Domingu, 8 Fevereiru
Ami sai aten-brani liuhusi ami-nia Maromak.—1 Tes 2:2.
Nuʼudar Jeová nia povu, ita apoia Maromak nia Ukun ho laran tomak. Maibé, dala barak ita presiza aten-brani atu halo nuneʼe. (Mt 6:33) Porezemplu, iha mundu aat neʼe ita presiza aten-brani atu moris tuir Jeová nia matadalan no haklaken kona-ba liafuan diʼak. No mós mundu neʼe la iha unidade tanba problema polítiku, tan neʼe ita presiza aten-brani atu nafatin neutrál. (João 18:36) Jeová nia povu barak hasoru problema ekonomia, ema fó-terus, ka tama komarka tanba la hola parte iha polítiku ka militár. Ita hetan kbiit no aten-brani bainhira ita aprende kona-ba ezemplu husi sira neʼebé ho aten-brani apoia Jeová nia ukun. Ita-nia Liurai Jesus Kristu deside metin atu la hola parte iha Satanás nia sistema polítiku. (Mt 4:8-11; João 6:14, 15) Nia sempre sadere ba Jeová atu bele iha kbiit. w24.07 p. 3 par. 4; p. 4 par. 7
Segunda, 9 Fevereiru
Nia hahú kuʼu ai-fuan neʼe no han. Tuirmai, nia fó ai-fuan ba ninia laʼen bainhira hamutuk ho nia, no ninia laʼen mós han.—Gén 3:6.
Jeová fó sai akontesimentu neʼe iha Bíblia atu hanorin ita lisaun importante. Neʼe ajuda ita komprende tanbasá Jeová odi tebes sala. Sala haketak ita husi Aman Jeová, no neʼe lori ba mate. (Isa 59:2) Satanás odi Jeová no ema, tan neʼe nia hakarak ema atu halo sala. Bainhira Adão no Eva halo sala, karik Satanás hanoin katak nia hapara ona Jeová nia hakarak ba ema. Maibé nia la komprende kona-ba Jeová nia domin. Jeová nunka troka ninia hakarak ba Adão no Eva nia jerasaun. Nia hadomi ema, tan neʼe nia halo kedas buat ruma neʼebé lori esperansa. (Rom 8:20, 21) Jeová hatene katak sei iha ema neʼebé hadomi nia no halo tuir nia. Nuʼudar Aman no Kriadór, nia fó dalan ba ema hanesan neʼe atu hakbesik ba nia no sai livre husi sala no mate. w24.08 p. 3 par. 3-4
Tersa, 10 Fevereiru
Buka-hatene loloos buat sira neʼebé importante liu.—Flp 1:10.
Jeová nia povu barak mak okupadu tebes. Ita serbisu atu tau matan ita-nia an no ita-nia família. (1 Tim 5:8) Ema Kristaun barak tau matan ba família neʼebé moras ka idade ona. No ita hotu presiza tau matan ba ita rasik nia saúde, no neʼe presiza tempu. Ita mós iha responsabilidade oioin iha kongregasaun, no importante liu mak atu haklaken ho badinas. Ba ema Kristaun, lee Bíblia mak ‘buat ida neʼebé importante liu’, tan neʼe ita tenke tau uluk ida-neʼe iha ita-nia moris. Koʼalia kona-ba ema neʼebé kontente, livru Salmo hahú ho liafuan: “Nia gosta tebes Jeová nia ukun-fuan. Nia lee no medita Ninia ukun-fuan loron no kalan.” (Sal 1:1, 2) Klaru katak ita presiza fahe tempu atu lee Bíblia. Bainhira mak tempu neʼebé diʼak atu lee Bíblia? Ema ida-idak nia resposta la hanesan. Maibé ita presiza hili tempu neʼebé diʼak atu lee Bíblia loroloron. w24.09 p. 3 par. 5-6