OKAPITULU 128
Pilatu Na Helode Vanoñgonoka Okuti Kalingile Natyike Tyapenga
MATEUSI 27:12-14, 18, 19 MALUKU 15:2-5 LUKA 23:4-16 SUAU 18:36-38
SESUSI UKOYESWA NA PILATU NA HELODE
Sesusi keliholekele ku Pilatu okuti ohamba. Mahi, Ouhamba wae ankho kaulingisa otyiho ovatumini vo Loma. Sesusi wati: “Ouhamba wange kaulingi onthele youye uno. Inkha Ouhamba wange walingile onthele youye uno, ñgeno ovalanduli vange valwa opo nahapakulwe kova Sundeu. Mahi Ouhamba wange ha wapano-ko.” (Suau 18:36) Sesusi ankho Ohamba, mahi Ouhamba wae ha wa pano pohi.
Mahi Pilatu ahayekeko. Apulu okuti: “Muaina ove uhamba?” Sesusi apopi monkhalelo yayandyuluka opo Pilatu etyinoñgonoka nawa, ati: “Muene ove wapopia okuti ame ndyihamba. Otyo natyitilwa tupu otyo neila mouye, opo ndyiave oumbangi wotyili. Una uli konthele yotyili utehelela ondaka yange.” — Suau 18:37.
Ponthyimbi Sesusi wapopilile-ale Tomee okuti: “Ame, ame ndyila, ame tyili, ame muenyo.” Pahe apopila vali Pilatu okuti etyi eila pano pohi okuivisa “otyili,” haunene otyili konthele Youhamba wae. Sesusi ankho watokola okuamena otyili otyo, namphila ankho tyipondola okumuipaesa. Pilatu apulu okuti: “Otyili oityi?” mahi ahakevelela okukumbululwa. Ankho etyi eiva tyatuuka opo emukoyesa. — Suau 14:6; 18:38.
Pilatu akondoka kovaunyingi ankho vekahi kondye yeumbo. Tyipondola Sesusi ankho uli ponthele yae tyina apopila ovanene-nakwa novanthu ovakuavo okuti: “Una utupu etyi alinga.” Otyo atyinumanesa ovanthu, avatualako okupopia okuti: “Etyi alongesa mo Sundeya aiho, okutuka ko Ngalileya alo kuno, tyikahi nokueta ovitateka.” — Luka 23:4, 5.
Ovipuka ankho ova Sundeu vekahi nokulinga, avihuvisa Pilatu. Putyina ovanene-nakwa novakulu vatualako okupopila peulu, Pilatu apulu Sesusi okuti: “Kuiivite ovipuka vekahi nokukupopia?” (Mateusi 27:13) Sesusi ahakumbulula natyike. Pilatu ahuvu etyi atala okuti ukahi nokutendeleyua mahi kapopi natyike.
Ova Sundeu avapopi okuti Sesusi ‘wahimbikila ko Ngalileya.’ Etyi Pilatu etyiiva, anoñgonoka okuti Sesusi omu Ngalileya. Pilatu amono omphitilo yokulipola otyitateka tyokukoyesa Sesusi. Helode Antipa (omona wa Helode Omunene) ankho oe omutumini wo Ngalileya iya ankho ukahi ko Selusalei kotyipito tyo Pasikwa. Ngotyo, Pilatu atumu vatuale Sesusi ku Helode. Helode Antipa oe watetele Suau Batisita omutwe. Konyima etyi eiva okuti Sesusi ukahi nokulinga omahuviso, alingi otyiho, ankho wasoka okuti hamwe Sesusi o Suau watutila. — Luka 9:7-9.
Helode ahambukwa etyi eiva okuti mamono Sesusi. Mahi ankho tyemuhambukiswa hakuhanda okukuatesako Sesusi, tupu ankho hakuhanda okutehelela inkha una etyi alinga tyapenga ine tyaviuka. Helode ankho uhanda vala okumumona iya “ankho ukevela alinge ehuviso otyo atala.” (Luka 23:8) Mahi Seusi ahalingi etyi Helode ankho ahanda. Ngotyo putyina Helode atualako okumupula, Sesusi ahapopi natyike. Helode anumana, atyiti nae nomafualali ae avahimbika ‘okumulinga omukuele.’ (Luka 23:11) Avemuvaleka ovikutu viovahona, otyo vemulinga omukuele. Konyima, Helode akondola Sesusi ku Pilatu. Helode na Pilatu ankho veliyele, mahi okutunda opo avakala omapanga.
Etyi Sesusi akondolwa kwe, Pilatu aihana ovanene-nakwa novatumini vova Sundeu, novanthu ovakuavo ati: “Muandyetela omulume ou ngatyina ahindila ovanthu okukala onomphuki. Nemupulila ponthele yenyi mahi hamuene ehunga nalike lilekesa okuti ovipuka mukahi nokumupopia ovio tyotyili. Tupu nii Helode kamuene natyike, mokonda wetukondolela-e, kalingile natyike tyimuipaesa. Mandyimuvete vala andyimuyeke.” — Luka 23:14-16.
Pilatu ankho uhanda okuyovola Sesusi, mokonda wanoñgonoka okuti ovanakwa vemupakulila-e mokonda vemulinga vala onkhi. Pilatu ankho wahanda-le okuyovola Sesusi iya amono vali omphitilo onkhuavo. Putyina nkhele epumphi potyipundi tyae tyonomphela, omukai wae atumu okumupopila okuti: “Uhalinge natyike omulume oo uhena etyi alinga, hono nalele nondyoi [tyafuile yatunda ku Huku] yamonesa ononkhumbi mokonda yae.” — Mateusi 27:19.
Oñgeni ankho Pilatu mayovola omulume oo uhena etyi alinga?