Jerusalim i Solomonov hram

ZVALI su ga ’savršenstvo lepote‘ i „grad Velikoga Kralja“ (Ps 48:2; 50:2; Tu 2:15). Jerusalim je bio prestonica Božjeg naroda (Ps 76:2). Kada ga je David preuzeo od Jevuseja i učinio svojom prestonicom, dobio je ime „Davidov grad“ ili jednostavno „Sion“ (2Sa 5:7).

Iako se nije nalazio na strateški važnom položaju, Jerusalim je stekao slavu jer je Bog izabrao da tamo prebiva njegovo ime (Pz 26:2). Jerusalim je bio religiozni i administrativni centar cele nacije.

Jerusalim se nalazi na nadmorskoj visini od 750 metara u središnjem delu judejskih brda. Biblija govori o njegovoj „uzvišenosti“ i kako se obožavaoci „uspinju“ da bi došli do njega (Ps 48:2; 122:3, 4). Drevni grad je bio okružen dolinama — dolinom Enom sa jugozapadne strane i dolinom Kedron sa istočne strane (2Kr 23:10; Jer 31:40). Izvor Giona u dolini Kedron i En-Rogil na jugu snabdevali su grad pitkom vodom, što je bilo posebno važno za vreme neprijateljskih napada (2Sa 17:17).

Na planu grada prikazanom na 21. strani, Davidov grad je označen crvenom bojom. Za vreme Davidove i Solomonove vladavine, grad se protezao na sever, obuhvatajući Ofel (zeleno) i brdo Moriju (plavo) (2Sa 5:7-9; 24:16-25). Na tom uzvišenju Solomon je sagradio Jehovi veličanstven hram. Zamisli mnoštvo obožavalaca koje se stiče na ’Jehovinu goru‘ da bi proslavili praznike koji su se održavali svake godine! (Za 8:3). Mreža puteva prikazana na 17. strani omogućavala je takva putovanja.

Solomonov hram, ukrašen zlatom i dragim kamenjem, bio je jedna od najskupljih ikada sagrađenih građevina. Što je još važnije, njegov građevinski nacrt dao je sâm Jehova. Na slici se može videti da je hram bio okružen prostranim dvorištima i administrativnim zgradama. Sigurno je vredno da pobliže osmotrimo detalje tog hrama (1Kr 6:1–7:51; 1Le 28:11-19; Jev 9:23, 24).

[Fusnota]

[Okvir na 21. strani]

Jerusalim se s vremenom proširio na zapad i sever. Judejski kraljevi koji su vladali posle Solomona dogradili su zidine i vrata. Sadašnja arheološka istraživanja mogla bi rasvetliti gde su se tačno nalazili neki delovi zidina i dokle su se prostirali. Grad je bio razoren 607. godine pre n. e. i bio je pust 70 godina. Oko 80 godina nakon povratka Jevreja, Nemija je započeo opsežnu obnovu jerusalimskih zidina.

[Dijagram/Slika na 21. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

Jerusalim/Solomonov hram

DELOVI HRAMA U SOLOMONOVO VREME

Delovi hrama

 1. Svetinja nad svetnjama

 2. Svetinja

 3. Predvorje

 4. Voas

 5. Jahin

 6. Bakarni oltar

 7. Liveno more

 8. Kolica

 9. Bočne sobe

10. Trpezarije

11. Unutarnje dvorište

PODRUČJE HRAMA

Morija

Trpezarije

Kolica

Bočne sobe

Svetinja nad Voas

svetnjama Svetinja Predvorje Bakarni Unutrašnje

Jahin oltar dvorište

Kolica Liveno

more

Ofel

Trg?

Vodena vrata

DAVIDOV GRAD

Sion

Davidova palata

Izvorska vrata

Manasijin zid?

Ananilova kula

Kula Meja

Ovčija vrata

Stražarska vrata

Nadglednička vrata

Konjska vrata

DOLINA KEDRON

Donji zid?

Gion

Tunel za vodu napravljen kasnije

TIROPEONSKA DOLINA

Vrata prema smetlištu (Vrata grnčarskih otpadaka) (Vrata balege)

En-rogil

Vrata prema dolini

DOLINA ENOM

Ugaona vrata

Kula za pečenje hlebova

Široki zid

Jefremova vrata

Trg

Vrata starog grada

Prvobitni severni zid

NOVI DEO GRADA

Riblja vrata

[Slika]

Ofel

Dom faraonove kćeri

Solomonova palata

Dom od livanske šume

Trem sa stubovima

Prestoni trem

Morija

Veliko dvorište

Hram

[Slika na 20. strani]

U prvom planu je područje gde se nalazio „Davidov grad“. Hram se nalazio na zaravni (u pozadini)

[Slika na 20. strani]

Kompjuterski prikaz drevnog ’Davidovog grada‘ i Solomonovog hrama