Mahana toru 13 no Me
O ˈna râ, ua pûpû ïa i te hoê tusia no te mau hara no te mau tau atoa.—Heb. 10:12.
Ua hinaaro Iesu e tauturu i te feia iho â râ o tei rave i te hara ia riro ratou ei pǐpǐ na ˈna. Ua ite hoi oia no te hara e mauiui ai te taata. No reira o ˈna i tauturu ai i tei rave i te hara. Ua parau hoi Iesu: “E ere te taote no te feia oraora maitai, no te feia maˈi râ.” Ua na ô atoa o ˈna: “Ua haere mai hoi au e titau i te feia rave hara ia tatarahapa, eiaha râ te feia parau-tia.” (Mat. 9:12, 13) Ua rave iho â Iesu mai ta ˈna i parau. Ua faaore oia i te mau hara a te hoê vahine o tei horoi i to ˈna avae i to ˈna roimata. (Luka 7:37-50) Ua haapii Iesu i te parau mau i te hoê vahine no Samaria, noa ˈtu ua ite oia e faaturi o ˈna. (Ioa. 4:7, 17-19, 25, 26) No te hara e pohe ai te taata. Ua horoa râ te Atua ia Iesu i te mana no te faatia faahou i te tane, te vahine e te tamarii mai te pohe mai.—Mat. 11:5. w24.08 4 par. 9-10
Mahana maha 14 no Me
E haava oia i te fenua ma te parau-tia e te mau nunaa ma to ˈna haapao maitai.—Sal. 96:13.
E nafea Iehova e faahanahana ˈi i to ˈna iˈoa? Na roto ïa i ta ˈna mau haavaraa. Fatata oia i te haamou ia Babulonia rahi o te faaino ra i to ˈna iˈoa moˈa. (Apo. 17:5, 16; 19:1, 2) E apiti atoa mai vetahi i te haamoriraa mau a ite ai i te haamouraa o Babulonia rahi. I Aramagedo, e faaore roa Iehova i te taatoaraa o te faanahonahoraa a Satani ma te haamou i te feia o te patoi ra ia ˈna e o te haavare ra no nia i to ˈna iˈoa. E faaora râ oia i te feia o te here, o te faaroo ia ˈna e o te hinaaro ra e faahanahana ia ˈna. (Mar. 8:38; Tes. 2, 1:6-10) I muri iho i te tamataraa hopea o te tupu ua hope anaˈe na 1 000 matahiti e faatere ai te Mesia, e faahanahana roa Iehova i to ˈna iˈoa. (Apo. 20:7-10) I tera taime, “e î . . . te fenua i te ite o te hanahana o Iehova mai te moana i î i te miti.” (Hab. 2:14) Auê hoi te faahiahia ia faahanahana te taatoaraa ia Iehova e i to ˈna iˈoa! w25.01 7 par. 15-16
Mahana pae 15 no Me
A faaoromai tamau, no te mea e aˈo te reira no outou.—Heb. 12:7.
Eaha tei tauturu i te mau Kerisetiano Hebera ia faaoromai tamau i te patoiraa? Ua hinaaro te aposetolo Paulo ia ite ratou i te faufaaraa ia faaoromai tamau. Ua faataa oia e ia tamatahia to ratou faaroo, e nehenehe Iehova e faaohipa i te reira ei haapiiraa ia ratou. E tauturu teie haapiiraa, aore ra faaineineraa, ia faatupu i te mau huru maitatai faufaa mau. Ma te tiatonu i te reira, mea ohie aˈe ïa no te mau Kerisetiano Hebera ia faaoromai tamau. (Heb. 12:11) Ua aˈo Paulo i te mau Kerisetiano Hebera ia faaoromai tamau ma te itoito rahi i te mau tamataraa. Ua tano iho â e na ˈna e horoa i teie aˈoraa. I hamani ino na hoi o ˈna i te mau Kerisetiano. Ua ite ïa o ˈna eaha ta ratou e faaruru ra, ite mea ua faaruru atoa oia i te patoiraa i to ˈna riroraa mai ei Kerisetiano.—Kor. 2, 11:23-25. w24.09 12 par. 16-17