-
A hoo mai i te auro tamâhia i te auahi raApokalupo—Tatararaa hopea
-
-
2 I teie nei mahana, e ite ïa outou i te mau huˈahuˈa o te oire tahito no Laodikea i pihai iho ia Denizli, i te atearaa e 90 kilometera i te pae apatoa hitia o te râ no Alasehir. I te senekele matamua, e oire ruperupe mau o Laodikea. Te tia ra oia i te hoê maaraa purumu rahi, e e pû rahi mau teie no te mau fare moni e i te pae tapi hooraa taoˈa. Na roto i te hooraa i te hoê raau tuiroo no te rapaauraa i te mata, ua onahia oia; e ua tui atoa te roo o Laodikea no te mau aahu maitai roa o tei hamanihia i reira na roto i te raveraa i te huruhuru mamoe ereere nehenehe roa. Ua riro râ te ereraa i te pape ei fifi mau no te oire, e ua faaafarohia te reira na roto i te haamauraa i te hoê faataheraa pape mai te mau pihaa pape veavea e vai ra i pihai iho i te oire. No reira, ia tae anaˈe te pape i roto i te oire, e mea pumahana noa ïa.
-
-
A hoo mai i te auro tamâhia i te auahi raApokalupo—Tatararaa hopea
-
-
6. (a) Te faataa ra Iesu i te huru i te pae varua o te amuiraa no Laodikea na roto i teihea mau parau? (b) Eaha te hiˈoraa maitai o Iesu ta te mau kerisetiano no Laodikea i ore i apee?
6 Eaha ïa te poroi ta Iesu e faatae ra i to Laodikea? Aita oia i haapopou ia ratou; ma te haavare ore râ, ua parau oia e: “Ua ite au i ta oe ohipa, e aore oe i toetoe, aore hoi oe i mahanahana, ahiri hoi oe i toetoe, e aore ïa, ia mahanahana ua tia ïa ia ˈu. E tena na, no te mea te pumahana noa na oe, aore i toetoe, aore hoi i mahanahana, e haapuai atu vau ia oe i rapae i tau vaha.” (Apokalupo 3:15, 16) Eaha ïa to oe huru i mua i teie huru poroi a te Fatu ra o Iesu Mesia? Eita anei te reira e faaara ia oe e e turai ia oe ia hiˈopoa maite ia oe iho? Mea papu e, e tia i te mau Laodikea ia ara e ia rave i te ohipa, no te mea mea faatau roa ratou i te pae varua, e au ra e te mea i noaa ia ratou, ua ravai ïa te reira. (Hiˈo Korinetia 2, 6:1.) E o Iesu o ta ratou e tia hoi i te apee ei kerisetiano, ua faaite noa ïa oia i te hoê itoito uˈana no Iehova e no ta ˈna taviniraa. (Ioane 2:17) E hau atu â, ua faariro noa te feia haehaa ia ˈna ei taata mǎrû, ei taata haumǎrû mai te hoê auˈa pape toetoe i te hoê mahana veavea mau. (Mataio 11:28, 29) Area te mau kerisetiano no Laodikea, e ere roa ˈtu ratou i te mea mahanahana e aore ra i te mea toetoe. Mai teie pape e tae maira i to ratou oire, e mea pumahana ïa ratou, mea iti roa to ratou anaanatae. E nehenehe ratou e faaruehia e Iesu, e e ‘haapuaihia ratou i rapae i to ˈna ra vaha.’ E o tatou ïa, ia au i te hiˈoraa o Iesu, e tutava tamau noa ïa tatou ma te itoito ia riro mai tatou ei pû haumǎrû no vetahi ê i te pae varua.—Mataio 9:35-38.
-