Tufindei Ovitateka Viokuivisa Umbo na Umbo
“Tuakala nomutima wakola mu Huku yetu atuivisa onondaka onongwa mba Huku novilwa ovinene.”—1 TESSALONICENSES 2:2.
1. Ovitateka patyi Jeremia akalele navio? Oñgeni etyivilile okufinda ovitateka ovio?
JEREMIA ankho una omalusoke ngo etu. Etyi Jeova emupopila okuti makala “omuuli pala okupopila ovilongo,” Jeremia weliyavela okuti: “Tatiei! Tatekulu Hamba Jeova! Ame hityivili okupopia, mokonda nkhele ndyimututu.” Anthi, nonthumbi mu Jeova etavela otyilinga otyo. (Jeremias 1:4-10) Jeremia watuaileko nokukoleleya omanima alamba po 40, mokonda yovanthu vahasukile, nokuanya etyi evepopila, na vana vemulinga omukuele nokumumonesa ononkhumbi. (Jeremias 20:1, 2) Jeremia wasokele alo umue okuyekapo ovilinga ovio. Mahi, namphila ovanthu ankho kavesukile, Jeremia watuaileko novilinga ovio. Mokonda yononkhono mba Huku, Jeremia wetyivilile okufuisapo ovilinga vimue ovinene ñgeno ehevilile kononkhono mbae muene.—Tanga Jeremias 20:7-9.
2, 3. Oñgeni ovaumbili va Huku hono vekahi nokuvasa ovitateta ngo via Jeremia?
2 Ovaumbili ovanyingi va Huku hono vapondola okulitehelela nga Jeremia. Putyina tusoka ovilinga viokuivisa umbo na umbo vikahi komutue, vamue puonthue vasoka okuti, ‘Otyo, ame himetyivili okutyilinga.’ Mahi, inkha tuanoñgonoka okuti o Jeova uhanda tuivise onondaka onongwa, matulityilika olusoke olo luowoma, atutualako okuivisa nombili. Namphila ovanyingi puonthue tuna ovitateka momuenyo wetu, tuhayekei ovitateka ovio vitutyilike okuivisa. Tyotyili katyapepukile okuhimbika okuivisa umbo na umbo, nokutualako okuivisa nawa alo konthyulilo.—Mateus 24:13.
3 Pamue ove ukahi nokulilongesa no Nombangi mba Jeova, wendale komaliongiyo ewaneno omuvo omunyingi. Mahi, okuti ukahi nokulikondola okuhimbika okuivisa umbo na umbo? Pamue ove wambatisalwale, okuti tyikupuiya okuivisa umbo na umbo, tyina una ekongoko pala okulinga ovilinga ovio? Noñgonoka okuti ovaivisi aveho, vekahi nokufinda ovitateka movilinga viokuivisa umbo na umbo. Nombatelo ya Jeova, nove motyivili.
Kala Nomutima Wakola
4. Oityi tyapele apostolu Paulu ounongo wokuivisa onondaka onongwa nomutima wakola?
4 Tyotyili ove utyii okuti ovilinga viokuivisa ouye auho, kavikahi nokulingwa kononkhono nounongo wovanthu. Anthi, vilingwa nombatelo yospilitu ya Huku. (Zacarias 4:6) Tupu, ospilitu ya Huku oyo ikuatesako kese Mukristau movilinga viokuivisa. (2 Coríntios 4:7) Hinangela apostolu Paulu. Etyi Paulu ahinangela ovilinga viae vioumisionaliu no vomundyila yae, ahoneka okuti: “Etyi tete tuamoneswa ononkhumbi nokulingwa onya mo Filipu . . . tuakala nomutima wakola mu Huku yetu, atuivisa onondaka onongwa mba Huku novilwa ovinene.” (1 Tessalonicenses 2:2; Atos 16:22-24) Namphila ankho Paulu omuivisi wombili, ovikando vimue ankho una okulinga ononkhono opo aivise. Ngetyi atuho tulinga, na Paulu ankho una okuyumba onthumbi mu Jeova, opo etyivile okuivisa onondaka onongwa tyihena woma. (Tanga Efésios 6:18-20.) Oñgeni matuhetekela Paulu?
5. Oityi matyitukuatesako okukala nomutima wakola movilinga viokuivisa?
5 Otyipuka tyimue tyitukuatesako okukala nomutima wakola movilinga viokuivisa, omalikuambelo. Omukokoli-ndyila umue wati: “Ame ndyilikuambela opo ndyityivile okuivisa nonthumbi. Ndyilikuambela opo ndyityivile okuhika komitima viovanthu. Tupu, ndyilikuambela opo ndyikale nehambu movilinga viokuivisa. Iya mokonda ovilinga evi o via Jeova, havietu, katupondola okulinga natyimue tyihena ombatelo yae.” (1 Tessalonicenses 5:17) Atuho tuesukisa okutualako okulikuambela opo ospilitu sandu ya Huku itukuateseko okuivisa tyihena woma.—Lucas 11:9-13.
6, 7. (a) Ezekiele wapelue emonekelo patyi? Ankho emonekelo olio lihangununa tyi? (b) Oityi ovaumbili va Huku hono velilongesila kemonekelo lia Ezekiele?
6 Omukanda wa Ezekiele upopia otyipuka otyikuavo matyitukuatesako okuivisa tyihena woma. Memonekelo, Jeova waavela Ezekiele omukanda wauingua nokuahonekwa nthele na nthele. “Ankho muahonekwa oviimbo viokulila ongengeya nokuliyava,” Jeova emutumu eulie, ati: “Mona womulume liaa omukanda ou wauingua ndyikahi nokukuavela okutisa eimo liove.” Emonekelo olio ankho lihangununa tyi? Ezekiele ankho wesukisa okunoñgonoka nawa onondaka makaivisa. Ankho mbuna okulinga onthele momuenyo wae, ambumuhiki komutima no komalusoke ae. Ezekiele watualako okupopia okuti: “Iya andyihimbika okuulia, momulungu wange auhoholola ngowiki.” Ku Ezekiele okuivisa ondaka ya Huku kovanthu ankho otyiwa unene, ngetyi tyihoholola owiki. Ezekiele ankho utyitala ngatyina elao enene okukala omutumwa wa Jeova, nokufuisapo otyilinga otyo apewa na Huku, namphila ankho aivisa onondaka ovanthu vahahande okutehelela.—Tanga Ezequiel 2:8–3:4, 7-9.
7 Emonekelo olio lina onondonga mbakolela pala ovaumbili va Huku hono. Nonthue tuna onondaka mbatona pala okupopila ovanthu vahasukile nononkhono tulinga. Opo tutualeko okupanda ovilinga viokuivisa ngatyina elao tuapewa na Huku, tuna okutanga apeho ondaka ya Huku. Okutanga nokulilongesa vala pamue pamue, katyituuka pala okunoñgonoka nawa Ondaka ya Huku. Okuti upondola okulinga vali nawa elilongeso liove lioulike, nokutanga apeho Ombimbiliya? Okuti upondola okusokolola vali nawa apeho kuetyi watanga?—Salmo 1:2, 3.
Oñgeni Matuhimbika Okutomphola Konthele yo Mbimbiliya
8. Oityi tyihole okukuatesako ovaivisi vamue okuhimbika okupopia novanthu pokuivisa umbo na umbo?
8 Otyitateka otyinene ovaivisi ovanyingi vena movilinga viokuivisa umbo na umbo, okuhimbika okupopia nomunthu vavasa meumbo. Tyotyili, pomaumbo amue tyipuiya unene okuhimbika etompho. Ovaivisi vamue vapopia vali nawa tyina vapongiya onondaka mbehehi mbaholovonwa nawa, opo vahimbike okutomphola novanthu. Iya konyima avaavela omunthu oo otratadu, ngetyi tyilekesa okakasa kekahi pombuelo. Osapi yo tratadu ine omalutalatu ekahimo okuaunda nawa, apondola okuetela omunthu olumbwe. Iya otyo, tyituavela omuvo wokupopia liwa-liwa oityi tyetutuala pondyuo yae, nokulinga epulo. Onkhalelo onkhuavo yokuivisa, okulekesa omunthu ono tratadu ononthatu ine ononkhuana mbelikalela, nokumuita aholovonepo ei asuka vali nayo. Mahi, otyilinga tyetu hakuava vala ono tratadu nokumbuundapesa kese umbo. Anthi, etyi tyihandwa, okuhimbika etompho litukuatesako okuhimbika okulongesa ovanthu Ombimbiliya.
9. Omokonda yatyi okulipongiya nawa tyakolela?
9 Inkha upongiya nawa kese etyi mokapopia, matyikukuatesako okupopia nonthumbi noundyandyi movilinga viokuivisa umbo na umbo. Omukokoli-ndyila umue wati: “Ndyikala vali nehambu enene tyina namelipongiya nawa. Tyimpha ondundo yokupopia etyi napongiya.” Omukokoli-ndyila omukuavo wati: “Tyina natanga andyinoñgonoka nawa omikanda mandyikaava, ndyikala nehambu enene pokuundapa nomikanda ovio.” Namphila vamue vapitaulula momutima onondaka mavakapopia, mahi ovanyingi vaimbuka okuti okupopila peulu pokupitaulula onondaka ombo, tyivekuatesako vali. Okulinga ngotyo, tyivekuatesako okuundapela nawa Jeova.—Colossenses 3:23; 2 Timóteo 2:15.
10. Oityi tyesukisa okulingwa opo omaliongiyo ovilinga viokuivisa akale nesilivilo nokuvatela ovaivisi?
10 Omaliongiyo ovilinga viokuivisa okuapongiyua nawa, etukuatesako okuundapa nounongo nehambu pokuivisa umbo na umbo. Inkha otestu yonthiki yelikuata novilinga viokuivisa, ipondola okutangwa liwa-liwa aihangununwa. Mahi, omukuatate malingi eliongiyo liovilinga viokuivisa, wesukisa okulipongiya nawa opo alekese onondaka mambuundapeswa onthiki oyo, mbelikuata netyi tyilingwa potyilongo tyavo. Otyo, matyikuatesako ovaivisi okukaivisa vali nounongo movilinga viavo. Inkha ovakulu vewaneno ine ovakuatate ovakuavo valinga omaliongiyo oo velipongiya nawa tete, mavetyivili okuvatela ovaivisi, nokuhalambesa omuvo womaliongiyo oo.—Romanos 12:8.
Okutehelela Nawa Tyakolela Unene
11, 12. Oñgeni okutehelela nokankhenda tyikuatesako ovanthu okutavela onondaka onongwa? Popiapo onongeleka mbumue.
11 Tyotyili okulipongiya nawa tyakolela unene. Mahi, okusuka unene na vakuetu matyitukuatesako okuhimbika okupopia novanthu konthele Yombimbiliya nokuhika komitima viavo pokuivisa. Onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tuasuka novanthu, okutehelela nawa. Omutalelipo umue womauaneno wati: “Okukala omunthu wapua elundo, nokusuka novanthu, nokuvetehelela, tyivepa ondundo onene yokutehelela onondaka onongwa. Mokonda, otyo tyilekesa nawa okuti tuasuka na vakuetu.” Okutehelela nokankhenda, tyipondola okuikula omutima womuthu opo etutehelele, ngetyi tyilekesa onongeleka mambulandulako.
12 Omukanda wapopiua mo jornale Le Progrès, yo ko Saint-Étienne ko França, upopia onondaka mbomukai umue wataleluapo novanthu vevali vatotola pepito liae. Omukai oo, ankho wanyimisa omona wae tyiveli wo nohanyi ononthatu. Wahoneka okuti, “naimbuka liwa-liwa okuti ovanthu ovo Onombangi mba Jeova. Ankho nahandele okuanya okupopia navo, mahi namona ombruchula imue ankho vekahi nokuava. Ombruchula oyo ipopia omokonda yatyi Huku ekahi nokuyekelako ononkhumbi. Moluotyo, andyitokola okuveita vanyingile, nolusoke luokutesa onkhango onondaka mbavo. . . . Onombangi ombo vapopia naame omuvo ulamba povola ike. Vanthehelela nokankhenda, iya pokulilekela andyilitehelela nawa. Moluotyo, natavela okutaleluapo vali.” (Romanos 12:15) Etyi papita ononthiki, omukai oo etavela okulilongesa Ombimbiliya. Otyo, tyilekesa okuti omukai oo, kahinangelele etyi onomphange ovo vemupopila, mahi wahinangela etyi vemutehelela nawa.
13. Oñgeni matutyivili okupopila onondaka onongwa mononkhalelo mbelikalaila kovanthu aveho tuvasa?
13 Putyina tutehelela nokankhenda, matuyeke ovanthu okutupopila omokonda yatyi vesukisila Ouhamba wa Huku. Otyo, tyitukuatesako okuvepopila nawa onondaka onongwa. Ove uhole okumona okuti ovaivisi ovanongo vatehelela nawa. (Provérbios 20:5) Ovaivisi ovo valekesa okuti vasuka tyotyili novanthu vavasa movilinga viokuivisa. Kavahoneka vala omanyina nomaumbo ovanthu, mahi tupu vahoneka ovipuka ovanthu ovo vehole vali nevi vesukisa. Tyina omunthu umue apopia etyi tyimusukalalesa, veketyiovolola nawa avetyinoñgonoka, aveya okumuhangununina nawa. Ngetyi tyalingaile apostolu Paulu, vetyivila okupopila ovanthu aveho onondaka Mbouhamba wa Huku, okutala konkhalelo yomuenyo wa kese munthu vavasa. (Tanga 1 Coríntios 9:19-23.) Okusuka tyotyili novanthu, tyiveavela ondundo yokutavela onondaka onongwa. Tupu, tyilekesa nawa “okankhenda Huku yetu ena.”—Lucas 1:78.
Kala Nolusoke Luaviuka Pokuivisa
14. Oñgeni matulekesa ovituwa via Jeova movilinga vietu viokuivisa?
14 Jeova ulekesa okuti komaiho ae atuho tuakolela, mokonda wetuavela epondolo liokuholovona. Namphila Jeova o Huku Wepondolo Aliho, ketukuluminya okumuumbila, mahi wiita noluembia opo ovanthu vemufende. Iya aavela ononkhano onongwa vana vetavela onondonga mbae onongwa. (Romanos 2:4) Onthue ovaumbili vae, tuesukisa okukala tyafuapo opo tuivise onondaka onongwa apeho monkhalelo inkhimaneka Huku yetu wokankhenda. (2 Coríntios 5:20, 21; 6:3-6) Moluotyo, tuesukisa okutualako okukala nolusoko luaviuka tyina tupopia novanthu motelitoliu yetu. Otyityi tyipondola okutukuatesako okufinda otyitateka otyo?
15. (a) Jesus walongesile ono apostolu mbae valinge tyi, tyina ovanthu vaanya ondaka vevepopila? (b) Oityi matyitukuatesako okuovola okuvasa vana vahanda okutehelela?
15 Jesus walongesile ovalongwa vae opo vahasukalale unene tyina umue ehetavela onondaka vaivisa. Mahi, tyesukisa okuovola vana vahanda okutehelela. (Tanga Mateus 10:11-15.) Okusoka kuetyi mohande okulinga movilinga via Huku, tyipondola okutukuatesako okutyifuisapo. Omukuatate umue welieleka nomunthu wovola olumono. Oe wati, “Ame ndyihanda okutaindya vana vetavela, nokuesuka notyili.” Omukuatate omukuavo wati okuti, wovola “okuvasa kese simano omunthu umue wesuka, iya akondoka okumutalelapo mononthiki mbehehi.” Ovaivisi vamue, valinga ononkhono pala okutanga otestu ike na kese munthu vapopia nae. Iya ove oityi usoka okulinga?
16. Omokonda yatyi tuna okutualako okuivisa?
16 Okufuisapo otyilinga tyokuivisa umbo na umbo katyitei vala kovanthu vana vetavela. Tyotyili, ovilinga viokuivisa viakolela pala eyovo liovanthu vomutima omuwa, mahi ovilinga ovio tupu vina otyilinga otyikuavo tyakolela. Ovilinga viokuivisa vio Vakristau, vitukuatesako okulekesa oluembia lua Jeova. (1 João 5:3) Vitukuatesako okulityilika okukala nonkhali yohonde. (Atos 20:26, 27) Vilondola vana vehena onthilo na Huku, okuti “omuvo wekoyeso lia [Huku] ukahi nokuhikapo.” (Revelação 14:6, 7) Haunene, okuivisa onondaka onongwa, tyinkhimanesa enyina lia Jeova kombanda yoohi aiho. (Salmo 113:3) Anthi, tyilinge ovanthu vatehelela ine kavahande, onthue tuna okutualako okuivisa Ouhamba wa Huku. Ononkhono tukahi nokulinga opo tuivise, onongwa komaiho a Jeova.—Romanos 10:13-15.
17. Apa katutu ovanthu maveya okuimbuka tyi?
17 Namphila ovanyingi hono kavasukile novilinga vietu viokuivisa, mahi apa katutu mavekevitala monkhalelo yelikalela. (Mateus 24:37-39) Jeova wapopilile Ezekiele okuti tyina omakoyeso ana ankho ekahi nokuivisa amafuisuapo, ova Isilayeli onomphuki, “mavetyiimbuka okuti tyili pokati kavo ankho pali omuuli.” (Ezequiel 2:5) Tupu, putyina Huku amakoyesa ouye ou, ovanthu maveketyinoñgonoka okuti onondaka Onombangi mba Jeova ankho vaivisa umbo na umbo mbutunda ku Huku yotyotyili Jeova. Tupu, mavanoñgonoka okuti Onombangi Ononthumwa mba Huku. Tuna elao enene liokuivisa enyina liae nondaka yae mononthiki mbuno mbokuepuiya! Nononkhono mbae tutualeiko okufinda ovitateka viokuivisa umbo na umbo.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni matukala nomutima wakola pokuivisa onondaka onongwa?
• Oityi matyitukuatesako okuhimbika okupopia konthele Yombimbiliya pokuivisa umbo na umbo?
• Oñgeni matulekesa okuti tyotyili tuesuka na vakuetu?
• Oityi matyitukuatesako okukala nolusoke luaviuka konthele ya vana tupopia navo pokuivisa potyilongo tyetu?
[Okakasa/ Olutalatu pefo 17]
Onkhalelo Imue Yokuhimbika Etompho Konthele Yombimbiliya
Pokuhimbika:
◼ Tyina wamakukunya omunthu wavasa, muavela otratadu iya opopi okuti, “Neya okukutalelapo hono opo ndyikupopile onondaka onongwa mbapopiwa momukanda ou.”
◼ Ine wava otratadu opopi okuti, “Ame neya okukutalelapo tyihasete hono, mokonda nasuka nokunoñgonoka oityi usoka konthele yonondaka ombu.”
Inkha etavela otratadu:
◼ Tyihatalama okupopia, pula omunthu etyi asoka konthele yosapi yo tratadu oyo.
◼ Tehelela nawa, ovola okunoñgonoka oityi omunthu oo asoka. Pandula omakumbululo ae.
Opo utualeko okutomphola:
◼ Tanga otestu ike ine onombali, ombuhangununa, nokupopia monkhalelo yelikuata nomasuko omunthu.
◼ Vana valekesa okuti vena esuko, veavela omikanda nokulekesa oñgeni tyilingwa elilongeso lio Mbimbiliya. Olae okukondoka okuvetalelapo.