Tehelela Ondaka ya Siovaa

1-2. (a) Oityi Siovaa ankho aundapesa opo apopie novanthu? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

SIOVAA utyihole tyokutomphola novanthu. Kohale waundapesile ovauli, no noandyu, Nomona wae Sesusi opo vetunoñgonokese omalusoke ae. (Amós 3:7; Gal. 3:19; Ehol. 1:1) Hono Siovaa upopia nonthue pokati Kondaka yae Ombimbiliya. Wetuavela Ombimbiliya opo tunoñgonoke omalusoke ae, nonkhalelo alinga ovipuka.

² Etyi Sesusi ali pano pohi, Siovaa wapopile nae ovikando vitatu. Matulilongesa onondaka Siovaa apopile movikando ovio vitatu, netyi tupondola okulilongesilako, nouwa tupolako.

 3. Ngetyi tuatanga mu Maluku 1:9-11, oityi Siovaa apopile etyi Sesusi ambatisalwa? Iya oityi ovipuka ovio vitatu vilekesa konthele ya Sesusi?

³ Omukanda wa Maluku 1:9-11 ulekesa otyikando tyo tete Siovaa apopia. (Tanga.) Wati: “Ove Umona wange ndyihole; ame nekupanda.” Tyotyili Sesusi welitehelele nawa etyi eiva onondaka ombo mba Tate yae mokonda mbalekesa okuti umuhole iya wemupanda! Onondaka mba Siovaa mbalekesa ovipuka vitatu konthele ya Sesusi: Tete, Sesusi omona wae. Vali, Siovaa uhole unene omona wae. Tatu, Siovaa upanda unene omona wae. Pahe matulilongesa tyike-tyike povipuka ovio vitatu.

 4. Oñgeni oupanga Sesusi ena na Siovaa wapiluluka etyi ambatisalwa?

⁴ “Ove Umona wange.” Nonondaka ombo Siovaa walekesa okuti pahe ankho vena oupanga welikalela Nomona wae ehole unene. Etyi Sesusi ankho oandyu keulu, ankho omona-le wa Huku. Mahi etyi ambatisalwa, alembulwa nononkhono mba Huku. Pomuvo opo, Siovaa walekesa okuti Sesusi ankho Omona wae omulembulwa monkhalelo yelikalela. Pahe ankho una ekevelelo liokukondoka keulu opo akakale Ohamba Youhamba wa Huku, Nomunene-nakwa. (Luka 1:31-33; Heb. 1:8, 9; 2:17) Tyayandyuluka nawa okuti monthiki Sesusi ambatisalwa, Siovaa ankho una ehunga liokupopia okuti: “Ove Umona wange.” — Luka 3:22.

 5. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuhole vakuetu nga Siovaa?

⁵ ‘Ndyikuhole.’ Onkhalelo Siovaa alekesa okuti uhole Omona wae, nonkhalelo emupandula, ituhinangelesa okuti nonthue tuesukisa okuovola onomphitilo mbokupameka vakuetu. (Suau 5:20) Onthue tuhambukwa unene tyina omunthu umwe etulinga nawa, na tyina apandula ovipuka oviwa tulinga. Tupu, nonthue tuna okulinga nawa vakuetu, nokupameka ovakuatate mewaneno nombunga yetu. Tyina tupandula vakuetu, ngotyo tukahi nokupameka ekolelo liavo nokuvekuatesako okutualako okuumbila Siovaa noukuatyili. Haunene, ovohe vesukisa okupameka ovana vavo. Ovana vahambukwa unene tyina ovohe vevepandula nomutima auho, nokuvetekula nawa.

 6. Omokonda yatyi tupondola okuyumba onthumbi mu Sesusi Kilisitu?

⁶ “Ame nekupanda.” Onondaka ombo mbulekesa nawa okuti Siovaa ankho una onthumbi yokuti Sesusi malingi ehando liae. Ngetyi Siovaa ankho ena onthumbi momona wae, nonthue tupondola okukala nonthumbi yokuti Sesusi mafuisapo omilao aviho vya Siovaa. (2 Kol. 1:20) Okusoka nawa ku etyi Sesusi alingile, tyituavela ondundo yokutualako okulilongesa konthele yae, nokuhetekela ongeleka yae. Tupu, hono Siovaa una onthumbi yokuti ovaumbili vae mavatualako okulilongesila kongeleka Yomona wae. — 1 Pet. 2:21.

 7. Ngetyi tyapopia Mateusi 17:1-5, otyipi otyikando tya vali Siovaa apopile na Sesusi iya oityi apopile?

⁷ Tanga Mateusi 17:1-5. Otyikando tyavali Siovaa apopia na Sesusi, opuetyi Sesusi “apilululwa.” Sesusi waile na Petulu na Tiaku na Suau komphunda imwe yaya peulu. Ngako vamonena emonekelo limwe lihuvisa. Otyipala tya Sesusi novikutu viae aviliaima unene. Sesusi ahimbika okutomphola novalume vevali ankho vekahi nga Moisesi na Eliya konthele yononkhia mbae netutilo liae. Ono apositolu “ankho valiwa unene nolumphoki,” mahi etyi vamona emonekelo olio avapahuka. (Luka 9:29-32) Konyima, avahikwa nekaka limwe iya mekaka olio amuivalela ondaka ya Huku. Siovaa alekesa okuti uhole omona wae iya emupandula vali ngetyi alingile-ale monthiki ambatisalwa. Wati: “Ou Omona wange, onthyolwe, una ame napanda.” Mahi motyikando etyi Siovaa ayawisako okuti: “Mutavelei.”

 8. Oñgeni emonekelo olio liakalesile Sesusi novalongwa vae?

⁸ Emonekelo olio lialekesa omunkhima nepondolo Sesusi ankho makakala nalio keulu, tyina amakala Ohamba Youhamba wa Huku. Emonekelo olio liapamekele unene Sesusi opo etyivile okukoleleya mononkhumbi ankho mamoneswa, nonkhalelo ombi ankho maipawa. Tupu, liapamekele ekolelo liovalongwa va Sesusi mokonda lievekuatesileko okulipongiya opo vakoleleye movitateka ankho mavavasi komutwe wandyila, novilinga ovinyingi ankho vena okulinga. Etyi palamba omanima ehungi po 30 apositolu Petulu wapopile konthele yemonekelo olio, tyilekesa okuti nkhele ankho ulihinangela nawa. — 2 Pet. 1:16-18.

 9. Onondonga patyi mbakolela Sesusi avelele ovalongwa vae?

⁹ “Mutavelei.” Nonondaka ombo, Siovaa wayandyulula nawa okuti uhanda onthue tutehelele, atutavela Omona wae. Oityi Sesusi apopile etyi ankho eli pano pohi? Wapopile ovipuka ovinyingi viakolela! Mongeleka, walongesile ovalongwa vae oñgeni tyiiviswa onondaka onongwa iya evepopila ovikando ovinyingi opo vatualeko tyalunguka. (Mat. 24:42; 28:19, 20) Tupu Sesusi wevepopilile opo valinge ononkhono iya eveavela ondundo opo vatualeko okukoleleya. (Luka 13:24) Sesusi wapopile ovikando ovinyingi okuti ovalongwa vae ankho vesukisa okukala nohole pokati kavo, nokulikuata okapandi, nokutavela ovitumino viae. (Suau 15:10, 12, 13) Tyotyili, Sesusi waavelele ovalongwa vae onondonga mbukahi nawa! No hono onondonga ombo mbakolela unene.

10-11. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tutehelela Sesusi?

¹⁰ Sesusi wapopia okuti: “Una uli konthele yotyili utehelela ondaka yange.” (Suau 18:37) Onthue tulekesa okuti tutehelela ondaka yae tyina ‘tutualako okukoleleya movipuka vakuetu vetulinga nokulievela nomutima auho.’ (Kolo. 3:13; Luka 17:3, 4) Tupu tulekesa okuti tutehelela ondaka yae tyina tuivisa nombili onondaka onongwa “momivo vikahi nawa no momivo viepuiya.” — 2 Tim. 4:2.

¹¹ Sesusi wati: “Onongi mbange mbutehelela ondaka yange.” (Suau 10:27) Ovalongwa va Sesusi valekesa okuti vatehelela ondaka yae tyina vanoñgonoka nawa etyi apopia, avaendelamo. Kavatalukwa nomasuka-suka omuenyo. (Luka 21:34) Otyipuka tyakolela vali momuenyo wavo okutavela ovitumino vya Sesusi, alo umwe tyina tyihapepukile okutyilinga. Ovanyingi povakuatate vetu vekahi nokukoleleya movitateka ovinyingi, ngetyi okuyalwa, noluhepo, novinimawe. Namphila valambela movitateka ovio aviho, vatualako okuumbila Siovaa noukuatyili. Onondaka mba Sesusi mbuvasiwa mu Suau 14:21 mbuvepameka unene. Mbati: “Una utavela ovitumino viange aendela-mo, unthyole. Moluotyo, una unthyole na Tate makala nohole nae.”

12. Oipi onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tutehelela ondaka ya Sesusi?

¹² Pena onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tukahi nokutehelela Sesusi: oputyina tukuatesako ovakuatate vena ovilinga meongano. (Heb. 13:7, 17) Eongano lya Huku likahi nokulinga omapiluluko omanyingi momanima ano, okukutikinyamo okuundapesa oviti ovipe movilinga viokuivisa, nononkhalelo onomphe mbokuivisa. Tupu kualingwa omapiluluko amwe meliongiyo lyo mokati kosimanu, nonkhalelo tutunga Onondyuo Mbouhamba. Onthue tupandula unene ohole vena nonthue, nonkhalelo vetuhongolela! Tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa makayamba ononkhono tulinga mbokulandula omahongolelo eongano lituavela.

13. Ouwa patyi tukala nao tyina tutehelela Sesusi?

¹³ Okutehelela ovipuka aviho Sesusi alongesa tyituetela ouwa. Sesusi wapopilile ovalongwa okuti etyi alongesa matyivekuatesako. Wati: “Evi ame ndyimutuma kavialemene ku onwe.” Ayawisako okuti: “Okanga yange yapepuka, iya omutengi wange kawalemene.” (Mat. 11:28-30) Mo Mbimbiliya, muna omikanda vikuana vipopia vala omuenyo wa Sesusi novilinga viae viokuivisa. Omikanda ovio vituungumanesa, vitupameka iya vitukalesa ovanongo. (Sal. 19:7; 23:3) Sesusi wati: “Vena ehambu ovo vana vatehelela ondaka ya Huku avaendela-mo!” — Luka 11:28.

14-15. (a) Ngetyi tyipopia Suau 12:27, 28, otyipi otyikando tya tatu Siovaa apopia na Sesusi? (b) Omokonda yatyi tupopila okuti onondaka mba Siovaa mbapamekele Sesusi?

¹⁴ Tanga Suau 12:27, 28. Momukanda wa Suau tuvasamo otyikando tya tatu Siovaa apopia na Sesusi. Etyi ankho kuakambela ononthiki mbumwe opo aipawe, Sesusi aende ko Selusalei opo akalie opasikwa yae yahulililako. Wapopile okuti ankho wasukalala unene iya elikuambela okuti: “Tate nkhimaneka enyina liove.” Konyima Tate yae emukumbulula okuti: “Ame nelinkhimaneka-le, iya mandyilinkhimaneka vali.”

¹⁵ Sesusi ankho wasukalala unene inkha metyivili umwe okutualako okukala omukuatyili ku Siovaa. Ankho utyii nawa okuti mamoneswa nonkhumbi aipawa. (Mat. 26:38) Iya haunene Sesusi ankho uhanda okunkhimaneka enyina lya Tate yae. Watendeleyilue okuti ankho upopia omapita Huku, iya ankho wasukalala unene mokonda ononkhia mbae ankho mambupenyesa enyina lya Huku. Tuna onthumbi yokuti onondaka mba Siovaa mbapamekele unene Sesusi. Pahe Sesusi ankho una onthumbi yokuti enyina lya Siovaa malinkhimanekwa. Tupu, onondaka mba Tate yae mbemuungumanesile unene iya mbemukuatesileko okulipongiya opo akoleleye mononkhumbi ankho mambuya. Namphila Sesusi oe vala wanoñgonokele onondaka Siovaa apopile monthiki oyo, no ngotyo Siovaa wapaka onondaka ombo mo Mbimbiliya opo nonthue tumbunoñgonoke. — Suau 12:29, 30.

16. Omokonda yatyi pamwe tupondola okusukalala unene nenyina lya Huku?

¹⁶ Nga Sesusi, nonthue hamwe tuasukalala unene novipuka vipondola okusilisa enyina lya Siovaa. Hamwe nonthue tulingwa onya nga Sesusi. Ine hamwe tulitehelela omapita mokonda yomatutu ovanthu vamwe vayandyanesa konthele yetu. Ovipuka ovio vipondola okutusukalalesa mokonda visilisa enyina lya Siovaa neongano liae. Tyina tuamelitehelela ngotyo, onondaka mba Siovaa mbuvasiwa mu Suau 12:27, 28 mbupondola okutuungumanesa. Katuesukisile okusukalala unene novipuka vipondola okusilisa enyina lya Siovaa neongano liae. Tupondola okukala nonthumbi yokuti ‘ombembwa ya Huku, ipona enoñgonoko aliho, maiyungu omitima vietu nomalusoke etu menyina lya Kilisitu Sesusi.’ (Fili. 4:6, 7) Siovaa matualako okunkhimaneka enyina liae. Satanasi nouye wae vamonesa ononkhumbi ovaumbili va Siovaa. Mahi Siovaa makaundapesa Ouhamba wae opo amaneko ovivi ovio aviho. — Sal. 94:22, 23; Isa. 65:17.

17. Ngetyi tyipopia Isaías 30:21, oñgeni Siovaa apopia nonthue hono?

¹⁷ No hono Siovaa nkhele utualako okupopia nonthue. (Tanga Isaías 30:21.) Namphila tuheivi vali ondaka yae, no ngotyo wetuavela Ombimbiliya opo ituhongolele. Tupu ononkhono mba Siovaa mbukahi nokukuatesako “omupika omukuatyili” okuavela ovaumbili vae okulia kuopaspilitu. (Luka 12:42) Tupewa okulia okunyingi kupameka oupanga wetu na Siovaa, ngetyi omikanda, nono vidiu, novipuka ovikuavo vikahi mono site mbetu mo internet.

18. Oñgeni onondaka mba Siovaa mbupameka ekolelo lietu?

¹⁸ Apeho tuhinangelei onondaka Siovaa apopile etyi ankho Sesusi eli pano pohi! Tuyekei onondaka Siovaa apopia movikando ovio vitatu mbutukalese nonthumbi yokuti ovipuka aviho mavikakala nawa iya makamanako ovivi aviho viaetwa na Satanasi nouye wae. Tutehelelei nawa ondaka ya Siovaa! Inkha tulinga ngotyo, matutyivili okukoleleya movitateka tuna pahetyino nevi maviya komutwe wandyila. Ombimbiliya itupopila okuti: “Onwe muesukisa okukoleleya, opo tyina muamalingi ehando lya Huku, mukatambule etyi alaa.” — Heb. 10:36.