“Omphange Yove Mapinduka-po”!

 1. Oityi Matthew apopia tyalekesa okuti una umwe onthumbi yokuti vokwanyima mavakatutiliswa?

OMONA umwe utiwa o Matthew wapanga nokuvela ya watandwa-tandwa-le ehimbwe. Nthiki imwe etyi ena omanima epandu-vali, avatale o JW Broadcasting^® noo tate yae. Tyina pahe o Broadcasting ihungi umwe kokupwa, avatale otyiimbo tyili nokulekesa ovanthu vena vavo vatutiliswa mouye omupe.b Etyi pahe o Broadcasting yapwa, Matthew afwenaina poo tate yae evekwate momavoko, ati: “Mee na tate mwetyimona, nga ndyinkhi ñgoo vala mandyikatutiliswa. Kevelelei vala; matyikehiwa unene-ale.” Pahe soka oñgeni oo tate yomona oo vakalele etyi vanoñgonoka okuti omona wavo wayumba-ko umwe onthumbi, utyii okuti vokwanyima mavakatutiliswa?

2-3. Oityi tyahandela umwe okusoka kweetyi Ombimbiliya yapopia okuti vokwanyima mavakatutila?

² Atuho otyiwa umwe okuti atukala-po atusoko kweetyi Ombimbiliya yapopia, okuti vokwanyima mavakatutila. (Suau 5:28, 29) Omokonda yatyi? Omokonda onthwe katutyii, etyi tyipondola okututumbukila, tupondola okutumbukilwa nouvela, okuti hatyo atunyimisa umwe tuhole. (Ecl. 9:11; Tia. 4:13, 14) Okukevelela okuti vokwanyima mavakatutila tyipondola okutukwatesako atutyivili okukoleleya tyina tuna ovitateka viatyo ngoovio. (1 Tes. 4:13) Ovihonekwa vitupopila okuti tate yetu keulu utwii umwe nawa ya tupu utuhole. (Luka 12:7) Siovaa Huku utwii umwe nawa tyokuti no pokutututilisa, utututilisa atuya umwe ngeetyi ankho tukahi neevi ankho twii momutwe wetu avihavombomo-ale. Tyotyili Siovaa utuhole unene tyokutwavela umwe omphitilo yokukakala-ko nomwenyo wahapu na ankho umwe twankhia etututulisa!

³ Monthele ei, tete matupopi omokonda yatyi tutila umwe vokwanyima mavakatutila. Pahe haa atupopi-po tyimwe tyipameka onthumbi yetu tyapopiwa m’Ombimbiliya motesitu mwapolwa osapi yonthele ei, yati: “Omphange yove mapinduka-po.” (Suau 11:23) Pahe pokumanuhula atupopi oityi tuna okulinga tuyumbe-ko vali onthumbi yokuti vokwanyima tyili mavakatutila.

 4. Tyina omunthu ametuti una etyi metulingila, oityi onthwe nkhele twesukisa okunoñgonoka? Popia etyi tyeelekwa natyo.

⁴ Opo ove utavele kotyipuka tyimwe omunthu apopia, tete una okunoñgonoka ine wokwetyipopia uhanda umwe okutyilinga, tupu utyivila umwe okutyilinga. Otyipuka otyo tupondola okutyeeleka ñgaa: Soka ñgeno peumbo lienyi pakwata otyipepe tyimwe otyinene atyiyambaulula ovitunge. Pahe umwe epanga liove eya ati: ‘Ovitunge viove mandyiya okuviyambela.’ Mokonda wapopia umwe ngootyo mokwamona ovitunge viove viayambuluka, opo noove uyumba-ko umwe onthumbi okuti tyili uhanda okukukwatesako. Ine noove uhole-ale okumumona uyambela ovitunge, opo naina utyii okuti etyi apopia utyivila okutyilinga. Opo pahe noove uyumba-ko onthumbi. Ya pahe Huku etyi apopia okuti makatutilisa vokwanyima, okuti tyili-tyili uhanda umwe okutyilinga? Utyivila umwe okutyilinga?

5-6. Oityi tyitukalesa umwe nonthumbi yokuti Siovaa wahanda okukatutilisa vokwanyima?

⁵ Okuti Siovaa uhanda umwe okututilisa vokwanyima? Yoo utyihanda umwe. Tupopia ngootyo mokonda watuma ovanthu ovanyingi vokwahoneka Ombimbiliya vapopie okuti komutwe wandyila makatutilisa vokwanyima. (Isa. 26:19; Osé. 13:14; Ehol. 20:11-13) Ngwe Siovaa kapopi vala otyipuka ehetyilingi, utyilinga umwe. (Jos. 23:14) Tyotyili Siovaa wesuka umwe natyo tyokukatutilisa vokwanyima. Oityi tupopila ngootyo?

⁶ Nkhele tala vala onondaka mbapopile Sombe. Ngwe ankho utyii okuti ngankhi ñgoo vala, Siovaa memwivaluka emukondolela vali omwenyo. (Jó 14:14, 15, okatoi.) Siovaa otyo ñgoo ahandela otyo ovanthu vatyo aveho ankho vemufenda vokwanyima. Wahanda okuvekondolela vali omwenyo, avakala-ko nekongoko likahi nawa, tyina ehambu. Ya pahe ovanthu ovanyingi-nyingi vokwanyima vahamwene-ale omphitilo yokunoñgonoka nawa Siovaa? Huku yetu wolwembia ovo navo uhanda okukevetutilisa. (Ovil. 24:15) Wahanda navo vakale-vo nomphitilo yokukala omapanga ae, avakakala apeho kombanda yohi. (Suau 3:16) Tyimoneka umwe nawa okuti Siovaa wesuka nokukatutilisa vokwanyima.

7-8. Oityi tuyumbila-ko umwe onthumbi okuti Siovaa utyivila okututilisa vokwanyima?

⁷ Okuti Siovaa utyivila umwe okututilisa vokwanyima? Yoo utyivila umwe katyimupono-ale! Ngwe o Huku wokuvila atyiho. (Ehol. 1:8) Naina utyivila umwe okunyima-ko onondyali mbatyo ambuho, nononkhia umwe. (1 Kol. 15:26) Okutyinoñgonoka otyo, tyati umwe otyo tyitutulisa omutima otyo tyitupameka. Nkhele tala vala etyi tyakondyele nomukai umwe ombangi utiwa Emma Arnold. Movilwa Viavali Viouye Auho mombunga yavo vakondyele novitateka ovinyingi vilola umwe onthumbi yavo mu Huku. Nthiki imwe Emma pokukengelela omona wae womukainthu etyi vahiwapo na umwe vehole wanyimina movipembe viononkhwatwa mo Alemanha watile: “Ine ovanthu vokwankhia vakakota umwe, opo naina ononkhia mbuna vali ononkhono ku Huku?” Ngwe nii vala kutupu otyipuka natyike tyina vali ononkhono ku Siovaa! Huku wokwaeta-ko omwenyo, utyivila umwe okututilisa vokwanyima.

⁸ Otyipuka otyikwavo tutila umwe Huku utyivila okututilisa vokwanyima omokonda ngwe kalimbwa ovipuka. Soka ononthungululu ambuho umbwii umwe nawa nomanyina ambo. (Isa. 40:26) No vokwanyima nii vala katutu kevelimbwa-le. (Jó 14:13; Luka 20:37, 38) Ava makatutilisa uvehinangela umwe nawa-nawa, novipuka ankho valinga, no movanthu vatuka, novipuka vakondyaile navio, novipuka vei.

 9. Oityi ove utavelela okuti komutwe wandyila Siovaa makatutilisa umwe vokwanyima?

⁹ Naina tupondola umwe okuyumba-ko onthumbi kweetyi Siovaa apopia okuti makatutilisa vokwanyima, mokonda twetyimona okuti ngwe otyo umwe ahanda ya utyivila umwe okutyilinga. Otyipuka otyikwavo tutavelela kwootyo apopia, omokonda ngwe watutailisa-le ovanthu. Kohale Siovaa wapele-ale ovanthu vemufenda ononkhono mbae vatutilise vokwanyima, pwoovo yatyo vokwatutulisile vokwanyima, pati umwe na Sesusi. Pahe matutale etyi tyahipululwa mu Suau okapitulu 11, mwapopiwa omunthu umwe Sesusi atutilisile.

10. Oityi tyamonekele ko Mbetania etyi Sesusi eli nokwivisa ko Solondau, ngwe alingi ñgeni? (Suau 11:1-3)

¹⁰ Tanga Suau 11:1-3. Kwali epunda-umbo limwe litiwa o Mbetania. Mepunda-umbo liatyo omo, Sesusi walimo nomapanga amwe omanene, Lasalu nonomphange mbae vevali oo Maliya na Malata. (Luka 10:38-42) Hono nthiki imwe konthyulilo yenima 32 P.K, Lasalu avele, ava onomphange mbae atyivetokotesa omutima. Avatumu ondaka ku Sesusi ankho uli nthele ina o Solondau. Okutunda ko Mbetania, paendwa ononthiki onombali. (Suau 10:40) Tyina ondaka ihika ku Sesusi, oku Lasalu naina unyima. Sesusi etyiivi umwe okuti epanga liae wanyima-le, mahi no ngootyo oku eli nkhele akalako vali ononthiki onombali ahaende liwa noko Mbetania. Omphango Sesusi ankho ena-yo o yokulinga otyipuka tyimwe matyikwatesako epanga liae, atyinkhimaneka Huku. — Suau 11:4, 6, 11, 17.

11. Kehipululo eli tulilongesila-ko okuti omunthu utiwa epanga liotyotyili, oyou ulinga ñgeni?

¹¹ Ehipululo eli litulongesa umwe oityi tyitiwa oupanga wotyotyili. Nkhele tala vala: Etyi oo Maliya na Malata vatuma ondaka ku Sesusi, kavatile opo ende ko Mbetania. Ngwe vemuti vala epanga liove uhole wavela. (Suau 11:3) Etyi Lasalu anyima, Sesusi ankho upondola umwe okumututilisila vala oku eli, mahi hatyoko alingile. Ngwe watile umwe hahe ndyende ko Mbetania nkhatale omapanga ange oo Maliya na Malata. Okuti noove una umwe epanga liove nthiki imwe weile ekukwatesako, mahi ohatile endyu unkhwateseko? Ine una umwe wekulingile-ale ngootyo, okutuka onthiki oyo, tyina una vala tyimwe tyekulemena umuvalula utyii umwe okuti meya okukukwatesako. (Pro. 17:17) Noonthwe tupondola umwe okulinga nga Sesusi, omapanga etu aetyimono okuti tuyumbwa onthumbi! Pahe tukondokei vali ku Lasalu wokwanyima, atutale etyi tyalandula-ko.

12. Oityi Sesusi apopilile Malata, ya oityi Malata ankho esukisila umwe okuyumba-ko onthumbi? (Suau 11:23-26)

¹² Tanga Suau 11:23-26. Malata etyiivi okuti Sesusi uli nokuya noko Mbetania. Etyi etyiiva, akatuka vakahonyenene. Etyi velivasa ati: “Tatekulu, inkha wali kuno, ñgeno omphange yange kankhile.” (Suau 11:21) Otyili, Sesusi ankho utyivila umwe okuhakula Lasalu. Mahi ankho wahanda okulinga otyipuka otyinene vali. Ati: “Omphange yove mapinduka-po.” Pahe apopila Malata otyipuka tyimwe ankho tyimupa umwe okuyumba onthumbi mondaka oyo apopia ati: “Ame, ame etutilo, ame muenyo.” Ankho tyimoneka umwe nawa okuti Huku wetyipa umwe Sesusi tyokututilisa vokwanyima. Ankho ngootyo watutilisile-ale omukainthu poola yatyo umwe vala anyima, tupu watutilisile omukwendye, tyipondola ankho omonthiki yatyo umwe anyima. (Luka 7:11-15; 8:49-55) Pahe okuti ankho metyivili okututilisa omunthu wakala-le ononthiki ononkhwana, nolutu pahe ankho luli-ale nokuvola?

13. Omu mutyipopila Suau 11:32-35, Sesusi wakalele ñgeni etyi atala oo Maliya na vakwavo vena-vo veli nokulila? (Tala olutalatu.)

¹³ Tanga Suau 11:32-35. Soka ñgeno pahe noove opo uli, utyeete etyi tyili nokulingwa-po. Maliya nae ñgoo velilandula na Lasalu, weya vahonyena na Sesusi. Etyi velivasa apopi ñgoo etyi tyapopile-ale mukwavo ati: “Tatekulu, inkha wali kuno, ñgeno omphange yange kankhile.” Etyi Sesusi atala umwe ñgaa omapanga ae na vakwavo vena-vo vaetesa onkhenda veli nokulila, nae atyimwiihama umwe atokesa ononkhuka. Nae utyii okuti okuhiwa-po nomunthu uhole tyiihama unene. Tyotyili ankho wahanda umwe okutyinyima-po etyi tyili nokuvelilisa!

14. Otyipuka Sesusi akalele etyi atala oo Maliya valila, tyituti Siovaa ukahi ñgeni?

¹⁴ Otyipuka tyakalele Sesusi etyi atala oo Maliya valila tyitunoñgonokesa okuti Siovaa o Huku una okankhenda. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda ngeetyi twatala monthele yokwalamba, Sesusi uhetekela umwe vala nawa-nawa etyi tyikahi Tate yae. (Suau 12:45) Naina tyina tutanga m’Ombimbiliya okuti Sesusi etyi amona omapanga ae veli nokulila nae tyemwihamene umwe ehiki kokulila, opo naina na Siovaa tyimwihama unene tyina etutala tuli nokulila. (Sal. 56:8) Okutyinoñgonoka otyo, tyitutwala umwe kokuhanda okufwena vali ku Huku wonkhenda tukale omapanga ae.

15. Omu mutyipopila Suau 11:41-44, ovipuka patyi viaendaile-po etyi oo Sesusi vehika pelangalo lya Lasalu? (Tala olutalatu.)

¹⁵ Tanga Suau 11:41-44. Etyi Sesusi ehika pelangalo lya Lasalu ati vakwe polei-ko emanya. Malata nkhele etyaanye ati oola oyo olutu lwavola-le lwanika. Sesusi emuti: “Ame hekupopilile okuti inkha utavela momono omunkhima wa Huku?” (Suau 11:39, 40) Sesusi pahe atale peulu elikwambelela povaunyingi opo. Ankho wahanda etyi malingi tyipe omunkhima Siovaa. Pahe Sesusi akaluluka ati: “Lasalu tunda-mo!” Vakati ñgaa, Lasalu weenda ulupuka-mo meendo! Sesusi walinga otyipuka tyimwe ovanthu ankho vahasoko-ale okuti tyivilwa. — Tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongesa pu Suau 11:17.

16. Oityi tutila etyi tyapopiwa mu Suau okapitulu 11 tyipameka onthumbi yetu yokuti vokwanyima mavakatutila?

¹⁶ Etyi tyipopia Suau okapitulu 11 tyipameka onthumbi yetu yokuti vokwanyima mavakatutila. Oityi tupopila ngootyo? Nkhele soka vala konondaka Sesusi apopilile Malata, watile: “Omphange yove mapinduka-po.” (Suau 11:23) Sesusi nae ukahi vala nga Tate yae, wati umwe oe utyihanda oe tupu utyivila tyokututilisa vokwanyima. Etyi alila tyamoneka umwe nawa okuti wahanda okunyima-ko ononkhia nomalwihamo aeho mbweeta. Poola apa Lasalu eli nokutunda melangalo atyimoneka umwe nawa okuti Sesusi utyivila okupindula-po vokwanyima. Tupu nkhele soka konondaka Sesusi apopilile Malata watile: “Ame hekupopilile okuti inkha utavela momono omunkhima wa Huku?” (Suau 11:40) Ovipuka ovio aviho vituyumbisa-ko onthumbi okuti etyi Huku apopia tyokuti makatutilisa vokwanyima, matyikalinga umwe otyili. Mahi pahe oityi tuna okulinga tuyumbe-ko vali onthumbi okuti tyotyili vokwanyima mavakatutila?

17. Okutyi twahapondola okulimbwa apeho tyina tutanga onotesitu mbupopia etutilo?

¹⁷ Tanga ono tesitu mbupopia ovanthu vatutailihilwe otyo usoka etyi ulilongehila-ko. M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu etyinana vatutailisilwe.c Hahahe naina twovole okulilongesa umwe nawa etyi tyaendaile-po etyi ovanthu ovo vati pokwatutiliswa? Tyina utanga onotesitu mbatyo ombo uhalimbweko okuti ovanthu vatyo aveho vatutailisilwe, ovalume, novakai, novana, ovanthu tyili vali-ko. Tala otyityi ulilongesila-ko. Povanthu vatyo ovo aveho vatutilisilwe tala umwe oityi tyilekesa okuti Huku wati umwe oe wahanda okupindula-po vokwanyima, oe tupu utyivila. Mahi haunene ovola omuvo wokusoka ketutilo lya Sesusi, etutilo enene vali liapopiwa m‘Ombimbiliya. Tupu wahalimbweko okuti ovanyingi vetyimwene okuti watutila, ya otyo otyipuka umwe tyipameka onthumbi yetu. — 1 Kol. 15:3-6, 20-22.

18. Oityi una okulinga oviimbo vietu viokupopia etutilo vikupameke? (Tala okatoi.)

¹⁸ Tehelela “oviimbo vietu viefendelo” vipopia etutilo.d (Efe. 5:19) Oviimbo ovio vipameka vali onthumbi yetu motyipuka otyo otyiwa tukevelela, atyikala umwe komutima okuti tyotyili vokwanyima mavatutila. Naina vitehelela umwe, viimba. Ine mwalinga, mupondola umwe amutomphola etyi vipopia mefendelo lienyi liombunga. Vipaka umwe momutwe, no komutima. Ine otyo ulinga otyo, onthiki utumbukilwa na tyimwe tyikulemena, hamwe okuhiwa-po na umwe uhole, ononkhono mba Siovaa mambukuhinangelesa oviimbo ovio, avikupameka, avikupe vali ononkhono.

19. Ovipuka patyi tuna okusoka tyina tusoka ketutilo? (Tala okakasa kati: “Oityi Movepulu?”)

¹⁹ Soka ñgeno pahe uli-ale mouye omupe. Siovaa wetwavela ounongo wokusoka ñgeno pahe tuli mouye omupe. Omuhikwena umwe Ombangi wati: “Ame ndyikalela vala okusoka mouye omupe, okusoka umwe oñgeni mandyikakala tyina pahe ndyiivite ovifo vianika nawa otyo ndyitala ononthemo mbehiwa nawa.” Pahe soka ñgeno mwelivasa na umwe wali-ko kohale ankho ufenda Huku wapopiwa m‘Ombimbiliya. Olie ove wahanda ñgeno mukelimona nae? Ovipuka patyi wahanda okukemupula? Soka vala ehambu mokakala nalio tyina wemekelivasa novanthu uhole ankho vanyima pahe vatutila. Soka umwe kovipuka vimwe mamukalinga tyina mwamelivasi, onondaka mbo tete mopopi, otyipuka movehumbakana, nehambu enene mokakala nalio.

20. Oityi tuna okulinga?

²⁰ Tyotyili onthwe tupandula unene Siovaa wetupopila okuti makatutilisa vokwanyima! Onthwe tuyumba-ko umwe onthumbi, etyi apopia matyikalinga otyili, mokonda ngwe wahanda umwe okutyilinga tupu utyivila umwe okutyilinga. Pahe onthwe tupamekei onthumbi yetu motyipuka otyo otyiwa tukevelela. Ine otyo tulinga otyo matufwene vali ku Huku, ou wokwetupopila atuho okuti: ‘Ava uhole mavakapinduka-po!’