Ove Una Omphangu Yove Mewaneno!

 1. Tuna elao patyi?

ONTHUE tuna elao liokukala meongano lya Siovaa! Tuli pokati kovanthu vekahi nawa, vena ehambu. Mahi oipi omphangu yove meongano?

 2. Ongeleka patyi Paulu apopile momikanda ahonekelele omawaneno?

² Opo tusoke komphangu yetu meongano, matulilongesa ongeleka imwe apositolu Paulu apopile unene momikanda ahonekelele omawaneno. Waeleka ewaneno nolutu luomunthu, aeleka ovanthu vatyo nononthele mbolutu. — Loma 12:4-8; 1 Kol. 12:12-27; Efe. 4:16.

 3. Ovipuka patyi matulilongesa monthele ei?

³ Monthele ei, matutale ovipuka vitatu tupondola okulilongesila kongeleka ya Paulu. Tete, matulilongesa okuti atuho tuna omphangub yetu meongano lya Siovaa. Vali, matulilongesa oñgeni tupondola okuimbuka okuti omphangu yetu meongano oyei. Tatu, matutale omokonda yatyi tuesukisila okufuisapo otyilinga tyetu meongano.

 4. Oityi omukanda Ova Loma 12:4, 5, utulongesa?

⁴ Otyipuka tyo tete tulilongesila kongeleka ya Paulu otyetyi: Kese wike pu onthue, una otyilinga mombunga ya Siovaa. Paulu wahimbika ongeleka yae nonondaka ombu: “Ngetyi tuna ononthele ononyingi kolutu lwike vala, mahi ononthele ombo kambulingi otyilinga tyike, ngotyo no onthue namphila tuvanyingi, olutu luetu lwike vala kumwe na Kilisitu, mahi kese umwe utei ku vakuavo.” (Loma 12:4, 5) Oityi Paulu ankho ahanda okutulongesa? Meongano, tyati ou ulinga etyi, ou ulinga etyi, mahi ovilinga ovio aviho, viesukisa unene.

 5. Ovanthu patyi Siovaa apaka meongano liae opo vetupameke?

⁵ Tyina tupopia konthele yokukala novilinga meongano, hamwe tyiya liwa momutwe, ovakuatate vahongolela ovilinga. (1 Tes. 5:12; Heb. 13:17) Otyo katyapengele mokonda tutyii okuti Siovaa “waava ovalume” opo vetuhongolele. (Efe. 4:8) “Ovalume” ovo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa, novakuatesiko vavo, novakuatate vokuhongolela ovilinga mo Mbetele, novatalelipo vomawaneno, no vokulongesa monosikola mbeongano, novakulu vewaneno, novakuatesiko vavo. Ovakuatate ovo aveho, vakoyua nononkhono mba Huku opo valise onongi mbae, nokumbupameka. — 1 Pet. 5:2, 3.

 6. Ngetyi tyipopia 1 Ova Tesalonika 2:6-8, ovakuatate vokuapewa ovilinga nononkhono mba Huku, vaovola okulinga-tyi?

⁶ Ononkhono mba Huku mbukuatesako ovakuatate okulinga ovipuka ovinyingi. Ngetyi onomphai nomankhanya viundapa opo vikuateseko olutu aluho, ovakuatate vokuapewa ovilinga nononkhono mba Huku, vaundapa unene opo vapameke aveho mewaneno. Etyi vahanda, hakuhilivikwa na vakuavo. Muene vahanda vala okukuatesako ovakuatate nokuvepameka. (Tanga 1 Ova Tesalonika 2:6-8.) Onthue tupandula unene Siovaa etyi etuavela ovanthu ovo vesuka unene no onthue!

 7. Ovipuka patyi ovakuatate veli movilinga viomuvo auho vehole okulinga tyivekalesa nehambu?

⁷ Vamwe meongano, vatumwa vakaundape kovilongo ovikuavo, ovakuavo ovakokoli-ndyila vavilapo, ovakuavo ovakokoli-ndyila vomuvo auho. Ovakuatate ovanyingi no nomphange, vehole okukuatesako ovanthu ovanyingi okukala ovalongwa va Kilisitu Sesusi, mokonda vaholovona okuundapa movilinga viokuivisa ononthiki mbatyo ambuho, komuhuka, no komakumbi. Ovanthu ovo, vetupu ovipuka ovinyingi, tyetyi veli movilinga viomuvo auho. Mahi Siovaa uhole okuveavela ovipuka vivehambukiswa. (Malu. 10:29, 30) Onthue tuhole unene ovakuatate ovo no nomphange iya tupandula Siovaa etyi eveeta meongano liae.

 8. Omokonda yatyi Siovaa eholele ovaivisi aveho mewaneno?

⁸ Okuti ovakuatate vena otyilinga tyokutuhongolela, no vokuli movilinga viomuvo auho, ovo vala vena omphangu meongano? Au. Huku uhole ovaivisi aveho. Aveho vena otyilinga meongano. (Loma 10:15; 1 Kol. 3:6-9) Tupopia ngotyo mokonda otyilinga tyesukisa vali tyina okulingwa meongano, okulingila Tatekulu Sesusi Kilisitu, ovalongwa. (Mat. 28:19, 20; 1 Tim. 2:4) Aveho mewaneno, tyilinge vokuambatisalwa na vana vehenembatisalwe, vehole okulinga ononkhono mbokufuisapo nawa otyilinga otyo. — Mat. 24:14.

 9. Omokonda yatyi tuholele onomphange mbetu?

⁹ Siovaa waavela ovahikuena otyilinga tyimwe otyiwa meongano liae. Vamwe vanepwa, vamwe vena ovana, vamwe kavenenepwe, ovakuavo ovahepe. Aveho ovo Siovaa uvehole unene mokonda ovakuatyili kwe. Ombimbiliya ipopia ovakai ovanyingi vahambukisilwe Huku. Vamwe ankho ovanongo, vamwe vena ekolelo, vamwe vena ombili, vamwe vakola omutima, vamwe vena otyali, novituwa ovikuavo oviwa. (Luka 8:2, 3; Ovil. 16:14, 15; Loma 16:3, 6; Fili. 4:3; Heb. 11:11, 31, 35) Onthue tupandula Siovaa etyi etuavela onomphange vena ovituwa oviwa ngovio!

10. Omokonda yatyi tuholele ovakuatate no nomphange vakulupa?

¹⁰ Tupu tuna ovakuatate no nomphange vakulupa pokati ketu. Vamwe vena-le omanima omanyingi motyili, ovakuavo vahimbika pahetyino. Tyilinge vokuahimbika pahe, tyilinge vokuahimbika kohale, pamwe olutu luatyo kalutuala-mo vali. Ovitateka ovio, vipondola okuvepuilisa okuundapa unene movilinga viokuivisa, nokukuatesako ovakuatate mewaneno ngetyi vahanda. No ngotyo valinga etyi vevila movilinga viokuivisa. Namphila vehena ononkhono, valongesa ovakuatate nokuvepameka. Ovipuka velilongesa momuenyo wavo, vipondola okutukuatesako hono. Vana vakulupa ovawa komaiho a Siovaa, no ku onthue. — Pro. 16:31.

11-12. Okuti ovakuendye vo mewaneno lienyi vehole okukupameka? Hangununa.

¹¹ Tupu tusokei kovakuendye. Valambela movitateka ovinyingi mokonda vena nokukulila mouye utuminwa na Satanasi Eliapu, mupopiwa ovipuka ovinyingi viapenga. (1 Suau 5:19) Mahi, oñgeni ukala tyina umona ovakuendye vaava omakumbululo meliongiyo, vaundapa movilinga viokuivisa? Katyikuhambukiswa? Tupu otyo tulitehelela ngotyo tyina tuameivi okuti omukuendye umwe mewaneno lietu wahangununina vakuavo etyi elilongesa. Ngotyo, vakuendye novahikuena, muhalimbueiko okuti kese umwe pu onwe, una omphangu yae meongano lya Siovaa! — Sal. 8:2.

¹² Mahi vamwe tyivepuiya okutavela okuti vena omphangu yavo meongano lya Siovaa. Oityi tyipondola okutukuatesako okunoñgonoka okuti tuna omphangu yetu mewaneno? Otyo matutale.

13-14. Omokonda yatyi vamwe velitehelela okuti kavesilivila?

¹³ Otyipuka tya vali tulilongesila kongeleka ya Paulu, tyituhinangelesa otyitateka ovanyingi vena hono. Vasoka okuti kavesilivila, ine vetupu-ale etyi valinga mewaneno. Paulu wahoneka okuti: “Inkha omphai ipopia okuti: “Mokonda ame hinkhanya-ko ame hiwolutu-ko,” okuti otyo tyilekesa okuti kailingi onthele yolutu? Iya inkha okutwi kupopia okuti: “Mokonda ame hiiho-ko ame hiwolutu-ko,” okuti otyo tyilekesa okuti kakulingi onthele yolutu?” (1 Kol. 12:15, 16) Oityi Paulu ankho ahanda okutulongesa?

¹⁴ Inkha ulieleka na vakuenyi, mosoko okuti kusilivila. Vamwe mewaneno vetyivila okulongesa nawa; ovakuavo vetyivila okuonganeka nawa ovipuka. Nkhele vakuavo, tyina vamati pokukupameka, no ove-ale! Pahe hamwe ulitehelela okuti ovipuka ovio kuvivili okuvilinga nawa nga vakuenyi. Otyo otyiwa, tyilekesa okuti weliola omutima. (Fili. 2:3) Mahi tupu wesukisa okutala nawa! Mokonda ine ukalela vala okulieleka na vana vetyivila okulinga ovipuka ove uhevili, mosoyo. Ngetyi Paulu apopia, upondola umwe ukusoka okuti utupu-ale etyi una nokulinga mewaneno. Oityi tyipondola okukukuatesako okulipola omalusoko oo?

15. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 12:4-11, oityi tuesukisa okuhinangela konthele yovipuka tuvila okulinga?

¹⁵ Nkhele soka ku etyi Siovaa alingile pomuvo wono apositolu. Ovakilisitau vamwe, vatambulile ononkhono mba Huku kehuviso. Mahi okuti ankho vevila vala okulinga ovipuka aviho? Au! (Tanga 1 Ova Kolindu 12:4-11.) Kese umwe ankho una etyi evila okulinga, mahi kese tyilinga ankho tyesukisa. Hono onthue katutambula ononkhono mba Huku komahuviso, mahi tutyipuka tyike vala Novakilisitau ovo. Hono tupu tyati, ou uvila etyi, ou uvila etyi. Mahi Siovaa wesuka no onthue atuho.

16. Otyipuka patyi Paulu apopia, tuesukisa okulinga?

¹⁶ Tuehelielekei na vakuetu! Tuendelei vala monondongwa mba apositolu Paulu mbati: “Kese munthu atale nawa ovilinga viae, iya ngotyo makala nehunga liokuhambukilwa etyi alinga, ehelieleka na vakuavo.” — Gal. 6:4.

17. Oñgeni okuendela monondongwa mba Paulu tyipondola okutukuatesako?

¹⁷ Inkha tulinga ngetyi Paulu apopia, atulitale onthue muene, matumono okuti nthainyo tuna ovipuka tuvila okulinga vakuetu vehevili. Mongeleka, hamwe omukulu umwe wewaneno, ketyivili okulinga nawa ononthele mbae. Mahi pamwe utyivila okulongesa nawa movilinga viokuivisa. Ine hamwe utyivila okuonganeka vali nawa ovipuka tyipona ovakulu vewaneno ovakuavo. Hamwe omunthu ukahi nawa, ovaivisi vetupu owoma wokumuita evekuateseko. Ine hamwe utambula nawa ovaenda. (Heb. 13:2, 16) Tyina tusoka kovipuka tuvila okulinga, tuimbuka okuti naina tuna omphangu yetu mewaneno. Tupu, kamatulu onkhi vakuetu tyina vevila okulinga ovipuka onthue tuhevili.

18. Oityi tyipondola okutukuatesako okuyawisa kounongo wetu wokulongesa?

¹⁸ Atuho tuesukisa okutualako okuyawisa kounongo wetu, opo tulinge vali nawa ovilinga vietu. Opo tutyivile, Siovaa utulongesa. Mongeleka, meliongiyo lyo mokati kosimano tulongeswa oñgeni matulongesa nawa movilinga viokuivisa. Okuti movilinga viokuivisa uhole okulinga ngetyi tulongeswa meliongiyo olio?

19. Oityi upondola okulinga inkha uhanda okuenda Kosikola Yovaivisi Vouhamba wa Huku?

¹⁹ Onkhalelo onkhuavo Siovaa etukuatesako okuyawisa kounongo wetu movilinga viokuivisa, onosikola Mbouhamba. Mongeleka, kuna Osikola Yovaivisi Vouhamba wa Huku. Ovakuatate no nomphange, ovakokoli-ndyila vena omanima 23 katee vokuna omanima 65, vapondola okuenda mosikola oyo. Hamwe utyihanda umwe, mahi usoka okuti kamavekuihana-le. Linga ñga: Uhasoke unene kovipuka vipondola okukulingisisa okuhaiko. Soka ku etyi uhandela okuenda-ko. Pahe osoko ku etyi upondola okulinga opo ukale tyafuapo. Ine ulikuatesila, Siovaa nae mekukuatesako okulinga etyi ankho usoka okuti kumetyivili.

20. Oityi tulilongesila mu Ova Loma 12:6-8?

²⁰ Otyipuka tya tatu tulilongesila kongeleka ya Paulu, tyivasiwa mu Ova Loma 12:6-8. (Tanga.) Mono velesikulu ombo, Paulu wapopia vali okuti kese umwe mewaneno una etyi evila okulinga. Mahi pahe apopi etyi tuesukisa okulinga nounongo oo. Huku ukevelela tukuateseko nao vakuetu mewaneno.

21-22. Oityi tupondola okulilongesila ku Roberto na Felice?

²¹ Tala ongeleka yomukuatate umwe omukulu wewaneno utiwa o Roberto. Ankho uundapa kotyilongo otyikuavo, pahe aihanwa aundape mo Mbetele yotyilongo tyavo. Roberto ankho usoka okuti etyi akondolwa kotyilongo tyae, omokonda una etyi alinga. Namphila ovakuatate ankho vemupopila okuti hatyoko, Roberto akala onohanyi ononyingi tyasoya. Wapopia okuti pamwe ankho usoka umwe okuyekapo okuundapa mo Mbetele. Oityi tyemukuatesako? Omukulu wewaneno omukuavo, emupopila okuti Siovaa utuavela otyilinga tyimwe na etulongese etyi tuesukisa okunoñgonoka, opo tutyivile okulinga nawa otyilinga otyikuavo metuavela. Roberto amono okuti ankho kapondola vala okukalela okusoka kovilinga ankho alinga kotyilongo otyikuavo. Ankho wesukisa okusoka ku etyi apondola okulinga pahetyino.

²² Tupu otyo omukuatate umwe utiwa Felice Episcopo elitehelele ngotyo. Mo 1956, oe nomukai wae, avalongeswa kosikola yo Gileade, avatumwa vakale ovatalelipo vomawaneno kotyilongo tyimwe tyitiwa Bolivia. Pahe mo 1964, avakala nomona. Felice wati: “Tyetuihamene unene okuyekapo ovilinga vietu. Ankho tuvihole unene. Andyikala umwe enima tyasoya. Mahi Siovaa ankhuatesako okupilulula onkhalelo yange yokusoka. Pahe andyihimbika okusoka ku etyi nesukisa okulinga opo tutekule nawa omona wetu.” Okuti no ove ulitehelela nga Roberto na Felice? Okuti wasoya mokonda utupu vali otyilinga ankho ulinga kohale? Inkha otyo ulitehelela ngotyo, oityi tyipondola okukukuatesako? Okusoka ku etyi upondola okulingila Siovaa pahetyino, netyi upondola okulinga opo ukuateseko ovakuatate vove. Wahasoye! Kuatesako vakuenyi novipuka uvila okulinga. Motale okuti mohambukwa mokonda utyii okuti ukahi nokupameka ewaneno.

23. Tuesukisa okusoka kutyi? Iya oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²³ Siovaa utuhole unene, utuhandela mombunga yae. Inkha tusoka nawa ku etyi tupondola okulingila vakuetu, atutyilingi umwe, nii kamatulitehelela okuti tutupu-ale ovilinga mewaneno. Mahi oñgeni ove utala vakuenyi mewaneno? Okuti uvehole? Oñgeni upondola okutyilekesa? Otyo matutale monthele mailandulako.