Tualeiko Okukala Noluembia na Vakuenyi

 1. Ovipuka patyi ovanthu valinga momaumbo avo vilekesa okuti kavesukile na vakuavo?

OMBIMBILIYA yapopia okuti kononthiki mbonthyulilo, ovanthu mavakakala “vehena oluembia na vakuavo.” (2 Tim. 3:1, 3) Hono, onthue tuete okuti onondaka ombo mbuli nokufuisuapo. Mongeleka, ovalinepi ovanyingi-nyingi vena-le ovana, velihenga. Tyina ovalinepi velihenga ngotyo, pamwe velinkhila vala ononyengo. Iya ovana vakala ñgeni? Velitala okuti petupu-ale omunthu wesuka navo. Atee umwe tyina onombunga mbukala meumbo like, no ngotyo pamwe tyiti kokae-kokae. Omunthu umwe wokukuatesako onombunga, wati: “Pamwe tyiti o he, o ina, o ovana, veliyapuka mokonda tyiti ou watalukwa mo kombutandole, ou watalukwa kotelefone, omukuavo nkhele pamwe watalukwa vala novipuka ovikuavo vilekeswa mo televisau. Ovanthu ovo vakala umwe meumbo like, mahi no ngotyo kavelii nawa, kavetyii oñgeni mukuavo ekahi.”

2-3. (a) Ngetyi tyipopia Ova Loma 12:10, ovalie tuesukisa okuhumba unene? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

² Onthue katuhande okukala ngovanthu vo mouye ou, vehesukile na vakuavo. (Loma. 12:2) Tuesukisa okuhumba ovanthu aveho, ha vanthu vombunga yetu vala, mahi na vana tufenda navo. (Tanga Ova Loma 12:10.) Mahi tyina tupopia oluembia, oityi? Ondaka oyo, ipopia oupanga ukala pokati konombunga. Iya onthue tuesukisa okukala noluembia ngo olo na vakuetu tufenda navo Huku. Okuhumba unene vakuetu tufenda navo Huku, matyitukuatesako okulikuata okapandi, ngwe okulikuata okapandi otyipuka tyimwe tyitukuatesako okutualako okuundapela kumwe Huku nehambu. — Miq. 2:12.

³ Opo tutyivile okuhumba vakuetu, tulilongesei onongeleka mbumwe mbapopiwa mo Mbimbiliya.

 4. Oñgeni omukanda wa Tiaku 5:11, upopia oluembia Siovaa ena-lo?

⁴ Ombimbiliya ipopia okuti Siovaa una ovituwa oviwa, ukahi nawa. Mongeleka, ipopia okuti “Huku oluembia.” (1 Suau 4:8) Okunoñgonoka nawa Siovaa, tyituavela ondundo yokukala omapanga ae. Ombimbiliya tupu ipopia okuti “Huku una oluembia olunene.” (Tanga Tiaku 5:11.) Onondaka ombo mbutukuatesako okutala okuti Huku nthainyo utuhole unene!

 5. Ovipuka patyi Siovaa etulingila vilekesa okuti una okankhenda? Iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

⁵ Tala okuti Tiaku 5:11 ipopia oluembia lwa Huku kumwe nokankhenda kae. (Êx. 34:6) Otyipuka tyimwe omu tutalela umwe okuti Siovaa una okankhenda, o mokutuevela tyina tuamalingi etyi tyapenga. (Sal. 51:1) Tyina Ombimbiliya ipopia okankhenda, kaipopi vala okuevela vakuetu, tupu ipopia onkhalelo omunthu akala-nako tyina amona mukuavo movitateka. Onkhalelo oyo omunthu akala, imulunda okulinga tyimwe opo akuateseko mukuavo liwa-liwa. Siovaa wapopia okuti uhanda unene okutukuatesako. Wesuka vali unene nonthue tyipona ina wesuka nolukembe lwae. (Isa. 49:15) Tyina tuna ovitateka, Siovaa utuetehila-mo okankhenda. Okankhenda oko, oko kemulunda okutukuatesako liwa. (Sal. 37:39; 1 Kol. 10:13) Onthue matulekesa okuti tuna okankhenda nga Siovaa, tyina tupolelapo oviponyo vakuetu tufenda navo, atuhevepakela onkhongo. (Efe. 4:32) Mahi otyipuka tyo tete, oku makutalelwa okuti tuaetehila-mo vakuetu okankhenda, oputyina tuvekuatesako liwa-liwa movitateka viavo. Tyina tuna oluembia na vakuetu, atuvepolelapo oviponyo viavo, ngotyo tuna nokuhetekela Siovaa, Huku woluembia olunene. — Efe. 5:1.

 6. Oityi Jonataa na Daviti valingile tyilekesa okuti ankho velihole unene?

⁶ Mo Mbimbiliya muapopiwa ovanthu ovanyingi ankho vehole unene vakuavo. Nkhele soka kongeleka ya Jonataa na Daviti. Ombimbiliya ipopia okuti: “Jonataa na Daviti avakala omapanga omanene, iya Jonataa ahumbu unene Daviti ngetyi ankho elihole oe muene.” (1 Sam. 18:1) Siovaa ankho waholovona Daviti opo apinge Ohamba Saulu. Mahi Saulu ahimbika okulwa onkhi Daviti, ahande okumuipaa. Omona wa Saulu, Jonataa, ankho una onondunge, nii kahulile ku tate yae. Jonataa na Daviti atee umwe velipopilile okuti: ‘Tutualeko okukala omapanga, apeho tulikuateseko.’ — 1 Sam. 20:42.

 7. Otyipuka patyi ankho tyipondola okutyilika Jonataa na Daviti okukala omapanga omanene?

⁷ Oupanga wa Jonataa na Daviti uhuvisa unene! Mahi ngwe ankho vena ovipuka vipondola okuvetyilika okukala omapanga. Mongeleka, Jonataa ankho omukulu unene ku Daviti. Ankho velipitila omanima 30. Jonataa ankho upondola okusoka ñgaa: ‘Ame hikala epanga liomona ngou.’ Mahi hatyo-ko asokele ngotyo! Jonataa ankho una unene onthilo na Daviti.

 8. Okuti ku ove Jonataa ankho epanga liotyotyili lya Daviti? Hangununa.

⁸ Tupu, Jonataa ankho upondola okulwa onkhi Daviti. Mokonda Jonataa ankho omona Wohamba Saulu, ankho upondola okupopia okuti oe una okupinga kotyipundi tyoutumini. (1 Sam. 20:31) Mahi Jonataa hatyoko alingile, ankho weliola omutima iya ankho utavela etyi Siovaa apopia. Otyo aholovonena okuhula komunthu Siovaa aholovona opo apinge koutumini Wohamba Saulu. Jonataa ankho utyii okuti okuhula ku Daviti matyinumanesa tate yae. Mahi ahatili owoma, atualako okukuatesako Daviti. — 1 Sam. 20:32-34.

 9. Okuti Jonataa waluile onkhi Daviti? Hangununa.

⁹ Jonataa ankho uhole unene Daviti, ankho kemulu onkhi. Tala okuti Jonataa ankho wakola omutima iya ankho omunongo kokuyaha nonohevo movilwa kaponyo. Jonataa na tate yae Saulu, ankho vena omunkhima wokuti “vahateka vali tyipona onkhombe” iya ankho “vena vali ononkhono kononkhulika.” (2 Sam. 1:22, 23) Jonataa ankho uvila okulinga ovipuka ovinyingi, mahi kelimphandele. Ankho kahande okulityutya na Daviti. Kapopile okuti utyivila vali okulinga nawa ovipuka tyipona Daviti. Kaluile onkhi Daviti mokonda yovipuka evila okulinga. Jonataa ankho utala kovituwa oviwa vya Daviti. Daviti ankho wakola omutima iya uyumba onthumbi mu Siovaa. Ovipuka ovio, Jonataa ankho uvihole unene. Uhinangela onalupi Jonataa ahimbika okuhumba unene Daviti, ngetyi elihole oe muene? Ha puetyi aipaa Goliya? Iya onthue? Oñgeni tupondola okuhumba unene vakuetu tulilongesa navo ngetyi Jonataa na Daviti ankho velihole?

10. Onondaka mbokuati ‘okukala noluembia olunene lutuka komutima’ mbupopia-tyi?

¹⁰ Ombimbiliya itupopila okuti: ‘Kalei [noluembia olunene] na vakuenyi lutuka komutima.’ (1 Pet. 1:22) Siovaa utuavela ongeleka ongwa yokukala noluembia navakuetu. Siovaa utuhole unene, iya ine katumutyindamena, nae kametutyindamena. (Loma. 8:38, 39) Ondaka yo Geleku yapitiyua okuti ‘oluembia olunene’ ipopia omunthu ulinga ononkhono mbokuhumba vakuavo. Otyo otyili mokonda pamwe katyapepukile okukala noluembia na vakuetu. Mongeleka, tyina vakuetu vena etyi vetulinga tuahahandele, tuesukisa okulinga ngetyi Ombimbiliya itupopila okuti: ‘Tualeiko okukoleleya noluembia ovipuka vakuenyi vemulinga. Kalei nombembwa na vakuenyi amulingi ononkhono ononene mbokutualako newaneko mupewa nononkhono mba Huku.’ (Efe. 4:1-3) Tyina tulinga ononkhono mbokukala nombembwa na vakuetu, kamatutale unene kovipuka ovivi valinga. Matutale vakuetu ngetyi Siovaa evetala. — 1 Sam. 16:7; Sal. 130:3.

11. Pamwe katyapepukile okuhumba vakuetu mokonda yatyi?

¹¹ Pamwe katyapepukile okulivila na vakuetu, haunene tyina twii nawa evi vehole okupengesa. Mokutala, vamwe pova Kilisitau vo tete ankho kavelivili. Tusokei ku Ivodia na Sindike. Etyi valinga “ononkhono mbokuivisa onondaka onongwa” na Paulu, ankho vekahi umwe nawa. Ankho tyati umwe o Ivodia, o Sindike, o Paulu yatyo, aveho ankho velivila nawa. Mahi konyima, Ivodia na Sindike, avehelivili nawa-nawa. Etyi Paulu etyinoñgonoka, evepopila opo ‘vakale nonkhalelo ike yokusoka mu Tatekulu.’ — Fili. 4:2, 3.

12. Oityi matyitukuatesako okukala noluembia olunene na vakuetu?

¹² Oityi matyitukuatesako okukala noluembia olunene na vakuetu? Otyipuka tyimwe matyitukuatesako okuhumba vakuetu, okuvenoñgonoka nawa. Tuesukisa okusuka navakuetu, tyilinge ovana tyilinge ovakulu, tyilinge ovindele tyilinge ovanthikovei. Hinangela okuti Jonataa ankho omukulu unene ku Daviti; mahi no ngotyo vali omapanga omanene. Ine umukulu, okuti upondola okusoka komona wo mewaneno lienyi? Upondola okukala epanga liae? Tupu novana otyo vapondola okulinga. Ine ulinga ngotyo, matyimoneka okuti uhole ovanthu aveho. — 1 Pet. 2:17.

13. Okuti okusuka novanthu aveho mewaneno tyilekesa okuti aveho mavakala omapanga etu? Hangununa.

¹³ Okuti okusuka novanthu aveho tyilekesa okuti aveho mewaneno mavakala omapanga etu? Au, hatyo-ko. Pamwe tyitukalesa epanga enene liomunthu umwe, okuhole ovipuka vielifwa. Mongeleka, Sesusi ankho “epanga” lyo no apositolu mbae. Mahi pono apositolu, ankho uhole-po vali unene Suau. (Suau 13:23; 15:15; 20:2) Mahi Sesusi ankho kalingi okapungulula; ankho katekula vali nawa Suau tyipona vakuavo. Etyi Suau nondenge yae Tiaku vakaita ku Sesusi opo evepakele omphangu ongwa Mouhamba wa Huku keulu, Sesusi wevekumbululile okuti: “Okupumphama kokulio kuange no kokumbili kuange, hameko ndyimuavela-tyo.” (Malu. 10:35-40) Ine tuhetekela Sesusi, kamatulingi okapungulula; kamatutekula vali nawa omapanga etu tyipona ovanthu ovakuavo. (Tia. 2:3, 4) Onthue tutyii okuti okulinga ngotyo tyiyapaula ovanthu, katyikuatesako ewaneno okukala nombembwa. — Sunda 17-19.

14. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 2:3, oityi matyitukuatesako okuhelityutyu na vakuetu?

¹⁴ Tyina tuhole vakuetu mewaneno, kamatulingi ovipuka viokulitalesa, ngatyina tuvanene vali kuvo. Tuhinangelei okuti Jonataa ankho kalu onkhi Daviti; ankho kahande okupomba Daviti kouhamba. No onthue tuhetekelei Jonataa. Tuahalwei onkhi vakuetu mokonda yovipuka vevila okulinga. ‘Nomutima weliola tutalei vakuetu ngatyina ovanene vali ku onthue.’ (Tanga Ova Filipu 2:3.) Tuahalimbueiko okuti atuho tuna otyilinga tyetu mewaneno. Opo tutyivile okutala koviwa vakuetu valinga, atulilongesila kongeleka yavo ongwa, tuesukisa okuliola omutima. — 1 Kol. 12:21-25.

15. Oityi tulilongesila ku etyi tyaenda na Tanya, novana vae vetatu?

¹⁵ Tyina tutumbukilwa novitateka, pamwe Siovaa utuma ovakuetu tulilongesa navo opo vetuungumanese. Otyo tyamonekele nomukepia umwe utiwa o Tanya novana vae vetatu. Mo 2019, Tanya waile motyonge tyovilongo ovinyingi tyalingililwe mo Estados Unidos tyina osapi yati: “Ohole Kaipu Nalumwe!” Tanya wapopia etyi tyaendapo motyasapalo. Wati: “Etyi tuli nokutundilila kotyonge okuenda no kondyuo oku tuehikila, etuku-tuku lietu, alipumwa. Petupu ou weliveta napeke, mahi ankho tuatila owoma atutalama vala mokati ketapalo. Omunthu umwe ankho uli metuku-tuku liae elitalameka etuihana, omunthu oo wetuihana nae ombangi utundila kotyonge. Haeko vala watalamene, Tupu etyi petuvasa ovanthu vetano vo ko Suécia navo ankho vatundilila kotyonge avatalama. Ovahikuena vatyo avetuhumbakana, otyipuka otyo atyitukalesa nawa. Ame andyivepopila okuti muhalinge otyiho mupondola okuenda matukala nawa. Mahi avehetusipo nii, avetukalesako atee vosipitali veya. Otyipuka vakuetu vetukuatesako tuamona okuti tyotyili Siovaa utuhole. Pahe tuhole vali unene vakuetu tulilongesa navo iya tupandula Siovaa movipuka aviho etulingila.” Okuti nthiki imwe ankho uhanda okukuatesuako, vakuenyi mewaneno aveya okukukuatesako?

16. Ovipuka patyi oviwa vitundililako tyina tuhole vakuetu?

¹⁶ Nkhele soka kouwa utundilila kokusuka na vakuetu. Tyina tuhole vakuetu matutyivili okuvepameka tyina vena ovitateka. Matukuatesako ewaneno okulikuata okapandi, atuho atuundapela Huku nehambu. Matulekesa okuti tuvalanduli vo tyotyili va Sesusi, iya ovanthu vomutima omuwa navo mavahande okufenda Siovaa. Mahi haunene, okukala noluembia na vakuetu, tyinkhimaneka Siovaa, “Tate wokankhenda, upameka ovanthu movitateka aviho.” (2 Kol. 1:3) Tutualeiko okulinga ovipuka vilekesa okuti tuhole unene vakuetu!