VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • Te aratairaa itoito mau a te Mesia i to tatou nei tau
    Te Pare Tiairaa 1987 | 1 no Atete
    • Te mau tiaau i roto i te rima atau o te Mesia

      8, 9. a) Eaha te orama ta te aposetolo i itea? b) Te faahohoˈa ra na lamepa toohitu e na fetia toohitu ia vai?

      8 Ua ite aˈera te aposetolo Ioane, melo no te tino aratai o te amuiraa tahito, i te hoê orama i reira to ˈna iteraa “e hitu lamepa auro ra e te hoê mai te tamaiti a te taata te huru (...). Te tapea ra ta ˈna rima atau i na fetia e hitu ra”. Teie ta Iesu Mesia i faataa ˈtu ia Ioane: “Te auraa o na fetia e hitu ta oe e hiˈo mai na i tau rima atau nei, e na lamepa auro e hitu nei, o teie ïa, o na fetia e hitu nei, oia na melahi o te mau ekalesia e hitu ra: e na lamepa e hitu ta oe e hiˈo nei, oia na ekalesia e hitu ra.” — Apokalupo 1:12-20.

      9 Teie te faataara a te buka ra “Alors sera consommé le mystère de Dieu”, no nia i taua mau parau nei: “Te parauhia ra anei te parau no te mau melahi ite-ore-hia e te mata taata nei? Aita. Ua ite aˈera hoi te aposetolo Ioane i te faaiteraa atoa a Iesu Mesia na roto i te arai o te hoê melahi no te raˈi mai; no reira eita ˈtura e tano ia manaˈo e e tia ia ˈna ia papai atu i te mau melahi e faaea ra i roto i te mau reva itea-ore-hia. Eita te mau melahi e hinaaro i te mau poroi e faataehia ˈtu i na amuiraa e hitu no Asia. Te auraa o te parau ra ‘melahi’ oia ïa ‘vea aore ra afai parau’. (...) Tei roto na fetia taipe e hitu ra i te rima atau o Iesu, oia hoi te auraa tei raro aˈe ratou i ta ˈna aratairaa, i to ˈna ‘rima atau’ aore ra mana e nehenehe ai hoi oia e aratai ia ratou e e paruru ia ratou. (...) I te mea hoi e na ‘lamepa e hitu’ o te orama no nia i te ‘mahana o te Fatu ra’ o te taatoaraa ïa o te mau amuiraa kerisetiano mau i nia i te fenua nei mai te haamataraa mai te ‘mahana o te Fatu’ ra i te matahiti 1914, te faahohoˈa ra na ‘fetia e hitu’ i te taatoaraa o te mau tiaau i maitihia e i faatavaihia i te varua, oia hoi te mau ‘melahi’ o te mau amuiraa no teie taub.” — Mau api 108 e tae atu i te 111.

      10. Eaha te “taoˈa” tei rahi atu hoi e tei horoahia ˈtu i te tavini ra?

      10 No roto paatoa te mau tiaau i faatavaihia i te varua e vai ra i roto i te rima atau o te Mesia i te “tavini” ta ˈna i haamau “i nia i ta ˈna taoˈa atoa ra”. I te mea hoi e e mau hopoia rahi atu â tei horoahia mai na te Fatu mai te matahiti 1914 maira, e hau atu â ïa te faufaaraa o te mau mea no te tavini, ia faaauhia i mutaa ihora. A tahi, i te mea hoi e e “vea ratou i te Mesia”, ua riro atura ïa te mau melo o te toea ei mau vea na te hoê Arii e faatere ra e teie e faaohipa nei i to ˈna mana i nia i te hoê Basileia i haamauhia (Korinetia 2, 5:20). Ua horoahia mai ia ratou ra te hopoia no te faaohipa i te mau faufaa atoa i te pae varua a te Fatu i nia i te fenua nei. E tia ia ratou ia ohipa ia au i te mau parau tohu e tupu mai mai te haamauraahia mai â te Basileia, mau parau tohu i reira atoa e faahitihia ˈi te parau no nia i te pororaa i “te evanelia o te basileia nei (...) ia ite te mau fenua atoa”. (Mataio 24:14.) E tia ˈtura hoi ia ratou ia tamau â i te haere “e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ”, ma te haaputuputu atura hoi te “feia rahi roa”. (Mataio 28:19, 20; Apokalupo 7:9.) Oia mau “tei hinaarohia e te mau fenua atoa ra” no roto atoa hoi ratou i te “taoˈa” a te Mesia e haere noa ˈtura i te rahiraa i nia i te fenua nei. — Hagai 2:7.

      11. a) Eaha ta te te rahiraa mai taua “taoˈa” ra e faatupu mai? b) Na vai e aratai i te ohipa pororaa, e mea nafea?

      11 E faatupu â te rahiraa o taua taoˈa ra, i te ohipa na te “tavini”, ma te faarahi atu â hoi i te ohipa, inaha e parare roa ˈtu â na “te fenua atoa nei”. E titau atoa te reira ia faarahihia ˈtu â te mau fare a te pu e ta ˈna mau amaa [piha ohipa] i reira te ohipa e faanahonahohia e i reira atoa hoi te mau vea aore ra buka e neneihia ˈi e e tufahia ˈi no te pororaa e te haapiiraa tataitahi. Mai tei itehia i te senekele I, ua tupu taua ohipa ra i raro aˈe i te aratairaa itoito mau a Iesu Mesia, e vai ra, ia au i te hoê hiˈoraa taipe, “i rotopu i te lamepa” aore ra amuiraa. Te aratai nei oia i taua mau amuiraa ra na roto i te arai o te mau tiaau faatavaihia i te varua, ta ˈna e tapea ra ia au i te hoê hiˈoraa taipe “i roto i to ˈna rima atau”. (Apokalupo 1:13, 16.) Mai te tau o te kerisetianoraa i te tahito ra, ua riro te hoê pǔpǔ o taua mau tiaau i faatavaihia i te varua ra ei Tino aratai itehia a te amuiraa a te Mesia i nia i te fenua nei. Te “rima atau” o te Mesia, oia hoi to ˈna mana, teie e aratai ra i taua mau taata haapao maitai ra tei ia ratou te hopoia no te ohipa o te Basileia.

  • Te aratairaa itoito mau a te Mesia i to tatou nei tau
    Te Pare Tiairaa 1987 | 1 no Atete
    • b Ua horoa mai Te Pare Tiairaa o te 15 no mati 1972 (BI 4/72 api 20) i te tahi mau haamaramaramaraa hau atu: “A faahiti ai Iesu Mesia, te Fatu i faahanahanahia, i te parau no te ‘melahi’, faataipehia i te hoê fetia no te raˈi ra, aita roa ˈtu ïa o ˈna e na reira ra i te parau no te hoê matahiapo, perepitero, tiaau aore ra mamoe, eita paha e ore e te faahiti ra o ˈna i te parau no te ‘pǔpǔ matahiapo’ i roto i to ˈna taatoaraa (...). E tia i te ‘pǔpǔ o te mau matahiapo’ (aore ra perepitero) no Ephesia ia ohipa mai mai te hoê fetia i te haaparareraa i te maramarama i te pae varua e no te raˈi hoi i roto i te amuiraa i reira te varua moˈa i te haamauraa ia ratou ei tiaau.”

Papai reo Tahiti (1985-2027)
Haere i rapae
Haere i nia
  • Tahiti
  • Hapono
  • Ta oe e hinaaro
  • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Parau no te faaohiparaa
  • Eita e puharahia
  • Maiti eaha te ore e puhara
  • JW.ORG
  • Haere i nia
Hapono