Koleleya Tyina Wanyimisa Wove

“Ovana vae aveho ovalume novakai aveya okumukengelela, mahi oe ankho ketavela okukengelelwa, ati: ‘Mandyende kondyembo nokulila omona wange.’ Ngotyo tate yavo ankho utualako nokulila omona wae.”​ ​—⁠GÊNESIS 37:​35, The Holy Bible​—⁠New International Version.

OMBUALE Jako ankho waihamenwa unene mokonda yomona wae wankhia. Ankho usoka okuti makala ngotyo alo ankhia. Nga Jako, pamue nove wiva omuihamo omunene tyina wanyimisa wove, osoko okuti kamaupu vali. Okuti omuihamo watyo oo, ulekesa okuti utupu vali ekolelo mu Huku? Au!

Ombimbiliya ipopia okuti Jako ankho omulume wekolelo. Jako na he mbuale Abraiau, na tete yae Isake, vapandelwe mokonda yekolelo liavo enene. (Hebreus 11:​8, 9, 13) Onthiki imue waluile noandyu otyinthiki atyiho, opo Huku emuavele ononkhano onongwa! (Gênesis 32:​24-​30) Tyotyili, Jako wali noupanga omunene na Jeova. Oityi tulilongesila komuihamo Jako eivile? Namphila omunthu ena ekolelo enene mu Huku, no ngotyo upondola okuihamenwa unene tyina wae amankhi. Hatyiviko okuiva omuihamo tyina wetu amankhi.

Omuihamo Wokunyimisa Oityi?

Atuho tupondola okuiva omuihamo wokunyimisa wetu. Mahi, ku vamue omuihamo oo, omunene vali unene. Tala etyi tyapita na Leonardo, ankho wokuna omanima 14, etyi tate yae auhulukilwa no nonkhia mokonda youvela womutima. Leonardo kamalimbwa onthiki me yae muhikuena emupopila ononkhia mba he. Tete, ketavelele okuti tyili wankhia. Namphila amona olutu lua he etyi akapakwa, mahi ngoti otyo ankho hatyiliko. Mokueenda kuo nohanyi epandu Leonardo ankho ketyivili okulila. Apeho ankho ukevelela he atunde kovilinga eye keumbo. Papita enima pala etavele okuti tyili he wanyima. Etyi etyinoñgonoka, akala nounye omunene. Tyina eya meumbo ahavasimo nawike, tyimuhinangelesa he, iya ahimbika okulila. Tate yae wanyima umue tyili!

Ngetyi tyilekesa ongeleka ya Leonardo, omuihamo upondola okukala omunene. Ondaka ya Huku ilekesa okuti otyo matyipu. Mahi, nkhele kuakamba katutu. Ngetyi otyipute otyinene tyikala ononthiki ononyingi opo tyiveluke, na tyina tuanyimisa omunthu, omuihamo watyo kautepuluka liwa. Opo utepuluke pamue papita onohanyi nomanima, ine omuwo omunyingi. Mahi omuihamo tuiva potete, uhimbika okutepuluka katutu mokueenda kuomuvo. Ngotyo, katutu-katutu ovipuka vihimbika okuyela nawa.

Okulila tyitukuatesako okukala nawa, nokutyiliya onkhalelo yapiluluka yomuenyo. Tyina omunthu amankhi usapo ousike. Tuesukisa okutyiliya onkhalelo oyo tyehena omunthu oo. Okulila tyitukuatesako okulekesa oñgeni tulitehelela. Haaveho vanyimisa, vakala nomuihamo welifua. Mahi, tyotyili inkha kavalili tyipondola okuveetela okuvela omutima nomauvela omakuavo. Oñgeni molili monkhalelo yapola pokati? Ombimbiliya yava omalondolo omawa unene.

Koleleya Tyina Wanyimisa Wove

Ovanyingi vokuasiwapo vaimbuka okuti okutomphola tyivekuatesako okutepulula omuihamo wavo. Tala onondaka mba Jobe wapopiua mo Mbimbiliya, okuti wamuene ononkhumbi mokonda yovana vae ekwi vaipawa, no yovitateka ovikuavo. Oe wati: “Nepuila nomuenyo wange. Mandyiivalesa esukalalo liange. Mandyipopi omuihamo ndyina momuenyo wange.” (Jó 1:​2, 18, 19; 10:⁠1) Tala okuti Jobe ankho wesukisa “okuivalesa” omasukalalo ae. Ankho metyilingi ñgeni? Oe wati, “mandyipopi.”

Paulu, wakuanyimisa ina wati: “Otyipuka tyimue tyambatela, okupopia konthele ya me.” Ngotyo, okupopila epanga wayumba onthumbi oñgeni uliivite matyikuvatela. (Provérbios 17:​17) Etyi Yone anyimisa me yae, waita ovakuatate Ovakristau vemutalailepo. Oe uhinangela okuti, okupopia konthele yomuihamo wae tyemukuatesileko. Tupu, nove motepulula omuihamo wove, inkha upopila etyi wiivite omuteheleli umue wokankhenda.

Okuhoneka tupu tyipondola okuvatela. Vamue vehetyivili okupopia omuihamo wavo, okuhoneka tyihole okuvekuatesako. Etyi Saulu na Jonatan vankhia, David omulume wekolelo wahonekele otyiimbo tyokulila, muna alekesa omuihamo wae omunene. Otyiimbo otyo, tyivasiwa mo Mbimbiliya momukanda wavali wa Samuel.​—⁠2 Samuel 1:​17-27.

Okulila, tupu tyipondola okupepukisa omutima. Ombimbiliya yati: ‘Ovipuka aviho vina omuvo wokuvilinga, yoo . . . omuvo wokulila.’ (Eclesiastes 3:​1, 4) Ngotyo, ononkhia mba una tuhole, “omuvo wokulila.” Okulila omunthu oo, katyietesa ohonyi. Ombimbiliya ina onongeleka ononyingi mbo valume novakai ovanyingi vekolelo valilile. (Gênesis 23:2; 2 Samuel 1:​11, 12) Jesus Kristu “walilile” etyi ehika pelangalo ankho papakwa epanga liae Lasalu.​—⁠João 11:​33, 35.

Opo omuihamo oo upwe, wesukisa okupwa elundo, mokonda omutima wove upondola okupiluluka liwa-liwa. Hinangela okuti kusukisa okukala nohonyi yokulila. Ovanthu ovanyingi vekolelo vaimbuka okuti okulila otyiwa, tupu tyiokeya omuihamo.

Fuenei ku Huku

Ombimbiliya itupopila okuti: “Fuenei ku Huku, opo nae afuene kuonwe.” (Tiago 4:⁠8) Onkhalelo yavilapo yokufuena ku Huku okulikuambela. Uhatombe esilivilo liokulikuambela! Ombimbiliya ituungumanesa okuti: “Jeova ukahi popepi na vana vokuna omutima waihamenua. Uyovola vana vamona ononkhumbi.” (Salmo 34:​18) Tupu, itulunda okuti: “Pakula omulemo wove ku Jeova, iya oe mekuvatela. Kamayeke omuviuki atengaulwe.” (Salmo 55:​22) Nkhele soka. Ngetyi tyapopiwa pombanda, ovanyingi tyivekuatesako okupopia nepanga ayumba onthumbi, oñgeni elitehelela. Ngotyo, okupopila Huku oñgeni tuliivite matyitukuatesako vali unene. Mokonda walaa okuti maungumanesa omitima vietu.​—⁠2 Tessalonicenses 2:​16, 17.

Paulu, wapopiua pombanda wati: “Putyina naimbuka okuti hityivili vali okukoleleya, ndyiikila konongolo andyilikuambela ku Huku. Andyimuiti ankhuateseko.” Paulu una onthumbi yokuti omalikuambelo emukuatesako. Tupu, nove inkha utualako okulikuambela, “Huku weungumaneso aliho,” mekuavela ononkhono nokukupameka opo ukoleleye.​—⁠2 Coríntios 1:​3, 4; Romanos 12:⁠12.

Ekevelelo Lietutilo

Jesus wati: “Ame tutilo, nomuenyo. Una ukolela muame, inkha unkhia, makala vali nomuenyo.” (João 11:​25) Ombimbiliya ilongesa okuti vokuankhia mavakakala vali nomuenyo.a Etyi Jesus ali kombanda yoohi, walekesa okuti una epondolo liokupindulapo vokuankhia. Nthiki imue watutilisile omukainthu umue ankho una omanima 12. Ovohe atyivekalesa ñgeni? Vahuvile unene.’ (Marcos 5:​42) Mouhamba wae, ohamba yo keulu Jesus Kristu makatutilisa ovanthu ovanyingi opo vakale kombanda yoohi, nomuenyo wombembwa nouviuki. (Atos 24:15; 2 Pedro 3:​13) Ovanthu mavakahuva unene, okutala vokuankhia mavatutila aveliwaneka vali no nombunga mbavo!

Claudete, etyi anyimisa omona wae Renato watoka no aviau, wamata olutalatu luae, komakina itendesa ovikulia. Apeho tyina atala kolutalatu olo, ulipopila okuti, ‘Matukelivasa vali, petutilo.’ Leonardo, usoka apeho okukelivasa na tate yae, tyina atutila mouye omupe, Huku alaa. Enga, ekevelelo liokututila, lievepameka unene. Tupu, liungumanesa ovanthu ovanyingi vanyimisa vavo. Nove malikupameka unene!

[Onondaka Poutoi]

[Ehangununo liolutalatu pefo 4]

Okupopila vakuenyi oñgeni ulitehelela matyikuvatela

[Ehangununo liolutalatu pefo 5]

Okuhoneka konthele yomuihamo wove tyikuatesako unene

[Ehangununo liolutalatu pefo 5]

Okutanga konthele yetutilo tyipameka unene

[Ehangununo liolutalatu pefo 6, 7]

Jesus walaa okuti makatutilisa vana vakolela mue

[Okakasa pefo 7]

Ungumanesa Vakuenyi

“[Huku] utuungumanesa mononkhumbi mbetu ambuho, opo nonthue tutyivile okuungumanesa vana vekahi nokumona ononkhumbi, neungumaneso lina Huku etuavela.”​—⁠2 Coríntios 1:⁠4.

Ovakristau ovanyingi votyotyili vehole okuimbuka okuti onondaka ombo ombotyotyili. Vana vakuateswako tyina vamanyimisa wavo, navo vehole okuungumanesa nawa vakuavo.

Tala ongeleka ya Claudete, ankho utalelapo apeho vakuavo, opo evelongese Ombimbiliya. Puetyi omona wae ehenenyime, ankho utalailapo omukai umue wasiwapo nomona wae waipawa nouvela ukala mohonde utiwa o leucemia. Omukai oo ankho uhambukwa tyina ataleluapo, mahi ankho usoka okuti nalumue Claudete manoñgonoka nawa omuihamo wae. Anthi, mononthiki mbehehi omona wa Claudete nae anyimi. Omukai oo akatalelapo Claudete, opo atale inkha nkhele utualako nekolelo, pahe etyi omona wae anyima. Akala tyahuva unene nekolelo enene lia Claudete. Omukai oo pahe ukahi nokulilongesa apeho Ombimbiliya na Claudete, nokupamekwa unene Nondaka ya Huku.

Etyi tate ya Leonardo anyima, oe watokola okulilongesa elaka lio nompholo, opo akuateseko vana veheiviko okunoñgonoka onondaka mbo Mbimbiliya mbukengelela. Aimbuka okuti okukuatesako vokuheiviko, tyemuetela ouwa omunene. Oe wati: “Otyipuka tyambatela okutepulula omuihamo wange, ehando liokukuatesako ovanthu okunoñgonoka Huku. Naundapa omuvo omunyingi nokulinga ononkhono ononene pala okuvekuatesako. Omuihamo ankho ndyina aupiluluka ehambu etyi omulongwa wange wotete wo Mbimbiliya ambatisalwa! Tyotyili, ankho otyo otyikando tyotete neiva ehambu enene, tunde etyi tate anyima.”​—⁠Atos 20:35.