Osapi Opo Ombunga Ikale Nehambu

Tomphola Novana Vove Konthele Yotyihola

Omukainthu utiwa Alicia,a wati: “Pamwe ndyihanda okunoñgonoka otyipuka tyimwe konthele yotyihola, mahi, ndyisoka okuti inkha ndyipula ovotate, mavasoko okuti nalinga otyipuka otyivi.”

Inez, Ina ya Alicia wati: “Ame ndyityihole unene okupumphama nomona wange, andyipopi nae konthele yotyihola, mahi, oe wasukalala vali nomuenyo wae. Utupu omuvo wokutomphola naame.”

HONO, otyihola tyipopiwa konomphangu ambuho, motelevisau, no mosinema, no momikanda. Tyimoneka ngoti ovohe okutomphola novana vavo konthele yotyo, tyikola. Omukuendye utiwa Michael ko Canada wati, “Ame ndyihanda ovotate vanoñgonoke okuti okupopia navo konthele yotyihola katyapepukile. Tyapepuka vali okupopia nepanga.”

Ovikando ovinyingi, ovohe velikondola okupopia novana vavo konthele yotyihola. Debra W. Haffner, omulongesi umwe konthele yekongoko wapopia momukanda wae Beyond the Big Talk, okuti: “Ovohe ovanyingi vamphopila okuti valandela ovana vavo omukanda upopia konthele yotyihola, aveusi mondyuo mulala omona, avahapopi vali natyike.” Haffner wati okulinga ngotyo ongatyina vati: “Onthue tuhanda ulilongese konthele yolutu luove no yotyihola. Mahi katuhande okupopia nove konthele yotyo.”

Inkha ove he, wesukisa okukala notyituwa tyelikalela. Tyakolela utomphole ove muene novana vove konthele yotyihola. Tala omahunga etatu:

1. Ouye uhangununa otyihola monkhalelo yelikalela. James womanima 20 wati, “ovanthu vasoka vala okuti otyihola, omulume okulala nomukai. Mahi pahe kuna otyihola tyomomulungu, no kombunda, mo Internete alo umwe okutyilekesa motelefone.”

2. Ovana vove mavapopilwa otyihola monkhalelo ihaviukile putyina nkhele ovatutu. Omukai umwe utiwa Sheila wati, “ovana maveivi liwa-liwa omatompho konthele yotyihola tyina vahimbika okulongeswa kosikola, iya kamavakala nolusoke luaviuka ove uvehandela.”

3. Ovana vove vena omapulo konthele yotyihola, mahi kavetyivili okuhimbika okutomphola nove. Ana womanima 15 ko Brazil, wati: “Tyotyili, ame hiete oñgeni mandyihimbika okutomphola no votate konthele yotyihola.”

Okutomphola novana vove konthele yotyihola, otyilinga ovohe vapewa na Huku. (Efésios 6:4) Tyotyili, tyipondola okupuiya ovohe novana okutomphola konthele oyo. Anthi, ovakuendye ovanyingi vatavela etyi tyapopia Danielle womanima 14, wati: “Onthue tuhanda okulongeswa no votate konthele yotyihola, katuhande okulongeswa no Televisau.” Mahi, oñgeni movili okutomphola novana vove konthele yotyipuka otyo tyakolela, nokuepuiya?b

Velongesa Tyatokala Momanima Avo

Ovana vahimbika okutehelela omatompho konthele yomihoyo tyina nkhele ovatutu unene. Haunene ‘mononthiki mbuno mbahulililako,’ tyina ovanthu vonondingavivi vatualako ‘okuvilapo unene movivi.’ (2 Timóteo 3:1, 13) Tyihaeta ehambu, ovana ovanyingi, vekahi nokulalwa navo onya novakulu.

Moluotyo, tyakolela unene uhimbike okulonga ovana vove putyina nkhele ovatutu. Renate omukai umwe ko Alemanya wati, “Inkha ukevelela alo vekula opo utomphole navo, kamavahande vali, mokonda pahe avakala nohonyi.” Tyakolela, okupopila ovana etyi tyatokala momanima avo.

Ovana vahaende nkhele kosikola: Ovola okulongesa ovana ovatutu omanyina omihoyo, nokutoneka okuvepopila okuti nawike upondola okukuatako. Julia omukai umwe ko Mexico, wati: “Ame nahimbika okulongesa omona wange puetyi ankho ena omanima etatu. Ankho ndyisukalala unene tyina ndyisoka okuti ovalongesi, na vana vayunga ovana, ine ovana ovakulu kwe, vapondola okumulinga ovivi. Oe ankho wesukisa okunoñgonoka oñgeni meliyakulila kovanthu ehei.”

HETEKELA OKULINGA ÑGAA: Longesa omona wove okukumbulula tyehena owoma tyina umwe ahanda okunyana nomuhoyo wae. Mongeleka, wesukisa okulongesa ovana vove okupopia okuti: “Ndyeke! Etyi ukahi nokulinga mandyiketyipopia”! Popila omona wove okuti apeho tyakolela okutyipopia, alo umwe tyina omunthu emulaa okumupa onombongo ine okumuveta.c

Ovana vahimbika okuenda kosikola: Momanima oo, linga ononkhono mbokutualako okuyawisa enoñgonoko liovana vove. Omulume umwe utiwa Peter wapopia okuti, “Tyina uhenepopie, ovola okunoñgonoka etyi veiale, nokutala inkha vahanda okunoñgonoka vali. Uhevekuluminye okupopia. Inkha utumpholale navo apeho, matyipepuka okupopia konthele yotyihola.”

HETEKELA OKULINGA ÑGAA: Hahe utomphole navo apeho, ovipuka vihehi, tyipona ‘okupopia ovinyingi’ otyikando tyike. (Deuteronômio 6:6-9) Ngotyo, kumanumanesa ovana vove. Iya putyina vekula mavakala nenoñgonoko vesukisa liatokala momanima avo.

Ovakuendye novafikuena: Omuvo ou, owokutala inkha ovana vove vena enoñgonoko liafuapo konthele yolutu luavo, nomalusoke, novituwa, natyiho vesukisa okunoñgonoka konthele yomihoyo. Ana womanima 15, wapopiua pombanda wati, “Ovakuendye kosikola yange valalale novafikuena. Ndyisoka okuti mokonda Ndyimukristau, nesukisa enoñgonoko ewa konthele oyo. Namphila okupopia konthele yotyihola tyietesa ohonyi, mahi ndyina okutyinoñgonoka.”d

Tala nawa: Ovana vapondola okulikondola okupula, mokonda vena owoma wokuti ovohe mavasoko okuti vekahi nokulinga ovipengi. Steven wetyiimbuka. Oe wati, “omona wetu ankho ulikondola okupopia konthele yotyihola. Konyima, atuimbuka okuti oe ankho usoka okuti matumupopi okuti ulinga ovivi. Mahi, atumupopila okuti etyi tupopila nae konthele yotyo, hamokondako tusoka okuti ulinga ovipengi. Mahi tuhanda vala okukala nonthumbi yokuti wafuapo pala okuanya omahongiliyo avakuavo.”

HETEKELA OKULINGA ÑGAA: Uhaviukilile okupula omona wove konthele yotyihola, mupula oñgeni vakuavo kosikola vasoka konthele yotyo. Upondola okuti: “Ovanthu ovanyingi hono vasoka okuti okupaka omuhoyo wamukuavo momulungu, hakulingako otyihola. Okuti vakuenyi kosikola ongotyo vasoka?” Omapulo ngoo, apondola okulunda omona wove okutomphola, nokupopia etyi asoka.

Finda Ohonyi

Tyotyili, okutomphola novana vove konthele yotyihola otyilinga tyovohe, namphila tyietesa ohonyi, ove una okulinga. Mahi, tyihanda ulinge ononkhono. Omukai utiwa Diane wati: “Mokueenda kuomuvo, ohonyi yokutomphola novana konthele yotyihola itepuluka, pahe tyikala omphitilo yokupameka oupanga wenyi.” Steven wapopiua potete, utavela onondaka ombo. Oe wati: “Tyipepuka okupopia ovipuka vietesa ohonyi, ngotyihola, inkha apeho mutomphola konthele yovipuka ovikuavo mombunga.” Ayawisako okuti: “Ohonyi kamaipu aiho, mahi okukala netompho ewa mombunga, tyakolela pala okupameka ombunga yo Vakristau.”

[Onondaka Poutoi]

[Babu/​Foto ina muna lukaya lwa 14]

LIPULA OKUTI . . .

Tanga onondaka mbulandulako, mbapopiwa novakuendye novahikuena mouye auho, iya olilingi omapulo maalandulako.

• “Ovotate vanthuma ndyitange ononthele mbupopia konthele yotyihola, opo ndyikapopie navo inkha ndyina omapulo. Mahi ame ndyihanda vapopie vali unene naame konthele yotyo.” —Ana, ko Brasil.

Oityi ove usokela okuti katyituuka okuavela vala omona omukanda atange?

• “Ame ndyii vali ovipuka ovinyingi ovivi ovanthu valinga konthele yotyihola—ovipuka ndyisoka okuti tate kevii. Oe manumana inkha ndyimupula konthele yotyo.” —Ken, ko Canada.

Owoma patyi omona wove apondola okukala nao konthele yokutomphola noove ovipuka vimusukalalesa?

• “Etyi pahe nakala nononkhono mbokupula ovotate konthele yotyihola, vakumbulula ngatyina otyo ndyilinga, vamphula okuti, ‘Oityi upulila ngotyo? Una etyi walinga?’” —Masami, ko Japau.

Tyina ovana vove vekulinga epulo konthele yotyihola, oñgeni upondola okukumbulula opo uveikulile ondyila yokutomphola noove apeho?

• “Inkha ovotate vahinangela okuti etyi ankho velifwe naame, navo ankho valinga omapulo, matyinkhuatesako unene, moluotyo katyapengele okuvelinga omapulo.”—Lisette, ko França.

Oñgeni upondola okuvatela ovana vove opo vahakale nowoma wokupopia noove konthele yotyihola?

• “Me apeho undinga omapulo konthele yotyihola, mahi nondaka yapoleya. Ndyisoka okuti otyo tyakolela, opo omona ahasoke okuti ukahi nokukoyeswa.”—Gerald, França.

Tyina upopia novana vove konthele yotyihola, upopia nondaka patyi? Okuti wesukisa okulinga omapiluluko?