ELONGESO 09
Likuambela Opo Ufwene ku Huku
Okuti pamwe tyina ulitala ñgaa ngoti wesukisa omunthu ukupopila-vo etyi una ukulinga? Okuti hamwe una ovipuka wahanoñgonokele nawa-nawa? Okuti wasoya pahe wahanda-vo ñgeno umona omunthu okupameka? Tyina ulitala ñgaa, ñgeno ukala vali popepi na Siovaa Huku? Okulikuambela tyipondola okukukuatesako movipuka ovio aviho. Mahi oñgeni tyilikuambelwa? Okuti Huku utavela omalikuambelo ovanthu aveho? Oityi ove wesukisa okulinga opo Huku etavele omalikuambelo ove? Otyo matutale.
1. Okulie matulikuambela, iya oityi matupopi?
Sesusi wapopile okuti tuna vala okulikuambela ku Tate yetu wo keulu. Sesusi yatyo muene nae ankho ulikuambela ku Siovaa. Wati: “Muna okulikuambela ngetyi: ‘Tate yetu keulu, . . . ’” (Mateusi 6:9) Tyina tulikuambela ku Siovaa tukala vali omapanga ae.
Tyina tulikuambela tupondola okupopia atyiho tuahanda. Opo Huku akumbulule omalikuambelo etu tuna okuita etyi tyelikuata netyi ahanda. Ombimbiliya yapopia okuti “atyiho tuita tyelikuata [netyi Huku ahanda], Huku ututehelela.” (1 Suau 5:14) Sesusi wapopia ovipuka vimwe tupondola okuita melikuambelo. (Tanga Mateusi 6:9-13.) Tupondola okupopila Huku ovipuka aviho tuesuka navio, mahi tupu atuahalimbwako okumupandula. Otyikuavo, tupondola okuita Siovaa akuateseko vakuetu.
2. Oñgeni tyilikuambelwa?
Ombimbiliya yati: “Omutima wenyi unengulilei [ku Huku].” (Salmo 62:8) Onondaka ombo mbuhanda okupopia okuti, etyi tupopia tyina tulikuambela, tyina okutunda umwe momutima. Pokulikuambela, onthwe muene tutyii ine matupopila peulu oo matupopila vala momutima. Mahi Huku uhanda tulikuambele nonondunge. Muene onthwe twii vala oola matulikuambela, naapa matulikuambelela.
3. Oñgeni Huku akumbulula omalikuambelo etu?
Tete, Siovaa Huku wetuavela Ondaka yae Ombimbiliya. Ipopia ovipuka ovinyingi, vimwe tyipondola, ovievi umwe uhole okulipula. Okutanga Ombimbiliya tyitukuatesako unene, atee umwe ‘omunthu wehei nawa ovipuka, ukala omunongo.’ (Salmo 19:7; tanga Tiaku 1:5.) Vali, Huku upondola okututulisa omutima tyina tuna ovitateka opo tuahalinge unene otyiho. Tatu, pamwe utuma ovanthu vemufenda opo veye okutukuatesako. Ovio, o vimwe vala povipuka Huku alinga tyina ameya pokutulingila etyi tuemuita momalikuambelo.
KUHANDE OKUNOÑGONOKA VALI?
Monoñgonoka etyi una okulinga opo tyina ulikuambela opopi umwe onondaka mbutuka komutima. Tupu motale oñgeni okulikuambela tyipondola okukuetela ouwa.
4. Opo Huku etavele elikuambelo lietu tuna ovipuka vimwe tuesukisa okulinga
Okutyi Huku atalela opo atie ‘elikuambelo eli mandyilitavela, eli himelitavela?’ Talei OVIDIU.
Siovaa uhanda tulikuambele vala kwe. Tangei Salmo 65:2, amutomphola omapulo aa:
Tyina utala ñgaa, okuti “Omuteheleli womalikuambelo” uhanda umwe ulikuambele kwe? Oityi wakumbululila ngotyo?
Opo Huku etavele omalikuambelo etu, tuna okulinga etyi ati tyaviuka, atuahalingi etyi ahahande. Tangei Miquéias 3:4 na 1 Petulu 3:12, amutomphola epulo eli:
Oityi tuna okulinga opo Siovaa etutehelele tyina tulikuambela?
Ovanthu ovanyingi tyina vaya kovilwa velikuambela opo veketyivile okuluisa vakuavo. Okuti Huku utehelela omalikuambelo ngoo?
5. Etyi tupopia tyina tulikuambela tyina okutunda komutima
Ovanthu vamwe valongesiwa okuti okulikuambela okupaka onondaka mbumwe momutwe pahe ombuwana-wana vala. Mahi okuti ongotyo umwe Huku ahanda tulikuambele? Tangei Mateusi 6:7, amutomphola epulo eli:
Oityi matyikukuatesako ohawana-wana vala onondaka mbuike tyina ulikuambela?
Ononthiki mbatyo ambuho soka kotyipuka tyike vala Huku ekulingila, omupandula tyina ulikuambela. Nkhele tyilinga vala osimanu ike, motale okuti mopopi ovipuka ovinyingi momalikuambelo ove ohawana-wana vala onondaka mbuike.
Omuthu wokusuka novana vae, uhanda tyina omona wae apopia nae, apopi umwe etyi ahanda, hatyetyi-ko vakuavo vemuhindila. Siovaa nae uhanda tyina tulikuambela tumupopile etyi tyili komutima
6. Okulikuambela otyipuka tyimwe otyiwa
Oñgeni okulikuambela tyitukuatesako tyina tuna ovitateka na tyina tukahi umwe nawa? Talei OVIDIU.
Ombimbiliya ipopia okuti okulikuambela tyipondola okutukuatesako tyina tuna ovitateka atuahalingi unene otyiho. Tangei Ova Filipu 4:6, 7, amutomphola omapulo aa:
Pamwe tyina tuna ovitateka tulikuambela, mahi no ngotyo ovitateka viatyo avihapu-ale. Okuti no ngotyo okulikuambela tyitukuatesako? Oñgeni tyitukuatesako?
Tyina wamati pokulikuambela, ovipuka patyi uhanda okupopila Huku?
Okuti ankho utyii-ale?
Ondaka “amem” ipunguhuna okuti “otyo umwe” ine “otyo yatyo.” Kohale ovanthu va Huku tyina ankho vamana okulikuambela vati “amem.” Na hono otyo tyilingwa ngotyo. — 1 Crônicas 16:36.
7. Ovola omuvo wokulikuambela
Onthwe mokonda tuna ovilinga ovinyingi pamwe tupondola okulimbwako atuehelikuambela. Mahi oñgeni Sesusi ankho atala otyipuka otyo tyokulikuambela? Tangei Mateusi 14:23 na Maluku 1:35, amutomphola omapulo aa:
Oityi Sesusi alingile opo amone omuvo wokulikuambela?
Oityi upondola okulinga opo no ove umone-vo omuvo wokulikuambela?
OVANTHU VAMWE VATI: “Petupu-ale omunthu ukutehelela tyina ulikuambela, okumanena-po vala omuvo wove. Ulikuambela vala utule omutima mahi tyitupuale.”
Iya ove, oityi ove usoka?
ETYI WELILONGESA
Welilongesa okuti okupopia onondaka mbutuka komutima tyina tulikuambela, tukala vali popepi na Huku, tutula omutima, tupolako ondundo yokulinga ovipuka vihambukiswa Huku.
Okupitulula
Tuna okulikuambela kulie?
Oñgeni tuna okulikuambela?
Oñgeni okulikuambela tyitukuatesako?
KUHANDE OKUOVOLA VALI?
Ovanthu velipula ovipuka ovinyingi viayemba kelikuambelo. Tanga onthele ei utale omapulo atyo nomakumbululo atyo.
Tala oityi tuesukisila okulikuambela, no ñgeni tupondola okulikuambela nawa.
Ombimbiliya ipopia okulie tuna okulikuambela. Tanga onthele ei utyinoñgonoke nawa.
Mo ovidiu ei motale okuti upondola okulikuambela moola wahanda, no pomphangu wahanda.