Okuti Ove Utala Vana Vahapamene Ngetyi Jeova Evetala?

1, 2. Omokonda yatyi Paulu akalela nokankhenda navana vahapamene?

ATUHO pamwe tulitehela okuti tutupu ononkhono. Ononthiki mbumwe tyina tuheliivite nawa, tupondola okukala tyehena ononkhono iya hamwe tutala okuti katutyivili okulinga natyike. Mahi pahe soka okulitehela ngotyo omuvo omunyingi. Matuhande vakuetu vetutekule ñgeni? Tyotyili, matuhande vakuetu vakale nokankhenda nonthue.

² Apostolu Paulu pamwe ankho ulitehela okuti kapamene mokonda ankho ukahi nokukondyeswa kondye no mokati kewaneno. Haunene, ankho usoka okuti kametyivili okuenda nokomutue. (2 Cor. 1:8; 7:5) Mokonda Paulu wakalele notyitateka otyo, ankho upondola okunoñgonoka etyi tyihangununa okukala tyahapamene. Wati: “Olie wasoya, iya ame anahasoyo?” (2 Cor. 11:29) Etyi Paulu aelekele ovanthu mewaneno nononthele mbolutu, wapopile okuti vana “vamoneka ngoti kavapamene vesukisa.” (1 Cor. 12:22) Oityi ahandele okupopia? Omokonda yatyi tuesukisila okutala vana vamoneka ngoti kavapamene ngetyi Jeova evetala? Oñgeni otyo tyitukuatesako?

 3. Oityi tyipondola okutuhongiliya okukala nolusoke luahaviukile konthele yovakuatate vetu?

³ Hono mouye, ovanyingi vakuatelela muvana vahapamene opo vakale netyi vahanda. Ovo vetavela okuti opo omunthu akale nawa momuenyo, una okukala omukuendye tupu nokuapama. Nonthue tupondola okukala notyituwa otyo tyomouye. Tupondola okuhimbika okukala nolusoke luahaviukile konthele yovakuatate vetu vesukisa apeho okukuatesuako. Oñgeni tupondola okutala kese umwe mewaneno ngetyi Huku emutala?

4, 5. (a) Oityi ongeleka ya Paulu yolutu luomunthu itulongesa konthele yoñgeni Jeova atala kese umwe puonthue? (b) Oñgeni tupondola okupolako ouwa tyina tukuatesako vokuahapamene?

⁴ Ku Jeova ovanthu aveho mewaneno vakolela. Mokapitulu 12 komukanda wotete atumine kova Korintu, Paulu utuhinangelesa okuti alo umwe onthele onthutu yolutu luomunthu yesukisa. (Tanga 1 Coríntios 12:12, 18, 21-23.) Vamwe vokutavela okuti ovipuka vieyako vala avike, vapopia okuti ononthele mbumwe mbolutu kambesukisile.a Mongeleka, vamwe vasoka okuti omunwe omuntheke-ntheke wokomphai kawesukisile. Mahi, pahe ovanongo vanoñgonoka okuti omunwe oo, ukuatesako olutu luetu okukala tyapama tyina tutai.

⁵ Ongeleka ya Paulu konthele yolutu luomunthu ilekesa okuti aveho mewaneno vesukisa. Satanasi uhanda tutavele okuti onthue katusilivila, mahi ku Jeova ovaumbili vae aveho “vesukisa,” alo umwe vana vapondola okumoneka ngoti kavapamene. (Jó 4:18, 19) Otyo tyilekesa okuti tupondola okuhambukwa mokonda tuesukisa mewaneno, no pokati kovanthu va Huku ouye auho. Mongeleka, hinangela etyi waovolele omuvo opo ukuateseko umwe wakulupa. Otyo tyemukuatesileko, mahi okuti nove tyekukuatesileko? Enga. Tyina tukuatesako vakuetu, tukala nehambu, nokupwa vali elundo, nokukala vali nohole novakuatate vetu, nokukala Ovakristau ovawa. (Efé. 4:15, 16) Jeova uhanda tutale ovakuatate vetu nonomphange ngatyina vakolela, alo umwe vana vamoneka ngoti kavapamene. Inkha tulinga ngotyo, kamatukevelela valinge etyi vehevili, iya ewaneno malikala vali noluembia.

 6. Oñgeni Paulu aundapesile onondaka “okuahapamene,” “nokuapama”?

⁶ Otyili okuti etyi Paulu ahonekela ova Korintu, waundapesile ondaka “okuahapamene” opo apopie konthele ya vamwe mewaneno ankho vatala Ovakristau vakuavo monkhalelo oyo. Tupu Paulu wapopile okuti pamwe nae ankho ulitehela okuti kapamene. (1 Cor. 1:26, 27; 2:3) Etyi Paulu aundapesa ondaka “okuapama” opo apopie konthele Yovakristau vamwe, kapopile okuti ovo ankho vavilapo vali kuvakuavo. (Rom. 15:1) Ankho ukahi vala nokupopia okuti Ovakristau vei vali ovipuka, vesukisa okupwa elundo navana ankho nkhele vahapamene nawa motyili.

 7. Oityi tyipondola okututyilika okukuatesako vana vesukisa ombatelo?

⁷ Jeova ukuatesako vana vokuahepa, iya uhambukwa tyina tumuhetekela. (Sal. 41:1; Efé. 5:1) Tyotyili, okukala nolusoke luahaviukile konthele yavana vesukisa ombatelo, pamwe tyipondola okututyilika okuvekuatesako. Ine mokonda katutyii etyi matupopi, tupondola okukala nohonyi atuhakakuatesako vana vena ovitateka. Cynthia,b omphange umwe wahengua, wati: “Inkha ovakuatate kaveya okukukuatesako ine kavalingi ovipuka monkhalelo ankho ukevelela okuti otyo omapanga ñgeno alinga, tyipondola okukunumanesa. Tyina una ovitateka, uhanda ovanthu vakale ponthele yove.” Ohamba David nae wanumanene etyi omapanga ae emusilepo.​—Sal. 31:12.

 8. Oityi matyitukuatesako okunoñgonoka ovakuatate vetu?

⁸ Oityi matyitukuatesako okunoñgonoka vali nawa ovakuatate vetu nonomphange vesukisa ombatelo? Hinangela okuti ovanyingi puvo vekahi nokumona ononkhumbi mokonda youvela, ine omokonda vakala nombunga ihelilongesa otyili. Inkha tukala novitateka ngovio, matuhande vakuetu vakale nokankhenda nonthue. Soka kova Isilayeli. Vamuene ononkhumbi ononyingi mo Egitu, mahi etyi nkhele vehenenyingile Motyilongo Valaelwe, Jeova wevehinangelesile opo vahateneke omitima viavo. Jeova ankho uhanda ova Isilayeli vakuateseko ovakuatate vavo ankho vahepa, nokuahapamene.​—Deut. 15:7, 11; Lev. 25:35-38.

 9. Oityi tuesukisa okulinga liwa tyina omukuatate wetu atenda? Ava ongeleka.

⁹ Katuesukisile okuvela liwa onombei ovakuatate vetu mokonda yovitateka viavo ine okusoka okuti onthue tuavilapo vali kuvo. Tuesukisa okukuatesako ovakuatate vetu vokuatenda. (Jó 33:6, 7; Mat. 7:1) Mongeleka, soka komunthu umwe watoka nomota iya atualwa liwa kosipitali. Okuti tyina ehika kosipitali onondotolo, novakuavo vokuundapamo nkhele mavapesela omuvo nokupula olie wemupuma? Au. Mavemukuatesako liwa, okumuavela ovihemba opo akale nawa. Tupu, inkha omukuatate wetu watenda mokonda yovitateka viae muene, tuesukisa okumukuatesako liwa opo apameke vali oupanga wae na Jeova.​—Tanga 1 Tessalonicenses 5:14.

10. Oñgeni vamwe “ovahona mekolelo” namphila vamoneka ngoti kavapamene?

¹⁰ Ovakuatate vamwe vapondola okumoneka ngoti kavapamene. Mahi inkha katusoko konkhalelo yavo, matutale okuti vekahi nawa. Soka oñgeni tyipuiya komphange umwe una omulume uhaumbila Jeova. Tyina utala ina uhena omulume wenda apeho komaliongiyo nomona ine ovana vae, kuhuvo nekolelo liae? Soka kovakuendye vahongiliyua ononthiki ambuho kosikola opo vayekepo otyili. Aveho, vena ohole yotyotyili na Jeova iya vatokola okutualako ovakuatyili kwe. Tyina tusoka okuti ovakuatate ovo aveho vekahi nokuumbila Jeova, matyitukuatesako okuvetala ngatyina “ovahona mekolelo,” namphila vamoneka ngoti kavapamene.​—Tia. 2:5.

11, 12. (a) Oityi matyitukuatesako okusoka nga Jeova tyina ovakuatate vetu valinga oviponyo? (b) Omokonda yatyi Jeova aevelele Arau? Oityi tulilongesilako?

¹¹ Tuesukisa okutala ovakuatate vetu ngetyi Jeova evetala, alo umwe tyina vetulinga ovipuka ovivi. Onongeleka Mbombimbiliya mambutukuatesako okulilongesa oñgeni Jeova atala ovaumbili vae. (Tanga Salmo 130:3.) Mongeleka, soka ñgeno ankho ukahi na Moisesi etyi Arau ankho ekahi nokutatesa etyi alinga onthane yoolu. Oityi ñgeno wasoka konthele ya Arau? (Êxo. 32:21-24) Oñgeni ñgeno watala otyituwa tya Arau etyi ahongiliyua na Miriã, avapopi omapita Moisesi mokonda wanepa omukai wotyilongo otyikuavo? (Núm. 12:1, 2) Iya oñgeni ñgeno wakala etyi Arau na Moisesi vahahivilikile Jeova weveavelele omaande kehuviso ko Meribá?​—Núm. 20:10-13.

¹² Jeova ñgeno wahitisile Arau mokonda yoviponyo ovio. Mahi Jeova ankho utyii okuti Arau utupu omutima omuvi. Tyafuile walinga oviponyo mokonda ankho ukahi momuvo wovitateka iya ayeke vakuavo vemuhongiliye okulinga etyi tyahaviukile. Mahi Arau ankho wafuapo pala okutavela oviponyo ovio alingile, etavela okuviyulwa na Jeova. (Êxo. 32:26; Núm. 12:11; 20:23-27) Arau ankho una ohole na Jeova iya elivele, moluotyo Jeova emuevela. Konyima yomanima omanyingi, Arau nombunga yae nkhele vahinangelwa ngatyina ovaumbili vekolelo va Jeova.​—Sal. 115:10-12; 135:19, 20.

13. Oñgeni tupondola okupilulula onkhalelo yetu yokusoka? Ava ongeleka.

¹³ Opo olusoke luetu lulikuate nolua Jeova, tuesukisa okutala nawa oñgeni tutala vana vamoneka ngoti kavapamene. (1 Sam. 16:7) Mongeleka, soka komukuendye umoneka ngoti una otyituwa otyivi. Hamwe ketyivili okuholovona nawa ovitalukiso. Kumasoko liwa okuti omunthu oo kesilivila. Mahi moovola oñgeni upondola okumukuatesako, nokumulongesa oñgeni ena okulinga omatokolo aviuka. Inkha ukuatesako ovakuatate vove monkhalelo oyo, mokala vali noumphua-lundo navo iya ohole yove navo mailiyawisa.

14, 15. (a) Oñgeni Jeova akalele etyi Eliya atilile owoma? (b) Oityi tupondola okulilongesila konkhalelo Jeova akuatesileko Eliya?

¹⁴ Oñgeni Jeova elitehelela konthele yavana vanumana? Tala oñgeni akuatesileko umwe povaumbili vae ankho wanumana. Eliya ankho omuuli wa Jeova, iya nomutima wakola aipaa ovauli 450 va Baale. Mahi etyi Eliya eiva okuti Onkhai-Hamba Jezabele uhanda okumuipaa, atili unene owoma aende onokilometu 150 alo ko Berseba akakala moluhandya. Mokonda ankho wepuila unene, omuuli apumphama mombuelo yomuti “aiti opo ankhie.”​—1 Reis 18:19; 19:1-4.

¹⁵ Oñgeni Jeova akalele etyi amona okuti omuuli wae wekolelo watila owoma nokuasoya? Okuti wanumanene na Eliya? Au. Jeova watumine oandyu imwe opo imukuateseko. Oandyu yaavelele okulia Eliya ovikando vivali, akala tyapama etyivili okutualako noungendi wae. (Tanga 1 Reis 19:5-8.) Tyina nkhele eheneavele Eliya onondonga, Jeova watehelela Eliya iya emuavela ombatelo ankho esukisa.

16, 17. Oñgeni tupondola okukuatesako ovakuatate vetu ngetyi Jeova alinga?

¹⁶ Oñgeni tupondola okukuatesako omukuatate wetu ngetyi Huku akuatesileko Eliya? Tuna okulityilika okupopila liwa omukuatate wetu etyi tusoka okuti otyo ena okulinga. (Pro. 18:13) Tyina omunthu anumana ine ulitehela okuti kasilivila, tete uhanda umutehelele nokumulekesa okuti wesuka nae. (1 Cor. 12:23) Ngotyo, monoñgonoka oityi tyilityili esukisa iya motyivili okumukuatesako.

¹⁷ Mongeleka, soka ku Cynthia wapopiua pombanda. Etyi omulume wae atunda meumbo, wemusa novana vevali. Oñgeni vamwe mewaneno vemukuatesako? Cynthia wati: “Etyi nevepopila etyi tyaendapo, ovakuatate kavasetele okuhika keumbo. Avakala nokankhenda naame. Kavetuyekele tukale atuike mokueenda kuononthiki ononthatu.” Cynthia novana vae vevali ankho vepuila unene. Ovakuatate aveveihana opo vakale navo iya aveveavela okulia. Otyo tyetuhinagelesa etyi Tiagu ahoneka, wati: “Inkha omukuatate umwe ine omphange vena epene nokuhena okulia kuutuka pala onthiki, iya umwe puonwe evepopila okuti: ‘Endeipo nombembwa, katokotelwei nokukalia nawa,’ mahi ehevepe etyi vesukisa pala omalutu avo, tyina esilivilo patyi? Ngotyo, tupu tyina ekolelo lihena ovilinga, liankhia.” (Tia. 2:15-17) Cynthia novana vae vevali vapelwe novakuatate ombatelo ankho vesukisa. Etyi palamba onohanyi epandu, Cynthia novana vae vevali avakala nononkhono, iya avahimbika okuundapa ngovakokoli-ndyila vapola pokati.​—2 Cor. 12:10.

18, 19. (a) Oñgeni tupondola okukuatesako vana vahapamene? (b) Olie upolako ouwa tyina tukuatesako vana vahapamene?

¹⁸ Ove utyii okuti tyina omunthu amavele omuvo omunyingi, tupu mesukisa omuvo omunyingi opo aveluke nawa. Tupu tyina Omukristau umwe atenda mokonda yovitateka viae muene ine ovitateka ovikuavo, mesukisa omuvo omunyingi opo apameke vali oupanga wae na Huku. Tyotyili, una okulilongesa Ondaka ya Huku, nokulikuambela ku Jeova, nokuenda apeho komaliongiyo opo elipameke. Mahi tupu wesukisa ombatelo yetu. Mokueenda kuomuvo oo ekahi nokupameka oupanga wae na Huku, tuesukisa okupwa-elundo nae. Tuesukisa okutualako okumulekesa okuti tumuhole iya wesukisa unene mewaneno.​—2 Cor. 8:8.

¹⁹ Okukuatesako vakuetu tyituhambukiswa. Tupu tulilongesa okukala nokankhenda, noumphua-lundo. Mahi hanthueko vala matupoloko ouwa. Ewaneno aliho malikala vali noluembia. Haunene, tyina “tuvatela vana vahapamene,” tulekesa okuti tuhanda okukala nga Jeova. Ku Tate yetu woluembia ovanthu aveho vakolela.​—Atos 20:35.