Panda Ovilinga Viove Mewaneno
“Huku wapaka ononthele molutu, kese imwe ngetyi ahanda.”—1 CORÍNTIOS 12:18.
1, 2. (a) Oityi tyilekesa okuti kese umwe mewaneno upondola okupanda otyilinga tyae? (b) Omapulo patyi matulilongesa monthele ino?
TUNDE kohale kononthiki mbo Isilayeli, ewaneno lia Jeova lina otyilinga tyokuavela ovanthu vae okulia kuopaspilitu nehongolelo. Mongeleka, etyi ova Isilayeli vahanyapo epundaumbo lio Ai, Josue “atangela peulu onondaka ambuho mbovitumino, ononkhano onongwa nomahingano, atyiho ngetyi tyahonekwa momukanda wovitumino . . . kolupala luewaneno aliho lio Isilayeli.”—Josué 8:34, 35.
2 Pomuvo wo Vakristau votete P.K., apostolu Paulu wapopilile Omukristau Timoteo omukulu wewaneno, okuti ewaneno lio Vakristau “ombunga ya Huku, nomphandyi nondyako yotyili.” (1 Timóteo 3:15) “Ombunga” ya Huku hono, Ovakristau votyotyili mouye auho. Mokapitulu 12 komukanda wae wotete ahonekela ova Korintu, Paulu waeleka ewaneno nolutu liomunthu. Wati, namphila kese nthele yolutu ina otyilinga tyayo, mahi ononthele ambuho mbesukisa. Paulu wahoneka okuti: “Huku wapaka ononthele molutu, kese imwe ngetyi ahanda.” Oe walekesa okuti “ononthele mbolutu mbuna tusoka okuti mbahumbwa vala katutu, ombo tuyunga vali nonthilo onene.” (1 Coríntios 12:18, 23) Moluotyo, mombunga ya Huku nawike una otyilinga tyavilapo vali tyipona Omukristau omukuavo wekolelo. Vena vala ovilinga vielikalaila. Oñgeni tupondola okuvasa ovilinga meongano lia Huku nokuvipanda? Ovipuka patyi vipondola okutyika ovilinga vietu mewaneno? Oityi tuna okulinga ‘opo aveho vetyimone okuti tukahi nokukula’?—1 Timóteo 4:15.
Tupandei Ovilinga Vietu—Ñgeni?
3. Oipi onkhalelo imwe yokuvasa ovilinga mewaneno? Oñgeni matulekesa okuti tuapanda otyilinga otyo?
3 Onkhalelo imwe yokuvasa ovilinga mewaneno nokulekesa okuti tuevipanda, okuundapa kumwe “nomupika wekolelo nokualunguka,” no Nonkhalamutwe mbae. (Tanga Mateus 24:45-47.) Tuesukisa okulitala nawa, inkha tukahi umwe nokutavela ehongolelo tupewa nomupika. Mongeleka, mokueenda kuomanima, tuapewa onondonga konthele yokuvala nokulifiwisa, novitalukiso, nonkhalelo ongwa yokuundapesa o Internet. Okuti tukahi nokutehelela nawa omalondolo omawa opo etuyakulile mopaspilitu? Okuti tukahi nokufuisapo elondolo liokulinga efendelo liombunga apeho? Tukahi umwe nokutavela nomutima auho, nokuholovona otyinthiki pala elilongeso olio? Iya inkha kuanepele, okuti ove wataindyale omuwo wokulinga elilongeso liove lio Vihonekwa? Jeova maavela ononkhaneno onongwa kese umwe ine onombunga, inkha tulandula ehongolelo liomupika.
4. Oityi tuesukisa okusoka tyina tulinga omatokolo etu?
4 Vamwe vapondola okusoka okuti ovo muene vatokola konthele yovitalukiso, nokuvala, nokulifiwisa. Komukristau welipakula uhanda okuvasa ovilinga mewaneno, tyina alinga omatokolo ae, katale kuetyi ahanda. Utala haunene kuetyi Jeova asoka tyivahiwa mondaka yae Ombimbiliya. Ondaka yae ina okukala ‘otyimimikilo tyonomphai mbetu, notyimimi tyondyila yetu.’ (Salmo 119:105) Tupu, matulekesa okuti tuna onondunge, inkha tuimbuka okuti omaholovono tulinga apondola okunyona ine okuvatela ovilinga vietu viokuivisa na vakuetu mewaneno ine okondye.—Tanga 2 Coríntios 6:3, 4.
5. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika otyituwa tyokuhetavela?
5 “Ospilitu ikahi nokuundapa movanthu vehetavela,” yeliyandyana ngomphepo tukahi nokufuima. (Efésios 2:2) Ospilitu oyo, ipondola okutuhindila okusoka okuti katuesukisile ehongolelo lieongano lia Jeova. Tyotyili onthue katuhande okukala nga Diotrefe, una ankho uhapondola ‘okutambula natyike ko apostolu João.’ (3 João 9, 10) Moluotyo, tuna okulityilika otyituwa tyokulitumina. Tuhapopiei ine okulinga natyike tyilekesa okuti katutavela ehongolelo Jeova etuavela. (Números 16:1-3) Anthi, tuna okupanda elao enene liokuundapa kumwe nomupika. Katuesukisile kulinga ononkhono mbokutavela nokulinga etyi tutolelwa na vana vekahi komutwe mewaneno lietu?—Tanga Hebreus 13:7, 17.
6. Omokonda yatyi tuesukisila okutala nawa onkhalelo yomuenyo wetu?
6 Onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tuapanda otyilinga tyetu mewaneno, okutala nawa onkhalelo yomuenyo wetu, nokulinga atyiho tyipondola okunkhimaneka ‘ovilinga viokuivisa’ nokuetela ehumbilo Jeova. (Romanos 11:13) Vamwe vapondola okukala ovakokoli-ndyila. Ovakuavo vaundapa movilinga vioumisionaliu, no viokutalelapo omawaneno, no mombunga Yombetele mouye auho. Ovakuatate ovanyingi no nomphange, vavatela ovilinga viokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo. Otyinyingi tyovanthu va Jeova, vavatela onombunga mbavo opo vatualeko novilinga via Huku, nokuundapa movilinga viokuivisa kese simano. (Tanga Colossenses 3:23, 24.) Tupondola okukala nonthumbi yokuti tyina tulipakula movilinga via Huku, nokumuumbila nomuenyo wetu auho, apeho ngotyo tuapanda tyilinga tyetu meongano liae.
Ovipuka Patyi Vipondola Okutyika Ovilinga Vietu Mewaneno
7. Hangununa oñgeni onkhalelo yetu yomuenyo ipondola okukalesa ovilinga vietu mewaneno.
7 Tyakolela okutala nawa onkhalelo yetu yomuenyo, mokonda opo tukale vali novilinga mewaneno, tyitei kuetyi tuvila okulinga ine oñgeni tutyilinga. Mongeleka, otyilinga omukuatate alinga mewaneno, tyelikalela netyi tyilinga omphange. Omanima, nekongoko, novipuka ovikuavo, tupu vipondola okutyika etyi tuvila okulinga movilinga via Jeova. Provérbios 20:29, yati: “Ouwa wo vakuendye, ononkhono mbavo, iya ouwa wo vokuakulupa onombi mbavo.” Ovakuendye momawaneno vapondola okulinga vali unene, mokonda nkhele vatalala nokuna ononkhono. Anthi, vokuakulupa vapondola okukuatesako unene ewaneno, mokonda yenoñgonoko liavo enyingi nounongo. Tupu, onthue tuesukisa okuimbuka okuti kese etyi tulinga meongano lia Jeova, tyitei kokankhenda ka Huku tuahatokalele.—Atos 14:26; Romanos 12:6-8.
8. Oñgeni omahando akalesa ovilinga tuna mewaneno?
8 Ongeleka yovahikuena vevali omukulu nondenge, ilekesa nawa otyipuka otyikuavo tyipondola okutyika ovilinga vietu mewaneno. Ovafikuena ovo, aveho valongeswa mosikola yapola pokati. Aveho vena onkhalelo ike yomuenyo. Ovohe veveavela ondundo opo aveho vanyingile movilinga vioukokoli-ndyila, tyina vamamane osikola. Etyi vamana okulongeswa mosikola, umwe anyingila movilinga vioukokoli-ndyila, omukuavo ahimbika okuundapa omuwo auho movilinga viakaputu. Oityi tyelikalela pokati kavo? Omahando avo. Konyima, kese umwe walinga etyi ahanda. Ovanyingi puonthue hatyoko valinga ngotyo? Tuesukisa okusoka unene konthele yetyi tupondola okulinga movilinga via Huku. Okuti tupondola okuyawisa vali kovilinga vietu, alo umwe tyina tyesukisa okulinga omapiluluko momuenyo wetu?—2 Coríntios 9:7.
9, 10. Oityi matulingi inkha tuesukisa ombili opo tuundape unene movilinga via Jeova?
9 Iya inkha utupu ombili yokuundapa unene movilinga via Jeova, uhanda okulinga vala katutu mewaneno? Paulu momukanda wae ahonekela ova Filipu, wati: “Tyetyi Huku moluehando liae, ukahi nokuundapa mokati kenyi, opo mukale nehando, nokutyilinga.” Tyotyili, Jeova upondola okutukuatesako nokupilulula omahando etu—Filipenses 2:13; 4:13.
10 Hatyiwa okuita ku Jeova opo etuavele ombili yokulinga ehando liae? David Ohamba yo Isilayeli kohale otyo alingile. Oe welikuambelele okuti: “Noñgonokese onondyila mbove Jeova. Ndongese omalila ove. Ndyendese motyili tyove nokundongesa, mokonda ove Huku yange yeyovo. Ndyikahi nokukevelela kuove onthiki aiho.” (Salmo 25:4, 5) Onthue tupondola okulinga ngotyo, mokulikuambela ku Jeova opo etuavele ombili yokulinga etyi tyimuhambukiswa. Tyina tusokolola oñgeni Jeova Huku no Mona wae velitehelela konthele yetyi tulinga movilinga viavo, omutima wetu, uhambukwa unene nokulinga etyi vahanda. (Mateus 26:6-10; Lucas 21:1-4) Okukala nolupandu ngolo, tyitulunda okuita ku Jeova opo etuavele ombili yokukula mopaspilitu. Omuuli Isaia walekesa nawa otyituwa tuna okukala natyo. Etyi eiva ondaka Jeova yapula okuti: “Olie mandyitumu, iya olie mai menyina lietu?” Omuuli akumbulula okuti: “Ame uno! Nthume.”—Isaías 6:8.
Kula Mopaspilitu—Ñgeni?
11. (a) Oityi ovakuatate vesukisa okulinga opo vapewe ovilinga meongano? (b) Oñgeni omukuatate apondola okuvasa ovilinga mewaneno?
11 Mokueenda kuenima lio 2008 kuambatisalwa ovanthu 289,678. Moluotyo tyesukisa vali ovalume pala okuhongolela omawaneno. Oñgeni ovakuatate vena okutavela otyilinga otyo? Omokulinga ononkhono mbokukala novituwa viapopiwa Movihonekwa pala okukala ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo. (1 Timóteo 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9) Oñgeni omukuatate afuisapo etyi tyapopia Ovihonekwa? Omokulinga ononkhono mokuundapa unene movilinga viokuivisa, nokulinga nawa ovilinga apewa mewaneno, nokulinga ononkhono mbokuava omakumbululo momaliongiyo, nokukala nesuko na kese mukuatate. Otyo tyilekesa okuti wapanda ovilinga viae mewaneno.
12. Oñgeni ovakuendye valekesa okuti vena ombili motyili?
12 Oityi ovakuendye, vesukisa okulinga opo vekule mopaspilitu? Vapondola okulinga ononkhono mbokukula “mounongo nenoñgonoko liopaspilitu,” mokuovola okunoñgonoka Ovihonekwa. (Colossenses 1:9) Okulilongesa unene Ondaka ya Huku, nokuava apeho omakumbululo momaliongiyo ewaneno, matyivevatela konthele oyo. Ovakuendye tupu vapondola okuovola ovilinga ovio, mokulinga ononkhono mbokunyingila “pepito limue enene liovilinga” vielikalaila viomuwo auho. (1 Coríntios 16:9) Okuumbila Jeova movilinga viomuwo auho tyieta ehambu liotyotyili momuenyo nouwa omunene.—Tanga Eclesiastes 12:1.
13, 14. Omonkhalelo patyi onomphange valekesa okuti vapanda ovilinga vena mewaneno?
13 Onomphange tupu vapondola okulekesa okuti vapanda ovilinga viavo, mokufuisapo kese umwe etyi tyapopia o Salmo 68:11. Tutangamo okuti: “Muene Jeova waava ondaka yokuti, ovakai vaivisa onondaka onongwa, ongombo onene yovita.” Onkhalelo imwe yakolela unene onomphange vapondola okulekesa olupandu luovilinga viavo mewaneno, okuundapa movilinga viokulinga ovalongwa. (Mateus 28:19, 20) Moluotyo, mokuundapa unene movilinga viokuivisa, nokulekesa ombili movilinga ovio, onomphange valekesa okuti vapanda ovilinga viavo mewaneno.
14 Paulu wahonekela Titu okuti: “Ovakai ovakulu vakale novituwa vihumbisa, . . . ovalongesi vovipuka oviwa. Opo valongese ovakai ovahikuena okukala nonondunge onongwa, nokukala nohole novalume vavo, novana vavo. Opo vakale ovanandunge, nokuasukuka, ovaundapi meumbo, onondalawa, vokutavela kovalume vavo, opo ondaka ya Huku ihapopiwe omapita.” (Tito 2:3-5) Onomphange vokualongoka nawa vapameka unene ewaneno! Mokuhumba ovakuatate vekahi komutwe mewaneno, nokulinga omatokolo onondunge, mononkhalelo ambuho mbomuenyo wavo, ngo konthele yokuvala nokulifiwisa, no yovitalukiso, ngotyo, vaava ongeleka ongwa ku vakuavo, nokulekesa okuti vapanda unene otyilinga tyavo mewaneno.
15. Oñgeni onomphange vapondola okutetulula otyitateka tyokukala nounye?
15 Pamwe, tyipuiya ko nomphange vahanepelwe okuvasa ovilinga mewaneno. Omphange umwe wahanepelue wati: “Okukala tyahanepelwe pamwe tyeta ounye.” Etyi vemupula oñgeni etyivila okulamba motyitateka otyo, oe wati: Okulikuambela nokulilongesa viemukuatesako okupanda vali otyilinga tyae. Ame ndyililongesa konthele yoñgeni Jeova anthala. Tupu, ndyiovola oñgeni ndyipondola okukuatesako vakuetu mewaneno. Otyo, tyimbatela okusoka ku vakuetu anahasoko vala kuame.” Ngetyi tyapopia Salmo 32:8, Jeova wapopilile David okuti: “Mandyikuavela onondonga neiho liange litala kuove.” Jeova wesuka novaumbili vae aveho, okukutikinyamo onomphange vahanepelwe, iya oe makuatesako aveho okuvasa omphangu yavo mewaneno.
Panda Otyilinga Tyove!
16, 17. (a) Omokonda yatyi okutavela okukongwa na Jeova pala okukala onthele yeongano liae etokolo ewa unene? (b) Oñgeni matutualako okupanda otyilinga tyetu meongano lia Jeova?
16 Jeova una oluembia na kese umwe povaumbili vae vokuna oupanga omuwa nae. Jesus wati: “Na umwe upondola okuya kuame, inkha Tate wanthuma ehemukokele.” (João 6:44) Jeova ukahi nokutukonga kese umwe pokati kovanthu aveho kombanda yoohi, pala okulinga onthele meongano liae hono. Okutavela okukongwa na Jeova etokolo ewa unene. Otyo, tyituavela omuenyo wokuna ekevelelo. Iya tuna ehambu nouwa ngatyi mokonda yotyilinga tuna mewaneno!
17 Omuhoneki wo Salmu wati: “Jeova, ame ndyihole ondyuo yove yokukala, nomphangu mukala enkhimano liove. Tupu waimba okuti: Omphai yange tyotyili maikala lutai pomphangu yaviuka. Mandyihivilika Jeova pokati kounyingi waongana.” (Salmo 26:8, 12) Huku yo tyotyili una otyilinga pala kese umwe meongano liae. Mokutualako okulandula ehongolelo lia Huku, nokuundapa unene movilinga viae, tulekesa okuti tuapanda ovilinga vietu meongano lia Jeova.
Okuti Ove Utyihinangela?
• Omokonda yatyi tyaviuka okuti Ovakristau aveho vena ovilinga mewaneno?
• Oñgeni matulekesa okuti tuapanda ovilinga vietu meongano lia Huku?
• Ovipuka patyi vipondola okutyika ovilinga vietu mewaneno?
• Oñgeni Ovakristau ovakuendye novakulu valekesa okuti vapanda ovilinga viavo mewaneno lia Huku?
[Olutalatu pefo 21]
Oñgeni ovakuatate vetyivila okuvasa ovilinga mewaneno?
[Olutalatu pefo 22]
Oñgeni onomphange valekesa okuti vapanda ovilinga viavo mewaneno?