Kala Nonthumbi Yokuti Uli Motyili

 1. Oñgeni Onombangi mba Siovaa vapopia ondaka “otyili”?

HAMWE pena-le omunthu wekupulile ñgaa: “Oñgeni wavasa otyili?” “Ove wekulila mombunga ililongesa?” “Una omanima eñgapi motyili?” Ine hamwe una-e omunthu wapulile ngotyo. Mahi ondaka “otyili” ihangununa-tyi? Onthue haunene tupopia ondaka oyo tyina tupopia etyi tutavela, nonkhalelo tufenda Huku, nonkhalelo tutyinda omuenyo. Ovanthu “vokuli motyili,” vei etyi Ombimbiliya ilongesa iya valinga ononkhono mbokuendela muetyi velilongesa-mo. Otyili tyeveyovola komatutu onongeleya, iya pahe vena omuenyo omuwa, namphila veli mouye utuminwa na Satanasi. — Suau 8:32.

 2. Ngetyi tyipopia Suau 13:34, 35, oityi hamwe tyetukuatesako okuvasa otyili?

² Oityi tyekulunda okukala Ombangi ya Siovaa? Hamwe wamona ovituwa oviwa ovanthu va Huku vena-vyo. (1 Pet. 2:12) Ine hamwe wamona okuti velihole. Ovanyingi vamona okuti ovanthu va Huku velihole, monthiki yo tete vaile keliongiyo. Vamwe kavahinangela vali etyi tyapopilwe meliongiyo, mahi vahinangela nawa oluembia vamona ko Nombangi mba Siovaa. Otyo katyituhuvisa! Sesusi wapopile-ale okuti ovalongwa vae mavaimbukilwa koluembia vena pokati kavo. (Tanga Suau 13:34, 35.) Oluembia olo tuamona kovanthu va Huku, luetukuatesako okuvasa otyili. Mahi hatyoko vala matyitukalesa nekolelo liapama!

 3. Oityi tyipondola okumoneka-po ine ekolelo lietu tulitungila kombanda yo-luembia luli pokati kovakuatate?

³ Ekolelo lietu kalipondola okupamena vala moluembia luli pokati kovanthu va Huku. Omokonda yatyi? Mongeleka, soka ñgeno omukokoli-ndyila ine omukulu wewaneno ulinga onkhali. Ovakuatate vapondola okutulinga otyipuka tyitunumanesa. Vamwe vapondola okutyitukila-po otyili, avahimbika okupopia okuti etyi tulongeswa omatutu. Inkha ovipuka ovio vimoneka-po, oityi moli-ngi? Moyekepo otyili? Etyi tuhanda okupopia otyetyi: Inkha ekolelo liove lipamena muetyi vakuenyi valinga, alihapamena moupa-nga wove na Siovaa, malitendeswa novipuka vihesilivila. Ekolelo liove lielekwa nondyuo. Kupondola okutunga ondyuo yove novipuka vihesilivila. Mongeleka, mokonda ovanthu va Huku velihole, ngamo uliyendeleka vala. Opo ukale nekolelo liapama, wesukisa okulilongesa Ombimbiliya, onoñgonoka nawa etyi ulilongesa. Ove muene wesukisa okusokolola, olipopila okuti: ‘Etyi ndyikahi nokulilongesa mo Mbimbiliya, otyo umwe Siovaa ahanda ndyinoñgonoke.’ — Loma 12:2.

 4. Ngetyi tyipopia Mateusi 13:3-6, 20, 21, oñgeni vamwe vakala tyina vatumbukilwa novitateka?

⁴ Sesusi wapopia okuti vamwe mavetavela umwe otyili “nehambu,” mahi tyina pamamoneka ovitateka, avetyiyekepo. (Tanga Mateusi 13:3-6, 20, 21.) Hamwe ankho kavetyii okuti ovalanduli va Sesusi mavakala novitateka. (Mat. 16:24) Ine hamwe ankho vasoka okuti okukala omulongwa wa Sesusi, tyilekesa okuti Huku memuamena kovitateka aviho, ehena etyi matyimusukalalesa. Mahi tutyii okuti mouye muno, apeho matukala novitateka. Pamwe mapamoneka ovipuka vitusoyesa. — Sal. 6:6; Ecl. 9:11.

 5. Oñgeni ovakuatate ovanyingi vekahi nokulekesa okuti vena onthumbi yokuti veli motyili?

⁵ Ovakuatate ovanyingi valekesa okuti vena onthumbi yokuti veli motyili. Vatualako nekolelo liapama na tyina omukuatate ine omphange amalingi otyipuka tyivenumanesa, na tyina umwe amalingi onkhali. (Sal. 119:165) Tyina vatumbukilwa notyitateka, ekolelo liavo kalitende, lipama vali. (Tia. 1:2-4) Oityi wesukisa okulinga opo ekolelo liove lipame ngotyo?

 6. Oityi tyakuatesileko Ovakilisitau vo tete okukala ne-kolelo liapama?

⁶ Ovakilisitau vo tete, ankho vena ekolelo liapama, mokonda ankho vei etyi Ovihonekwa vipopia, netyi Sesusi alongesile. Enoñgonoko olio, apositolu Paulu weliihana okuti “otyili tyonondaka onongwa.” (Gal. 2:5) Otyili otyo, ovipuka aviho no onthue hono tuta-vela, ngetyi otyilikutila tyeyovo, netyi Sesusi atutiliswa. Apositolu Paulu ankho una onthumbi yokuti ovipuka ovio otyili. Oñgeni tutyii? Omokonda yetyi tyapopia Ombimbiliya okuti: ‘Paulu ankho uvehangununina, nokuvelekesa Novihonekwa okuti Kilisitu ankho una okumona ononkhumbi, aipawa.’ (Ovil. 17:2, 3) Ovakilisitau pomuvo opo, ankho vetavela omalongeso oo, iya ankho vena onthumbi yokuti ononkhono mba Huku, mambuvekuatesako okunoñgonoka Ondaka Yae. Ankho velilongesa nawa Ovihonekwa opo vatale ine etyi vetavela otyili umwe. (Ovil. 17:11, 12; Heb. 5:14) Ekolelo liavo ankho kaliapamenene vala monkhalelo velitehelela tyina vakala na vakuavo, no moluembia ankho vena pokati kavo. Ankho vena ekolelo liapama moko-nda vena “enoñgonoko liaviuka” konthele ya Huku. — Kolo. 1:9, 10.

 7. Oñgeni ekolelo lietu litukuatesako?

⁷ Otyili Tyondaka ya Huku katyipiluluka. (Sal. 119:160) Mongeleka, ovakuatate vapo-ndola okutulinga ovipuka vitunumanesa, nokulinga onkhali. Tupu onthue tupondola okukala novitateka. Mahi pena otyipuka tyimwe twii nawa: Otyili tyo Mbimbiliya katyipiluluka, na tyina ovipuka ovio vimoneka-po. Ngotyo, tuesukisa okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa na tukale nonthumbi yokuti tuli motyili. Ine tulinga ngotyo, ekolelo lietu ma-litukuatesako okulambela movitateka, ngetyi ohako ikuata nawa owato tyina pamoneka epuku-puku. Oñgeni upondola okupameka onthumbi yove yokuti uli motyili?

 8. Ngetyi tyipopia 2 Timotiu 3:14, 15, oityi Timotiu ali-ngile opo akale nonthumbi yokuti uli motyili?

⁸ Timotiu ankho una onthumbi yokuti uli umwe motyili. Oityi alingile opo akale no-nthumbi oyo? (Tanga 2 Timotiu 3:14, 15.) Me yae na ina kulu yae, vemulongesile “ovihonekwa ovisukuki.” Mahi nae ankho utaindya omuvo wokulilongesa. Otyo tyemukuatesileko okutavela okuti ovihonekwa ovio vipopia otyili. Konyima, Timotiu na me yae na ina kulu yae, avanoñgonoka etyi Ovakilisitau valongesa. Etyi akala Omukilisitau, tyafuile wahuvile unene noluembia avasa pokati kavo. Ankho utyihole tyokukala novakuatate, nokuvekuatesako. (Fili. 2:19, 20) Mahi ovipuka ovio, havioko viemukalesile nekolelo liapama. Ankho una ekolelo liapama, noupanga omuwa na Siovaa mokonda ankho wii nawa etyi Ondaka ya Huku ipopia. No ove otyo wesukisa okulinga. Lilongesa nawa Ombimbiliya, osokolola ku etyi watanga konthele ya Siovaa.

 9. Wesukisa okukala nonthumbi yovipuka patyi?

⁹ Wesukisa okukala nonthumbi yovipuka vitatu. Tete, wesukisa okukala nonthumbi yokuti Siovaa, oe omutungi wovipuka aviho. (Êx. 3:14, 15; Heb. 3:4; Ehol. 4:11) Vali, una okukala nonthumbi yokuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku. (2 Tim. 3:16, 17) Tatu, wesukisa okukala nonthumbi yokuti Siovaa una eongano pano pohi lina nokuhongolelwa na Sesusi. Ovanthu ovo Sesusi ahongolela, Onombangi mba Siovaa. (Isa. 43:10-12; Suau 14:6; Ovil. 15:14) Opo ukale nonthumbi yovipuka ovio, kuesukisile okunoñgonoka ovipuka aviho vili mo Mbimbiliya. Etyi tuhanda, okupunga nawa ovipuka opo tupameke onthumbi yetu yokuti tuli motyili. — Loma 12:1.

10. Tyina tuamanoñgonoka otyili, oityi tuesukisa okulinga?

¹⁰ Tyina wamanoñgonoka ovipuka ovio vitatu, wesukisa okuvilongesa vakuenyi. Vekuatesako no Mbimbiliya opo navo vakale nonthumbi yokuti Siovaa, oe omutungi wovipuka aviho; Ombimbiliya Ondaka yae, iya una eongano pano pohi. Omokonda yatyi? Moko-nda, onthue ovaumbili va Siovaa tuna otyilinga tyokulongesa otyili ku vana vahanda okututehelela.b (1 Tim. 4:16) Tyina tulongesa vakuetu Ombimbiliya, onthumbi yetu yokuti tuli motyili nayo ipama vali.

11. Oñgeni Paulu ankho alongesa ovanthu, iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

¹¹ Tyina apositolu Paulu ankho alongesa ovanthu, ankho uvehangununina nawa “opo vetavele Sesusi, mokuvepopila Ovitumino vya Moisesi nonondaka Mbovauli.” (Ovil. 28:23) Oñgeni tupondola okuhetekela Paulu tyina tulongesa vakuetu? Katyituuka okuvelongesa vala etyi Ombimbiliya ipopia. Tyina vahi-mbika okukala noupanga na Siovaa, tuesukisa okuvekuatesako okulilongesa Ombimbiliya nokusokolola ku etyi velilongesa. Katuhande ovalongwa vetu vetavele otyili mokonda vetuhole. Tuhanda vanoñgonoke okuti etyi vekahi nokulilongesa otyili konthele ya Huku yetu woluembia.

12-13. Oñgeni ovohe vapondola okulongesa ovana vavo okutualako motyili?

¹² Vohe, onwe muhanda ovana venyi vatualeko motyili. Hamwe musoka okuti opo ovana venyi vapame motyili, vena okukala nomapa-nga omawa mewaneno. Otyo otyili, mahi otyo vala katyituuka. Ovana venyi vesukisa okukala nonthumbi yokuti etyi Ombimbiliya ilongesa otyili. Navo vesukisa okukala noupanga omuwa na Siovaa, tyihetei ku onwe.

¹³ Opo ovohe valongese nawa otyili ovana vavo, navo vesukisa okulilongesa nawa Ombimbiliya, nokusokolola ku etyi velilo-ngesa. Opo vala mavetyivili okulongesa ovana vavo oñgeni tyililongeswa Ombimbiliya! Vesukisa okuvelongesa ngetyi valongesa ovalongwa vavo. Mongeleka, vena okuvelongesa oñgeni tyiovololwa mo JW Library, nomo Momukanda Wokuovolola, no momikanda omikuavo. Okulinga ngotyo, matyikuatesako ovana okuhumba Siovaa, ‘nomupika omukuatyili nokualunguka,’ ukahi nokutuavela etyi tuesukisa opo tutualeko nekolelo liapama. (Mat. 24:45-47) Vohe, ovana venyi muehevelongesei vala ovipuka viapepuka vyo Mbimbiliya. Vekuateseiko okunoñgonoka “ovipuka viaya kohi vya Huku” opo vakale nekolelo liapama. Mahi velongesei okutalela keti liavo no ku etyi vevila okulinga. — 1 Kol. 2:10.

14. Omokonda yatyi tuesukisila okulilongesa omaulo Ombimbiliya? (Tupu tala okakasa kati: “Utyivila Okuha-ngununa Omaulo Aa?”)

¹⁴ Omaulo Ombimbiliya etukuatesako okupameka ekolelo lietu mu Siovaa. Omaulo patyi ove uhinangela, apameka ekolelo liove? Hamwe wahinangela omaulo apopia konthele ‘yononthiki mbahulilila.’ (2 Tim. 3:1-5; Mat. 24:3, 7) Mahi pena vali omaulo omakuavo apondola okupameka ekolelo liove. Mongeleka, utyivila okuhangununa oñgeni omaulo avasiwa mokapitulu 2 no kapitulu 11 komukanda wa Daniel, afuiswapo-ale no ñgeni ekahi nokufuisuapo mononthiki mbetu?c Tyina ekolelo liove lipamena motyili tyo Mbimbiliya, petupu otyipuka natyike matyilinyono. Tupopia ngotyo mokonda yetyi tyaendele novakuatate vetu vo ko Alemanha. Movilwa Vya Vali Viouye Auho vamonesilwe unene ononkhu-mbi. Ankho vena ekolelo liapama Mondaka ya Huku, namphila ankho vahanoñgonokele nawa-nawa omaulo apopia konthele yononthiki mbahulilila.

15-17. Oñgeni okulilongesa Ombimbiliya tyapamekele ekolelo lyo vakuatate vamonesilwe ononkhumbi nova Nazi?

¹⁵ Etyi otyikundyi tyo pulitika tyitiwa Nazi ankho tyitumina o Alemanha, atyikuate ova-kuatate ovanyingi-nyingi opo tyivemonese ononkhumbi. Omutumini watyo utiwa o Hi-tler nomukuatesiko wae ankho utiwa o Hei-nrich Himmler, ankho veyele Onombangi mba Siovaa. Omphange umwe wapopia okuti Hei-nrich Himmler aende kononkhuatwa, evepopila okuti: “Siovaa yenyi utumina keulu, onthue tutumina pano pohi! Matutale olie matualako pokati ketu no onwe!” Oityi tya-kuatesileko ovakuatate ovo okutualako nou-kuatyili?

¹⁶ Ovakuatate ovo ankho vetyii okuti Ouhamba wa Huku wahimbika okutumina mo 1914. Ankho vetyii omokonda yatyi vamonesilwa ononkhumbi. Mahi tupu ankho vena onthumbi yokuti petupu omutumini nawike utyika Siovaa Huku okufuisapo etyi ahanda. Ankho vetyii okuti Hitler kemetyivili okumanako efendelo liotyotyili, nokupakako outumini ukahi vali nawa tyipona Ouhamba wa Huku. Ankho vena onthumbi yokuti nthiki imwe Hi-tler mayekepo okutumina.

¹⁷ Okuti onthumbi oyo ovakuatate vetu ankho vena, ankho ononkhono-puila vala? Au. Apahakala ehimbwe, o Nazi aitoko-po. Heinrich Himmler, una wapopile okuti pano pohi ovo vatumina, pahe ankho ukahi nokuenda-nkholo ovanthu vahanda okumuleka. Pokuhangayala opo, avelivasi nomukuatate umwe nae ankho wakuatwa utiwa o Lübke. Heinrich emuimbuka, emupulu okuti: “Mukwe, iya pahe?” Omukuatate Lübke emupopila okuti: ‘Onthue Nombangi mba Siovaa ankho tutyii-ale okuti outumini we-nyi mautoko-po, atuyovoka.’ Heinrich ankho una omate okupenya Onombangi mba Siovaa, mahi pahe monthiki omo, nokumupaka omunwe momulungu kekunumata! Apakala vala ononthiki mbehehi, eliipaa. Oityi tulilongesilako? Okulilongesa nawa Ombimbiliya nomaulo atyo, tyipondola okupameka ekolelo lietu mu Huku, atutualako tyapama tyina tumoneswa ononkhumbi novatumini. — 2 Pet. 1:19-21.

18. Ngetyi tyipopia ehipululo tuvasa mu Suau 6:67, 68, omokonda yatyi tuesukisila ‘enoñgonoko liafuapo nokupunga nawa ovipuka’?

¹⁸ Atuho tuesukisa okukala noluembia na vakuetu opo tulekese okuti tuvaumbili va Huku. Mahi tupu tuesukisa okukala “neno-ñgonoko liafuapo nokupunga nawa ovipuka.” (Fili. 1:9) Otyo otyipuka tuna okutala nawa, mokonda inkha katulingi ngotyo, matyiti vala “atutualwa no oku atutualwa no oku nomphepo yondongeso yovanthu vokualunguka.” Vamwe povanthu ovo, ovo vana vatyitukilapo otyili. (Efe. 4:14) Etyi ovalongwa ovanyingi va Sesusi vayekelepo okue-nda nae, apositolu Petulu apopi onondaka mbumwe mbulekesa okuti ankho una eko-lelo liapama. Wapopia okuti Sesusi ankho una “onondaka mbomuenyo uhapu.” (Tanga Suau 6:67, 68.) Okuti onondaka ombo Petulu apopia, mbulekesa okuti ankho uno-ñgonoka ovipuka aviho Sesusi alongesa? Au. Mahi ankho utyii okuti Sesusi o Kilisitu. Otyo, otyo ahayekelele-po okumulandula. No ove upo-ndola okupameka onthumbi yove muetyi Ombimbiliya ilongesa, ngetyi tyalingile Petulu. Inkha otyo ulinga ngotyo, ngokala-kala ñgo novitateka ovinyi-ngi, ekolelo liove kamalitende. Tyihe-otyo vala, mokuatesako vaku-enyi okupameka ekolelo liavo. — 2 Suau 1, 2.