Lekesa Oukuatyili Wove ku Jeova

1, 2. Omokonda yatyi oupanga wo Jonatã na David ongeleka yakolela unene konthele youkuatyili?

JONATÃ wahuvile unene etyi atala okuti omukuendye David wakola omutima. David waipaele Goliya iya aeta “omutwe womu Filisteu” ku tate ya Jonatã, Ohamba Saulu yo Isilayeli. (1 Samuel 17:57) Jonatã ankho utupu ondima yokuti Huku ukahi na David, iya okutuka opo Jonatã na David avakala omapanga omanene. Avelipopila okuti kese umwe makala omukuatyili na mukuavo. (1 Samuel 18:1-3) Momuenyo wae auho, Jonatã wakalele omukuatyili na David.

² Jonatã watuaileko okukala omukuatyili na David, alo umwe etyi Jeova ehemuholovonene, mahi aholovona David opo akale ohamba mailandulako mo Isilayeli. Iya etyi Saulu ahandele okuipaa David, Jonatã asukalala unene nepanga liae. Jonatã ankho utyii okuti David ukahi moluhandya popepi no Horesa, ngotyo Jonatã ekemupameka opo atualeko okuyumba onthumbi mu Jeova. Jonatã apopila David okuti: “Wahakale nowoma, mokonda Saulu tate yange kamekuvasi, iya ove mokala ohamba yo Isilayeli, iya ame mandyikala ohamba yavali konyima yove.”—1 Samuel 23:16, 17.

 3. Oityi ankho tyakolela vali ku Jonatã tyipona okukala omukuatyili na David, iya oñgeni tutyii? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

³ Onthue tuhuva tyina tutala ovanthu ovakuatyili. Mahi okuti tuhuva vala mokonda Jonatã wali omukuatyili na David? Au, okukala omukuatyili ku Huku ankho otyo tyakolela vali momuenyo wa Jonatã. Otyo akalela omukuatyili ku David, ahakala nonkhi, namphila David oe makala ohamba. Jonatã akuatesako David okuyumba onthumbi mu Jeova. Ovalume ovo vevali avatualako ovakuatyili ku Jeova na kese umwe namukuavo. Avatualako okufuisapo etyi velipopilile: “Jeova akale pokati ketu nove no pokati kombuto yange nombuto yove pala apeho.”—1 Samuel 20:42.

 4. (a) Oityi matyitukalesa nehambu liotyotyili? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Nonthue tuna okukala ovakuatyili nombunga yetu, nomapanga etu, novakuatate vetu no nomphange mewaneno. (1 Tessalonicenses 2:10, 11) Mahi tyakolela vali kuaviho tuna okukala omukuatyili na Jeova. Oe wetuavela omuenyo! (Revelação 4:11) Tyina tukala ovakuatyili kwe, tukala nehambu liotyotyili. Mahi tutyii okuti tuna okukala ovakuatyili ku Huku alo umwe momuvo wovitateka. Monthele ei, matulilongesa oñgeni ongeleka ya Jonatã ipondola okutukuatesako opo tukale ovakuatyili ku Jeova mononkhalelo ononkhuana: (1) tyina tusoka okuti omunthu umwe una outumini katokalele onthilo yetu, (2) tyina tuholovona okulie matukala ovakuatyili, (3) tyina omukuatate umwe uli komutwe mewaneno asoka omapita konthele yetu ine etutekula omapita, iya (4) tyina tulitehela okuti tyalema unene okufuisapo etyi tualaa.

 5. Omokonda yatyi ankho katyapepukile kovanthu mo Isilayeli okukala ovakuatyili ku Huku etyi ankho Saulu ohamba?

⁵ Jonatã kumwe novanthu mo Isilayeli vakalele motyitateka otyinene. Ohamba Saulu, tate ya Jonatã, ketavelele ku Jeova iya emuanye. (1 Samuel 15:17-23) Mahi, Huku ayeke Saulu atualeko okutumina omanima omanyingi. Ngotyo ankho katyapepukile ovanthu okukala ovakuatyili ku Huku tyina ohamba “Jeova apaka koutumini” ilinga ovipuka ovivi.—1 Crônicas 29:23.

 6. Oityi tyalekesa okuti Jonatã watuailako noukuatyili ku Jeova?

⁶ Jonatã watuaileko okukala omukuatyili ku Jeova. Soka etyi Jonatã alingile liwa-liwa etyi Saulu ehimbika okuhetavela ku Huku. (1 Samuel 13:13, 14) Pomuvo opo, omafualali ova Filisteu eya nomatuku-tuku ena 30.000 opo valuise ova Isilayeli. Saulu ankho una vala omafualali 600, iya ankho oe vala na Jonatã vena oviti. Mahi Jonatã ahakala nowoma. Wahinangelele onondaka mbomuuli Samuele mbati: “Jeova kamayekepo ovanthu vae, mokonda yenyina liae enene.” (1 Samuel 12:22) Jonatã apopila efualali ekuavo okuti: “Natyike tyityika Jeova okuyola novanyingi ine naava vehehi.” Ngotyo, avakaluisa omafualali ova Filisteu avaipapo omafualali ehungi po 20. Jonatã wakalele nekolelo mu Jeova, iya Jeova emuyambe. Jeova aetako otyinimawe, iya ova Filisteu avatili owoma. Konyima avahimbika okuliipaa poyavo, iya ova Isilayeli avafindi ovilwa.—1 Samuel 13:5, 15, 22; 14:1, 2, 6, 14, 15, 20.

 7. Oñgeni ankho Jonatã atala tate yae?

⁷ Namphila Saulu atuaileko okuhetavela ku Jeova, Jonatã nkhele ankho utavela ku tate yae tyina tyitavela. Mongeleka, vaile aveho kovilwa opo vayakulile ovanthu va Jeova.—1 Samuel 31:1, 2.

8, 9. Oñgeni matulekesa okuti tuvakuatyili ku Huku tyina tuna onthilo na vana vena outumini?

⁸ Nga Jonatã, nonthue tupondola okukala ovakuatyili ku Jeova tyina tutavela kovatumini vomo tyilongo tukala, tyina tyitavela. Jeova wayeka “ovatumini” ovo opo vetutumine iya uhanda tukale nonthilo navo. (Tanga Romanos 13:1, 2.) Otyo tuna okukalela nonthilo novatumini namphila havakuatyiliko, iya pamwe tusoka okuti kavatokalele onthilo yetu. Ngotyo, tuna okukala nonthilo novanthu aveho vapewa outumini na Jeova.—1 Coríntios 11:3; Hebreus 13:17.

⁹ Olga, omphange umwe ukala ko América do Sul walekesa okuti omukuatyili ku Jeova mokuakala nonthilo nomulume wae namphila emutekula omapita.^[1] (Tala okatoi konthyulilo yonthele.) Ankho pamwe omulume wae kahande okupopia nae iya pamwe umupopia omapita mokonda Ombangi ya Jeova. Pamwe ankho umupopila okuti memuyekepo emupolo ovana. Mahi Olga “ehemukondolela otyivi notyivi.” Ankho ulinga atyiho opo akale omukai omuwa. Ankho umutelekela, ukoha ovikutu viae, iya ankho ukuatesako na vamwe mombunga yomulume wae. (Romanos 12:17) Iya pamwe ankho venda aveho okukatalelapo ombunga yomulume wae, nomapanga. Mongeleka, etyi ankho ahanda okuenda kepundaumbo ekuavo komutambo wa tate yae, omukai wae emupongiyila ovipuka aviho ankho esukisa moungendi. Momutambo, omukai wae emukevela kondye yokapela. Etyi palamba omanima omanyingi, omulume wa Olga ehimbika okumutekula nawa mokonda ankho wapua elundo iya una onthilo nae. Pehepano omulume wae umupa ondundo opo ende komaliongiyo, ha ekemupola. Pamwe nae wenda komaliongiyo nomukai wae.—1 Pedro 3:1.

10. Oñgeni Jonata anoñgonoka okulie makala omukuatyili?

¹⁰ Etyi Saulu apopia okuti uhanda okuiipaa David, Jonatã alingi etokolo liepuiya. Ankho uhanda okukala omukuatyili ku tate yae, mahi tupu ankho uhanda okukala omukuatyili ku David. Jonatã ankho utyii okuti Huku ukahi na David kekahi na Saulu, iya aholovona okukala omukuatyili ku David. Alondola David opo akaholame iya konyima apopila Saulu omokonda yatyi ayekela David opo ende.—Tanga 1 Samuel 19:1-6.

11, 12. Oñgeni ohole na Huku itukuatesako okutokola okutualako noukuatyili kwe?

¹¹ Alice, omphange umwe ukala ko Austrália, ankho tupu nae una okutokola okulie makala omukuatyili. Tyina ankho elilongesa Ombimbiliya, upopila ombunga yae konthele yovipuka ekahi nokulilongesa. Tupu evepopila okuti kamahinangela navo o Natale iya evepopila omokonda yatyi. Potete nkhele ombunga yae yakalele tyasoya, konyima avemunumanena unene. Ankho vasoka okuti Alice kesukile vali navo. Konyima me yae emupopila okuti, kahande vali okumutala. Alice wati: “Nanumanene unene mokonda ankho ndyihole unene ombunga yange. Mahi, andyitokola okuti Jeova Nomona wae ovo tete veli momutima wange, iya andyikambatisalwa motyionge.”—Mateus 10:37.

¹² Katupondola okuyeka oukuatyili wetu kovipuka ovikuavo ngetyi oko vanthu vokuyumba ombola, ine osikola ine otyilongo, vivilepo vali tyipona oukuatyili wetu na Jeova. Mongeleka, Henry ankho utyihole tyokuyumba o xadrez kosikola iya ankho uhanda okufinda vakuavo. Mahi mokonda ankho uyumba apeho konthyulilo yosimanu ankho utupu omuvo wokuenda movilinga viokuivisa no komaliongiyo. Henry apopi okuti ankho pahe oukuatyili nosikola yae wakolela vali tyipona oukuatyili wae na Huku. Ngotyo atokola okuhayumbu vali xadrez kosikola yae.—Mateus 6:33.

13. Oityi oukuatyili upondola okutukuatesako okuluisa ovitateka ovitateka mombunga?

¹³ Pamwe tyipondola okupuiya okukala omukuatyili kovanthu vomombunga yetu momuvo wike. Mongelaka, Ken wati: “Ankho apeho nahanda okukapila ku me yomukulu ononthiki ambuho pamwe nokukala nae. Mahi me nomukai wange ankho kavelivili.” Apopi vali okuti: “Ankho hipondola okuhambukiswa wike andyinumanesa omukuavo.” Ken asoko etyi Ombimbiliya ipopia iya aimbuka okuti, una okuhambukiswa omukai wae nokukala omukuatyili kwe. Etyi atetulula otyitateka otyo omukai akala nehambu. Konyima ahangununina omukai wae omokonda yatyi ena okuhumba me yae. Tupu ahangununina me yae omokonda yatyi ena okukala nonthilo nomukai wae.—Tanga Gênesis 2:24; 1 Coríntios 13:4, 5.

14. Oñgeni Saulu atekulile Jonatã tyahalingi okapungulula?

¹⁴ Tupondola okukala ovakuatyili ku Jeova inkha omukuatate umwe uli komutwe mewaneno ututekula omapita. Ohamba Saulu ankho waholovonwa na Huku, mahi watekulile omapita omona wae. Saulu ankho ketyii omokonda yatyi Jonatã ehole David. Tyina ankho Jonatã ahanda okukuatesako David, Saulu anumana unene, iya apopi omapita omona wae pokati kovanthu. Mahi Jonatã atualako okulekesa onthilo ku tate yae. Tupu atualako okukala omukuatyili ku Jeova noku David, ou waholovonwa na Huku opo akale ohamba mailandulako mo Isilayeli.—1 Samuel 20:30-41.

15. Inkha omukuatate umwe ututekula omapita, oñgeni matulingi?

¹⁵ Momawaneno etu hono, ovakuatate veli komutwe mewaneno vahanda okutekula nawa ovanthu aveho. Mahi ovakuatate ovo ovakuankhali. Mokonda yotyo, pamwe kavanoñgonoka omokonda yatyi tualingila otyipuka tyimwe. (1 Samuel 1:13-17) Ngotyo inkha kavanoñgonoka nawa etyi tualinga, tutualeiko okukala ovakuatyili ku Jeova.

16. Omononkhalelo patyi tuna okukala ovakuatyili ku Huku atuhakala nelungavi?

¹⁶ Saulu ankho uhanda Jonatã akale ohamba, tyipona David. (1 Samuel 20:31) Mahi Jonatã ankho uhole Jeova iya akala omukuatyili kwe. Namphila ankho alingwa omapita, Jonatã wakalele epanga lia David iya afuisapo omulao wae. Tyotyili, kese wike puvo ankho uhole Jeova iya omukuatyili kwe, “kayekepo okufuisapo etyi alaa namphila, tyimuetela ovitateka.” (Salmo 15:4) Mokonda tuvakuatyili ku Huku, tuna okufuisapo etyi tupopia. Mongeleka, inkha pena ou tualinga nae ovitanda, tuna umwe yokulinga ngetyi tuelipakelamo, alo umwe tyina pamamoneka ovitateka. Inkha tuna ovitateka nou tuelinepa nae, matulekesa ohole yetu ku Jeova, tyina tukala omukuatyili kuou tuelinepa nae.—Tanga Malaquias 2:13-16.

17. Oñgeni onthele ei yekukuatesako?

¹⁷ Onthue tuhanda okukala ovakuatyili ku Huku alo umwe tyina ovipuka vihapepukile, ngetyi tyalingile Jonatã. Tutualeiko okukala ovakuatyili kovakuatate vetu no nomphange, na tyina vetulinga ovipuka vitunumanesa. Inkha tulinga ngotyo, matuhambukiswa Jeova, iya tupu otyo matyitukalesa nehambu. (Provérbios 27:11) Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova apeho metulingila ovipuka vikahi nawa iya metutekula. Monthele ilandulako, matutale oityi tupondola okulilongesila ku vamwe pomuvo wa David vakalele ovakuatyili, novakuavo vahakalele ovakuatyili.