 F.V.N. Tamai e Puha ki Ierusalema; 2 Samu. 6:15;
ko e maveheaga ma e kautu 2 Samu. 7:12-16
ne taute mo Tavita
k. 1040 F.V.N. Fakakatoatoa e Kata 2 Samu. 24:18
mo Natano e 2 Samuela
1037 F.V.N. Kautu a Solomona ki a Tavita 1 Patu. 1:39; 2:12
mo patuiki ha Isaraela
1034 F.V.N. Kamata a Solomona ke talaga e faituga 1 Patu. 6:1
1027 F.V.N. Mau e faituga i Ierusalema 1 Patu. 6:38
k. 1020 F.V.N. Fakakatoatoa e Solomona Lo. a Solo. 1:1
e Lologo a Solomona
m. 1000 F.V.N. Fakakatoatoa e Solomona Fakama. 1:1
e tohi a Fakamatalaaga
997 F.V.N. Kautu a Rehopoamo ki a Solomona; 1 Patu. 11:43; 12:19, 20
vevehe ua e kautu; kamata a Ierepoamo
ke pule ko e patuiki ha Isaraela
993 F.V.N. Moumou e Sisaka a Iuta ti uta 1 Patu. 14:25, 26
e tau koloa mai he faituga
980 F.V.N. Kautu a Aviama (Avia) ki a Rehopoamo 1 Patu. 15:1, 2
mo patuiki ha Iuta
977 F.V.N. Kautu a Asa ki a Aviama 1 Patu. 15:9, 10
mo patuiki ha Iuta
k. 976 F.V.N. Kautu a Natapu ki a Ierepoamo 1 Patu. 14:20
mo patuiki ha Isaraela
k. 975 F.V.N. Kautu a Paasa ki a Natapu 1 Patu. 15:33
mo patuiki ha Isaraela
k. 952 F.V.N. Kautu a Ela ki a Paasa 1 Patu. 16:8
mo patuiki ha Isaraela
k. 951 F.V.N. Kautu a Simeri ki a Ela 1 Patu. 16:15
mo patuiki ha Isaraela
Kautu a Omeri mo Tipeni 1 Patu. 16:21
ki a Simeri mo patuiki ha Isaraela
k. 947 F.V.N. Pule tokotaha a Omeri 1 Patu. 16:22, 23
ko e patuiki ha Isaraela
k. 940 F.V.N. Kautu a Ahapo ki a Omeri 1 Patu. 16:29
mo patuiki ha Isaraela
936 F.V.N. Kautu a Iehosafata ki a Asa 1 Patu. 22:41, 42
mo patuiki ha Iuta
k. 919 F.V.N. Kautu a Ahasaia ki a Ahapo 1 Patu. 22:51, 52
mo patuiki tokotaha ha Isaraela
k. 917 F.V.N. Kautu a Iehoramo ha Isaraela 2 Patu. 3:1
ki a Ahasaia mo patuiki tokotaha
913 F.V.N. ’Eke a Iorama mo patuiki’ 2 Patu. 8:16, 17
ha Iuta fakalataha mo Iehosafata
k. 906 F.V.N. Kautu a Ahasaia ki a Iorama 2 Patu. 8:25, 26
mo patuiki ha Iuta
k. 905 F.V.N. Fofo he Patuiki Fifine ko Atalia 2 Patu. 11:1-3
e nofoaiki ha Iuta
Kautu a Iehu ki a Iorama 2 Patu. 9:24, 27; 10:36
mo patuiki ha Isaraela
898 F.V.N. Kautu a Ioasa ki a Ahasaia 2 Patu. 12:1
mo patuiki ha Iuta
876 F.V.N. Kautu a Iehoahasa ki a Iehu 2 Patu. 13:1
mo patuiki ha Isaraela
k. 859 F.V.N. Kautu a Ioasa ki a Iehoahasa 2 Patu. 13:10
mo patuiki tokotaha ha Isaraela
858 F.V.N. Kautu a Amasia ki a Ioasa 2 Patu. 14:1, 2
mo patuiki ha Iuta
k. 844 F.V.N. Kautu a Ierepoamo II ki a Ioasa 2 Patu. 14:23
mo patuiki ha Isaraela
Fakakatoatoa e Iona e tohi a Iona Iona 1:1, 2
829 F.V.N. Kautu a Usia (Asaraia) ki a Amasia 2 Patu. 15:1, 2
mo patuiki ha Iuta
k. 820 F.V.N. Liga tohia e tohi a Ioelu Ioelu 1:1
k. 804 F.V.N. Fakakatoatoa e Amosa e tohi a Amosa Amosa 1:1
k. 792 F.V.N. Pule a Sakaria mo patuiki 2 Patu. 15:8
ha Isaraela (6 mahina)
k. 791 F.V.N. Kautu a Saluma ki a Sakaria 2 Patu. 15:13, 17
mo patuiki ha Isaraela
Kautu a Manahema ki a Saluma
mo patuiki ha Isaraela
k. 780 F.V.N. Kautu a Pekahia ki a Manahema 2 Patu. 15:23
mo patuiki ha Isaraela
k. 778 F.V.N. Kautu a Peka ki a Pekahia 2 Patu. 15:27
mo patuiki ha Isaraela
k. 778 F.V.N. Kamata e perofetaaga ha Isaia Isaia 1:1; 6:1
777 F.V.N. Kautu a Iotamo ki a Usia 2 Patu. 15:32, 33
(Asaraia) mo patuiki ha Iuta
k. 761 F.V.N. Kautu a Ahasa ki a Iotamo 2 Patu. 16:1, 2
mo patuiki ha Iuta
k. 758 F.V.N. ‘Eke a Hosea ke pule’ 2 Patu. 15:30
mo patuiki ha Isaraela
745 F.V.N. Kautu a Hesekia ki a Ahasa 2 Patu. 18:1, 2
mo patuiki ha Iuta
h. 745 F.V.N. Fakakatoatoa e Hosea e tohi a Hosea Hosea 1:1
740 F.V.N. Tapaki e Asuria a Isaraela, 2 Patu. 17:6, 13, 18
uta a Samaria
732 F.V.N. Moumou e Sanerivi a Iuta 2 Patu. 18:13
h. 732 F.V.N. Fakakatoatoa e Isaia e tohi a Isaia Isaia 1:1
m. 717 F.V.N. Fakakatoatoa e Mika e tohi a Mika Mika 1:1
k. 717 F.V.N. Fakaoti e fakapotopoto he Tau Fakatai Fakatai 25:1
716 F.V.N. Kautu a Manase ki a Hesekia 2 Patu. 21:1
mo patuiki ha Iuta
661 F.V.N. Kautu a Amone ki a Manase 2 Patu. 21:19
mo patuiki ha Iuta
659 F.V.N. Kautu a Iosia ki a Amone 2 Patu. 22:1
ko e patuiki ha Iuta
m. 648 F.V.N. Fakakatoatoa e Sefanaia Sefa. 1:1
e tohi a Sefanaia
647 F.V.N. Kotofa a Ieremia mo perofeta Iere. 1:1, 2, 9, 10
m. 632 F.V.N. Fakakatoatoa e Nahuma Nahu. 1:1
e tohi a Nahuma
632 F.V.N. Mahala a Nineva ke he tau Kaletaia Nahu. 3:7
mo e tau Metai
Mautali a Papelonia ke pule toluaki he lalolagi
628 F.V.N. Iehoahasa, ne hukui a Iosia, 2 Patu. 23:31
ne pule mo patuiki ha Iuta
Kautu a Iehoakima ki a Iehoahasa 2 Patu. 23:36
mo patuiki ha Iuta
k. 628 F.V.N. Fakakatoatoa e Hapakuka Hapa. 1:1
e tohi a Hapakuka
625 F.V.N. Eke a Nepukanesa (II) mo patuiki Iere. 25:1
ha Papelonia; kamata totou e tau fakapatuiki
fakamua mai he Nisana he 624 F.V.N.
620 F.V.N. Taute e Nepukanesa 2 Patu. 24:1
a Iehoakima mo patuiki fekafekau
618 F.V.N. Eke a Iehoakina mo patuiki 2 Patu. 24:6, 8
he mole a Iehoakima i Iuta
617 F.V.N. Fakamua ne uta fakapaea Tani. 1:1-4;
e Nepukanesa e tau Iutaia ki Papelonia
Eke a Setekaia mo patuiki ha Iuta 2 Patu. 24:12-18
613 F.V.N. Kamata e perofetaaga ha Esekielu Eseki. 1:1-3
609 F.V.N. Totoko atu a Nepukanesa 2 Patu. 25:1, 2
ki a Iuta ke laga toluaki;
kamata e tapakiaga ha Ierusalema
607 F.V.N. Mahina ke limaaki (Ab), 2 Patu. 25:8-10; Iere. 52:12-14
fakamahaikava katoatoa e faituga
mo e moumou a Ierusalema
Mahina ke fituaki, fehola e tau Iutaia mai Iuta; 2 Patu. 25:25, 26;
kamata totou e ‘fakakatoatoa e tau vaha Luka 21:24
he tau motu kehe’
Tohia e Ieremia e Tagi Aue Kamataaga he Aue, LXX
k. 607 F.V.N. Tohia e Opetaia e tohi a Opetaia Ope. 1
k. 591 F.V.N. Fakakatoatoa e Esekielu Eseki. 40:1; 29:17
e tohi a Esekielu
580 F.V.N. Fakakatoatoa e tohi 1 Iere. 52:31; 2 Patu. 25:27
mo e 2 Tau Patuiki mo Ieremia
539 F.V.N. Mahala a Papelonia ke he tau Metai Tani. 5:30, 31
mo e tau Peresia; Eke a Metai-Peresia
mo pule ke faaki he lalolagi
537 F.V.N. Kamata e poakiaga ha Kuresa ko e Peresia 2 Nofo. 36:22, 23;
ne fakaata e tau Iutaia ke liliu ki Ierusalema; Iere. 25:12; 29:10
fakaoti e moumouaga ne 70-tau i Ierusalema
k. 536 F.V.N. Fakakatoatoa e Tanielu Tani. 10:1
e tohi a Tanielu
536 F.V.N. Fakatoka e Serupapelu Esera 3:8-10
e fakaveaga he faituga
522 F.V.N. Pa e gahua talaga he faituga Esera 4:23, 24
520 F.V.N. Fakakatoatoa e Hakai e tohi a Hakai Hakai 1:1
518 F.V.N. Fakakatoatoa e Sakaria Saka. 1:1
e tohi a Sakaria
515 F.V.N. Fakakatoatoa e Serupapelu Esera 6:14, 15
k. 475 F.V.N. Fakakatoatoa e Moretikai Eseta 3:7; 9:32
e tohi a Eseta
468 F.V.N. Liliu a Esera mo e tau ekepoa Esera 7:7
ki Ierusalema
k. 460 F.V.N. Fakakatoatoa e Esera Esera 1:1; 2 Nofo. 36:22
e tohi 1 mo e 2 Nofoaga he Tau Patuiki
mo Esera; fakapotopoto fakahiku he Tau Salamo
455 F.V.N. Liu ati hake e Nehemia e tau kaupa Nehe. 1:1; 2:1, 11;
ha Ierusalema; kamata ke fakamoli Nehe. 6:15; Tani. 9:24
e perofetaaga ma e 70 vaha tapu
h. 443 F.V.N. Fakakatoatoa e Nehemia Nehe. 5:14
e tohi a Nehemia
Fakakatoatoa e Malaki e tohi a Malaki Mala. 1:1
406 F.V.N. Fakakatoatoa he liu Tani. 9:25
ati hake ha Ierusalema
332 F.V.N. Heleni, ko e pule ke limaaki he lalolagi, Tani. 8:21
ne pule ki Iutaia
k. 280 F.V.N. Kamata e Septuagint Heleni
165 F.V.N. Liu fakaulu e faituga he mole Ioane 10:22
e holimafafo he tapuaki tupua faka-Heleni;
Galue he Fakaulu Fale
63 F.V.N. Roma, ko e pule ke onoaki he lalolagi, Ioane 19:15;
ne pule ki Ierusalema Fakakite. 17:10
k. 37 F.V.N. Herota (patuiki kotofa e Roma)
ne pule vale ki Ierusalema
2 F.V.N. Fanauaga ha Ioane ko e Papatiso Luka 1:60; 2:7
mo e ha Iesu
29 V.N. Kamata e Ioane mo Iesu Luka 3:1, 2, 23
e tau fekafekauaga ha laua
33 V.N. Nisana 14: Eke a Iesu mo poa ne foaki Luka 22:20; 23:33
ma e fakaveaga he maveheaga fou;
ne fakatautau
Nisana 16: ko e fakaliu tu mai ha Iesu Mata. 28:1-10
Sevana 6, Penetekoso: liligiaga he agaga; Gahua 2:1-17, 38
hafagi e Peteru e puhala ma e tau Iutaia
ke he fakapotopotoaga Kerisiano
36 V.N. Fakahiku he 70 vaha tapu he tau tau; Tani. 9:24-27; Gahua 10:1, 45
aahi e Peteru a Konelio, ko ia fakamua
he tau tagata nakai peritome he tau motu
ke hu atu ke he fakapotopotoaga Kerisiano
k. 41 V.N. Tohia e Mataio e Evagelia ne mataulu “Mataio”
k. 47-48 V.N. Kamata e fenoga misionare Gahua 13:1–14:28
fakamua ha Paulo
k. 49 V.N. Nakai talia e kau fakatufono Gahua 15:28, 29
ke lata ke peritome e tau tagata talitonu
mai he tau motu
k. 49-52 V.N. Fenoga misionare ke uaaki ha Paulo Gahua 15:36–18:22
k. 50 V.N. Tohia e Paulo e 1 Tesalonia 1 Tesa. 1:1
mai Korinito
k. 51 V.N. Tohia e Paulo e 2 Tesalonia 2 Tesa. 1:1
mai Korinito
k. 50-52 V.N. Tohia e Paulo e tohi hana Kala. 1:1
ke he tau Kalatia mai Korinito
po ke i Suria Anetioka
k. 52-56 V.N. Fenoga misionare ke toluaki ha Paulo Gahua 18:23–21:19
k. 55 V.N. Tohia e Paulo e 1 Korinito 1 Kori. 15:32;
mai Efeso mo e 2 Korinito 2 Kori. 2:12, 13
mai Maketonia
k. 56 V.N. Tohia e Paulo e tohi Roma 16:1
ke he tau Roma mai Korinito
k. 56-58 V.N. Tohia e Luka e Evagelia Luka 1:1, 2
ne mataulu “Luka”
k. 60-61 V.N. Mai Roma ne tohia e Paulo e:
Efeso Efeso 3:1
Filipi Filipi 4:22
Kolose Kolo. 4:18
Filemoni File. 1
k. 61 V.N. Tohia e Paulo e tohi Hepe. 13:24; 10:34
ke he tau Heperu mai Roma
Fakakatoatoa e Luka e tohi
a Gahua i Roma
m. 62 V.N. Iakopo, ko e tehina ha Iesu, Iako. 1:1
ne tohia e tohi ne mataulu
“Iakopo” mai Ierusalema
k. 60-65 V.N. Tohia e Mareko e Evagelia
ne mataulu “Mareko”
k. 61-64 V.N. Tohia e Paulo e 1 Timoteo 1 Timo. 1:3
mai Maketonia
Tohia e Paulo a Tito mai Maketonia (?) Tito 1:5
k. 62-64 V.N. Tohia e Peteru e 1 Peteru 1 Pete. 1:1; 5:13
mai Papelonia
k. 64 V.N. Tohia e Peteru e 2 Peteru 2 Pete. 1:1
mai Papelonia (?)
k. 65 V.N. Tohia e Paulo e 2 Timoteo 2 Timo. 4:16-18
mai Roma
70 V.N. Moumou he tau Roma Tani. 9:27; Mata. 23:37, 38;
a Ierusalema mo e faituga Luka 19:42-44
k. 96 V.N. Ioane, i Patamo, ne tohia Fakakite. 1:9
e Fakakiteaga
k. 98 V.N. Tohia e Ioane e Evagelia mataulu Ioane 21:22, 23
“Ioane” mo e hana tohi 1, 2, mo e 3 Ioane;
fakakatoatoa e tohia he Tohi Tapu
k. 100 V.N. Mate a Ioane, ko e fakahikuaki 2 Tesa. 2:7
he tau aposetolo
MAILOGA: Kia lata ke tokaloto ko e pete ni kua fita he fakatu e tau vaha nei, ka e ke he falu a aho foki, kua foaki e tau aho kua teitei tatai ki ai, ne fakave ke he tau fakamoliaga kua moua. Nakai ko e kakano e fakafonua ke fakakite e tau aho fa hikihiki ma e tau mena tutupu takitaha ka e ke lagomatai e tau tagata fakaako Tohi Tapu ke moua e tau mena tutupu ke he tau vaha loloa mo e mailoga e fematutakiaki ha lautolu.
[Fakafonua he lau 13-16]
TAU MENA TUTUPU KUA MUA ATU HE MOUI HA IESU HE LALOLAGI—Tau Evagelia Fa ne Fakapapahi Fakamatohiaga
Tau fakamailoga: h. ma e “hiku”; m. ma e “mua,” k. ma e “kavi.”
Vaha Matakavi Mena ne Tupu
Ato Hoko e Fekafekauaga ha Iesu
2 F.V.N Iutaia Fanau a Ioane ko e Papatiso; fakamui,
motu hana moui he tutakale
matiketike Luk 1:57-80
2 F.V.N, Petelehema Fanauaga a Iesu (ko e Loko, ko ia ati
c. Oke. 1 ha ha i ai e tau mena oti)
mo hakega ha Aperahamo mo Tavita
Tata ki Petelehema Fakapuloa he agelu e tala mitaki;
aahi he tau tagata leveki manu e mukemuke
Petelehema; Peritome a Iesu (aho ke 8 aki), fakakite
Ierusalema ke he faituga (mole e aho ke 40 aki)
1 F.V.N Ierusalema; Tau makoi; fehola ki Aikupito; kelipopo e
or 1 V.N Petelehema; tau mukemuke; liu mai a Iesu Mat 2:1-23
Nasareta Luk 2:39, 40
12 V.N Ierusalema Hogofulumaua e tau ha Iesu he haia
he Paseka; liu ki kaina Luk 2:41-52
29, vaha tupu Tutukale, Fekafekauaga ha Ioane ko e Papatiso
Ioritana Mat 3:1-12 Mar 1:1-8
Ko e Kamata he Fekafekauaga ha Iesu
29, vaha mateafu Vailele ko Ioritana Papatisoaga mo e fakauku ha Iesu,
fanau ko e tagata he ohi a Tavita ka e
fakailoa ko e Tama he Atua
Pahua i Luga Tau tutaki fakamua ha Iesu
ha Ioritana Ioa 1:35-51
Ierusalema Fakatutala a Iesu mo Nikotemo
Iutaia; Ainona Papatiso e tau tutaki ha Iesu; fakatote hifo
a Ioane Ioa 3:22-36
Tiperia Fakapagota a Ioane; fano a Iesu
Fekafekauaga Lahi ha Iesu i Kalilaia
Kalilaia Fakapuloa fakamua, “Nukua tata tuai
e kautu he lagi”
Nasareta; Fakamalolo e tama tane; totou e poakiaga;
Kana; fakaheu; finatu ki Kapanaumi
Kapanaumi Mat 4:13-16 Luk 4:16-31
Tahi i Kalilaia, Ui a Simona mo Aneterea,
tata ki Kapanaumi Iakopo mo Ioane Mat 4:18-22
Kapanaumi Fakamalolo e tagata hu temoni,
pihia mo e matua fifine fugavai
ha Peteru mo e tokologa foki
Kalilaia Fenoga fakamua i Kalilaia, mo e tokofa
ne kua ui mogonei Mat 4:23-25
Kalilaia Fakamalolo e tagata lepela; tokologa ne
tolo atu ki a Iesu Mat 8:1-4 Mar 1:40-45
Kapanaumi Fakamalolo e pareluti Mat 9:1-8
Iutaia Fakamatala he tau sunako Iutaia
31, Paseka Ierusalema Fano ke he kaiaga; fakamalolo e tagata;
akonaki e tau Farasaio Ioa 5:1-47
Kalilaia; Fakamalolo e lima he Sapati; finatu
Tahi i ke okioki ke he fahi tahi; fakamalolo Mat 12:9-21
Kalilaia Mar 3:1-12 Luk 6:6-11
Mouga tata ki Fifili e toko 12 mo tau aposetolo
Kapanaumi Mar 3:13-19 Luk 6:12-16
Tata ki Kapanaumi Ko e Lauga he Mouga
Kapanaumi Fakamalolo e fekafekau he takitaki kau
Naina Fakaliu tu hake e tama tane he takape Luk 7:11-17
Kalilaia Fakafano e Ioane mai he fale puipui
e tau tutaki ki a Iesu Mat 11:2-19 Luk 7:18-35
Kalilaia Ekefakakelea e tau maga; fakakiteaga
ke he tau mukemuke; totonu e
lakau hahamo
Kalilaia Fenoga ke uaaki i Kalilaia,
mo e toko 12 Luk 8:1-3
Kalilaia Fakamalolo e tagata hu temoni;
fakahala he kaufakalataha mo Pelesepulo
Kalilaia Tau tohikupu mo e tau Farasaio ne kumi fakamailoga
Tahi i Tau fakataiaga: tagata gana, tau titania,
Kalilaia mo e falu; tau fakamaamaaga Mat 13:1-53
Gadara, fahi SE Fakamalolo ua e tagata hu temoni;
he Tahi i tau puaka ne hu temoni Mat 8:28-34
Kalilaia Mar 5:1-20 Luk 8:26-39
Liga i Fakaliu tu hake e tama fifine ha Iairo;
Kapanaumi fakamalolo e fifine Mat 9:18-26 Mar 5:21-43
Kapanaumi (?) Fakamalolo ua e tagata matapouli
mo e kuhukuhu hu temoni Mat 9:27-34
Kalilaia Fenoga ke toluaki i Kalilaia, fakalaulahi
he fakafano e tau aposetolo Mat 9:35–11:1
Tiperia Hio e ulu ha Ioane ko e Papatiso;
ko Herota ne matakutaku he loto agahala Mat 14:1-12
32, tata ke he Kapanaumi (?); Liliu mai e tau aposetolo he
Paseka fahi NE he Tahi fenoga fakamatala; fagai 5,000 Mat 14:13-21
(Ioan 6:4) i Kalilaia Mar 6:30-44 Luk 9:10-17
Fahi NE he Tahi Lali ke fakafoufou patuiki a Iesu;
i Kalilaia; fano hui a ia he fuga tahi; fakamalolo Mat 14:22-36
Kenesareta Mar 6:45-56 Ioa 6:14-21
Kapanaumi Mailoga ko e “areto he moui”;
tokologa e tau tutaki ne o kehe Ioa 6:22-71
32, mole e Liga i Tau aga fakamotu ne fakateaga e Kupu he Atua
Paseka Kapanaumi Mat 15:1-20 Mar 7:1-23 Ioa 7:1
Makatala Tau Satukaio mo e tau Farasaio ne
liliu kumi fakamailoga Mat 15:39–16:4 Mar 8:10-12
Fahi NE he Tahi Hataki hagaao ke he mena fakaea he tau Farasaio;
i Kalilaia; fakamalolo e matapouli
Petesaita Mat 16:5-12 Mar 8:13-26
Kaisaria Iesu ko e Mesia; talahau tuai e mate,
Filipi liu tu mai
Liga i Fakafaliuaga i mua ha Peteru,
Mouga Heremoni Iakopo, mo Ioane
Kaisaria Fakamalolo e tau tagata hu temoni
Filipi ne nakai maeke he tau tutaki ke fakamalolo Mat 17:14-20
Kapanaumi Foaki fakamana e tupe tukuhau
Kapanaumi Mua ue atu he Kautu;
fakatotoka e tau hehe; fakaalofa noa; Mat 18:1-35
Kalilaia; Toka a Kalilaia ma e Galue he Tau
Samaria Fale Api; toka kehe oti e tau mena
ma e matagahua fekafekau lagomatai Mat 8:19-22
Fekafekauaga Fakamui ha Iesu i Iutaia
32, Galue he Ierusalema Fakaako e Iesu e toloaga tagata
Tau Fale Api he Galue he Tau Fale Api Ioa 7:11-52
Ierusalema Fakaako he mole e Galue; fakaala e matapouli
Liga i Fakafano e toko 70 ke fakamatala;
Iutaia liliu mai ha lautolu, hokotaki Luk 10:1-24
Iutaia; Tala hagaao ke he katofia Samaria;
Petania he kaina ha Mareta, Maria Luk 10:25-42
Liga i He laulau he tau Farasaio, fakatikai
Iutaia e Iesu e tau tagata fakavai Luk 11:37-54
Liga i Tutala ke he levekiaga he Atua;
Iutaia fekafekau pule Luk 12:1-59
Fekafekauaga Fakamui ha Iesu he Fahi Uta he Ioritana
Mamao atu Tokologa ne tua ki a Iesu
Ioritana Ioa 10:40-42
Perea (mamao atu Fakaako ke he tau maga, tau magamotu,
Ioritana) he finatu ki Ierusalema Luk 13:22
Liga i Fakatokolalo; fakataiaga he
Perea kai afiafi homo ue atu Luk 14:1-24
Liga i Totou e totogi he taute tutaki
Perea Luk 14:25-35
Liga i Tau fakataiaga: mamoe galo, tupe galo,
Perea tama moumou koloa Luk 15:1-32
Liga i Tau fakataiaga: fekafekau pule nakai
Perea ututonu, tagata muhukoloa mo Lasalo Luk 16:1-31
Petania Fakaliu tu hake e Iesu a Lasalo he mate
Ierusalema; Pulega a Kaiafa ke tapaki a Iesu;
Ephraim hola a Iesu Ioa 11:47-54
Perea Fuata muhukoloa; fakataiaga he
tau tagata gahua he uluvine
Liga i Lagatolu ne talahau tuai e Iesu e
Perea hana mate, liu tu mai
Liga i Ole nofoaga ma Iakopo mo Ioane
Perea he Kautu
Ieriko Finatu he puhala i Ieriko, fakamalolo e ia
ua e tagata matapouli; aahi a Sakaio;
fakataiaga ke he tau mina hogofulu
Fakahikuaga he Fekafekauaga ha Iesu i Ierusalema
Nisana 8, 33 Petania Hoko ki Petania ono e aho ato
Paseka Ioa 11:55–12:1
Nisana 9 Petania Kai he fale ha Simona ko e lepela;
(matutaki) takai e Maria a Iesu; o mai e tau Iutaia
ke kitia a Iesu mo Lasalo
Nisana 10 Petania- Mati nakai fua ne kaialu; fakamea
Ierusalema ke uaaki he faituga Mat 21:18, 19, 12, 13
Ierusalema Pulega e tau ekepoa ne mua mo e tau
tohikupu ke kelipopo a Iesu Mar 11:18, 19
Ierusalema Fakatutala mo e tau Heleni; nakai talitonu
e tau Iutaia Ioa 12:20-50
Nisana 11 Petania- Mago e mati nakai fua
Ierusalema Mat 21:19-22 Mar 11:20-25
Ierusalema, Huhu toko e pule he Keriso;
faituga fakataiaga he tau tama tane tokoua
Ierusalema, Tau fakataiaga he tau tagata to vine
faituga mahani kelea, taonaga he fakamauaga Mat 21:33–22:14
Ierusalema, Halahu e tau huhu ke he tukuhau,
faituga liu tu mai, fakatufono Mat 22:15-40
Ierusalema, Huhu fakanono ha Iesu ke he hauaga
faituga he Mesia
Ierusalema, Fakatikai kelea muikau ke he tau tohikupu
faituga mo e tau Farasaio Mat 23:1-39
Ierusalema, Tupe tote he takape
faituga Mar 12:41-44 Luk 21:1-4
Mouga ko Talahau tuai ke he moumou ha Ierusalema,
Olive ha ha hinei ha Iesu, fakaotiaga he fakatokaaga
Mouga ko Tau fakataiaga: tau tamafine tote
Olive tokohogofulu, tau taleni,
tau mamoe mo e tau koti Mat 25:1-46
Nisana 13 Tata mo e i Tau fakaholoaga ma e Paseka
(Afiafi Ierusalema Mat 26:17-19 Mar 14:12-16
Tuloto) Luk 22:7-13
Ierusalema Holoholo e Iesu e tau hui he tau
aposetolo hana Ioa 13:1-20
Ierusalema Fakakite a Iuta ko e afokau ti
fekau ke fano kehe
Ierusalema Fakatu e kaiaga Fakamanatu he afiafi
mo e toko 11
Ierusalema Fakatikai a Peteru mo e mavehevehe
e tau aposetolo ne talahau tuai
Ketesemane Mamahi lahi he katene;
afo mo e tapaki a Iesu Mat 26:30, 36-56
Ierusalema Huhu e Ana; fakafili e Kaiafa,
Saneheturini; fakatikai e Peteru
Ierusalema Iuta ko e tagata afokau ne taupega ne ia a ia
Ierusalema Tuku atu ke mate, he mole e kumikumi
a Pilato ke fakatoka a ia
(c. 3:00 p.m.,
Aho Faraile) Kolokota, Mate a Iesu he akau fakakikiveka,
Ierusalema mo e tau mena tutupu foki
Ierusalema Utakehe e tino ha Iesu he akau
fakakikiveka ti tanu
Nisana 15 Ierusalema Tamai he tau ekepoa mo e tau Farasaio
e tau leveki ke he tuagamau Mat 27:62-66
Nisana 16 Ierusalema mo e Liu tu mai ha Iesu mo e tau mena
takatakaiaga tutupu he aho ia Mat 28:1-15
a. Nisana 16 Ierusalema; Tau kitiaaga fakamui ha Iesu
Kalilaia Keriso Mat 28:16-20
Iyyar 25 Mouga ko Haele hake ha Iesu, aho ke 40 aki
Olive, tata ki he mole hana liu tu mai [Acts 1:9-12]
Petania Luk 24:50-53