-
Te vairaa mai o te Mesia e ta ˈna faatereraaTe Pare Tiairaa 1992 | 1 no Atopa
-
-
Te huru o te hoˈiraa mai o te Mesia
3. Eaha ta te mau taata e rave rahi e tiaturi nei no nia i te hoˈiraa mai o te Mesia?
3 Ia au i te hoê buka (An Evangelical Christology), “e riro te piti o te haerea mai aore ra te hoˈiraa mai o te Mesia (parousia) i te haamau i te basileia o te Atua, ma te papu, ma te huna ore, e a muri noa ˈtu.” E rave rahi te tiaturi nei e e itehia te hoˈiraa mai o te Mesia ma te huna ore, oia hoi e ite-mata-roa-hia e te taatoaraa o te taata i nia i te palaneta. No te turu i teie manaˈo, e rave rahi teie e faahiti nei i te Apokalupo 1:7, e na ô ra e: “Inaha, te haere mai na oia i roto i te ata; e ite te mau mata atoa ia ˈna, e te feia atoa i patia ia ˈna ra.” Tera râ, e tia anei ia rave i teie irava i roto i to ˈna auraa mau?
4, 5. (a) Nafea tatou e ite ai e eiaha tatou ia rave i te Apokalupo 1:7 i roto i to ˈna auraa mau? (b) Nafea te mau parau a Iesu iho ia haapapu i teie tatararaa?
4 A haamanaˈo na, ua horoahia mai te buka Apokalupo na roto i te mau “tapao.” (Apokalupo 1:1, “T.a.a.”) E auraa taipe ïa to teie irava; inaha, nafea hoi “te feia atoa i patia ia ˈna ra” e nehenehe ai e ite i te hoˈiraa mai o te Mesia? Ua pohe hoi ratou tau 20 senekele i teie nei! Hau atu, ua parau te mau melahi e e hoˈi mai te Mesia “mai te reira atoa ra” oia hoi mai ta ˈna i haere atu. Mea nafea hoi to ˈna revaraa? E mau mirioni taata anei o tei ite ia ˈna? Aita, te tahi noa râ feia haapao maitai o tei ite atu i teie ohipa. E i to te mau melahi paraparauraa ˈtu ia ratou, ua hiˈo anei te mau aposetolo i roto i te auraa mau i to te Mesia haereraa e tae roa ˈtu i nia i te raˈi? Aita, no te mea ua tapoˈi te hoê ata ia Iesu aita ˈtura oia i ite-faahou-hia. I muri noa iho, ua tomo atu oia i roto i te raˈi varua ei taata varua, ma te ite-ore-hia e te mata taata nei. (Korinetia 1, 15:50) No reira, ta te mau aposetolo i ite atu, o te omuaraa noa ïa o te maueraa o Iesu; aita ratou i ite e tae roa ˈtu i te hopea, oia hoi to ˈna hoˈiraa ˈtu i mua i te aro o to ˈna Metua ra o Iehova i nia i te raˈi. E nehenehe noa ta ratou e ite i te reira e te mata o te faaroo.—Ioane 20:17.
5 Te haapii mai ra te Bibilia e mai te reira atoa te huru o te hoˈiraa mai o Iesu. Ua parau o Iesu iho na mua iti noa ˈˈe i to ˈna poheraa e: “E ia roovau iti aˈe, e ore to te ao e hiˈo faahou mai ia ˈu.” (Ioane 14:19) Ua parau atoa oia e “e ore te basileia o te Atua e tupu faaite hua mai.” (Luka 17:20) I roto i teihea ïa auraa ‘e ite ai te mau mata atoa ia ˈna’? No te pahono i teie uiraa, e tia na mua ia tatou ia taa maitai i te parau ta Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i faaohipa no nia i to ˈna hoˈiraa mai.
6. (a) No te aha e ere te mau parau ra “hoˈiraa mai,” “taeraa mai,” “faraa mai,” e “haerea mai” i te mau huriraa tano no te parau Heleni ra pa·rou·siʹa? (b) Eaha te mea e faaite ra e e maoro atu â te pa·rou·siʹa, oia hoi “vairaa mai,” i te tahi noa ohipa poto?
6 Inaha, eita te Mesia e ‘hoˈi noa mai’. Te faahiti ra teie parau, mai te “haerea mai,” te “taeraa mai,” aore ra te “faraa mai,” i te hoê ohipa otahi e tupu i roto i te hoê area taime poto roa. Area te parau Heleni ta Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i faaohipa ra, ua hau atu ïa to ˈna auraa i te reira. Teie parau, o pa·rou·siʹa ïa, oia hoi to ˈna auraa “te tiaraa mai i pihai iho” aore ra “te vairaa mai.” Te farii nei te rahiraa o te feia tuatapapa e te faataa nei teie parau eiaha noa te hoê taeraa mai, oia atoa râ, te vairaa mai i roto i te tau i muri iho—mai te tere o te hoê taata tiaraa arii. E ere teie vairaa mai i te hoê ohipa poto noa; e anotau taa ê ra, te hoê tau tapaohia. I roto i te Mataio 24:37-39, ua parau o Iesu e e riro “te [vairaa] mai [pa·rou·siʹa] o te Tamaiti a te taata nei” mai “te anotau ra ia Noa ra” o tei hope na roto i te Diluvi. Ua patu o Noa i te hoê araka e ua faaara oia i te feia iino e rave rahi mau ahuru matahiti hou te Diluvi i tae mai ai e i haamou roa ˈi i taua faanahoraa ino o te ao nei. Oia atoa, e tupu te vairaa mai itea-ore-hia o te Mesia i nia i te hoê area o tau ahuru matahiti hou oia e hope atoa ˈi na roto i te hoê haamouraa rahi.
7. (a) Na te aha e haapapu ra e eita te pa·rou·siʹa e itehia e te mata taata nei? (b) Nafea e afea te mau irava e faataa ra i te hoˈiraa mai o te Mesia ma te itehia ‘e te mau mata atoa’ e tupu ai?
7 Ma te feaa ore, eita te pa·rou·siʹa e ite-mau-hia e te mata taata nei. Ahiri e oia ra, no te aha ïa o Iesu e horoa ˈi i teie rahiraa taime, mai ta tatou e ite atu, no te hohora ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê tapao no te tauturu ia ratou ia taa i to ˈna vairaa mai?a Teie râ, ia haere mai te Mesia no te haamou i te faanahoraa o te ao a Satani, e taa papu ïa te taatoaraa e tei reira mau â oia. I reira ïa “e ite te mau mata atoa ia ˈna.” Tae noa ˈtu te feia patoi ia Iesu, e taa atoa ia ratou, ma te peapea hoi, e te faatere mau ra te Mesia.—Hiˈo Mataio 24:30; Tesalonia 2, 2:8; Apokalupo 1:5, 6.
-
-
Te vairaa mai o te Mesia e ta ˈna faatereraaTe Pare Tiairaa 1992 | 1 no Atopa
-
-
a I te matahiti 1864 ra, ua faataa te taata tuatapapa faaroo ra o R. Govett e: “Mea papu roa i to ˈu hiˈoraa. I te mea e ua horoahia mai te hoê tapao no to ˈna Vairaa mai, te faaite ra ïa te reira e e ohipa moe teie. Eita hoi tatou e titau i te hoê tapao no te faaite ia tatou i te hoê vairaa mai e ite-mata-hia.”
-