-
Te hoê haerea haehaa i te oroa Pasa hopeaTe taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
-
-
Ua tae atura o Iesu e to ˈna mau hoa i te oire e ua haere tia ˈtura i te fare i reira ratou e faatupu ai i te oroa Pasa. Ua paiuma ˈtura ratou i te mau eˈa e tae roa ˈtu i te piha rahi teitei ra, i reira ua ineine te mau mea atoa ia nehenehe o ratou anaˈe e faatupu i te oroa Pasa. Ua tiai maite o Iesu i taua taime ra e ua na ô atura: “Hinaaro rahi roa to ˈu i te amu i teie nei pasa, o vau e outou atoa, a pohe atu ai au.”
Ia au i te peu i matauhia, e inu te feia e amui mai i te Pasa e maha aˈua uaina. I muri aˈe i to ˈna fariiraa i te toru o te aˈua ra, ua haamaitai aˈera Iesu i te Atua e ua na ô atura e: “A rave mai i teie a tufa na outou: e parau atu hoi au ia outou, E ore au e inu faahou i to roto i te vine e tae noa ˈtu i te basileia o te Atua ra.”
I te hoê taime i ropu i te amuraa maa, ua tia maira Iesu i nia, vaiiho atura i to ˈna ahu rapaeau, rave maira i te hoê tauera e faaî ihora i te hoê farii i te pape. Mai tei matarohia, e ara te fatu fare ia horoihia te avae o ta ˈna mau manihini. I ǒ nei râ, aita te fatu fare i reira, no reira na Iesu atura ïa i haapao e ia ravehia teie ohipa. E nehenehe hoi te hoê o ta ˈna mau aposetolo e rave i teie ohipa; teie râ, no te mea hoi e te vai ra te tahi manaˈo tataˈu i rotopu ia ratou, aita hoê i tia mai no te rave i te reira. I teie nei râ, ua huru ê roa ratou i to Iesu haamataraa i te horoi i to ratou avae.
Ia haere mai Iesu ia ˈna ra, ua patoi ihora o Petero e: “Eiaha roa oe e horoi i to ˈu avae.”
Ua parau atura Iesu e: “Ia ore au ia horoi ia oe ra, aita roa a oe faufaa ia ˈu nei.”
Ua pahono maira Petero e: “E te Fatu, eiaha maori tau avae anaˈe ra, o tau rima atoa e tau upoo atoa hoi.”
Ua pahono atura Iesu e: “O tei hopu ra, atira ïa, maori râ o ta ˈna avae anaˈe te horoi; o ta ˈna tino atoa ra ua mâ ïa; e ua mâ hoi outou, aita râ i hope.” Ua parau oia i te reira no te mea ua ite oia e te faaineine ra o Iuda i te hoo ia ˈna.
Ia oti aˈera ta ˈna horoiraa i te avae o na aposetolo e 12, oia atoa to te taata e hoo atu ia ˈna ra o Iuda, ua ahu faahou maira Iesu i to ˈna ahu e ua tarava faahou ihora i pihai iho i te amuraa maa ra. Ua ani atura oia: “Te ite nei outou i ta ˈu i rave iho ia outou nei? Te parau nei hoi outou ia ˈu e, O te Orometua, e te Fatu, e parau-tia ta outou: oia mau â hoi au nei. Ua horoi na hou au o te Orometua e te Fatu i to outou avae, e horoi atoa hoi outou i to outou iho avae e tia ˈi. Ua horoa ˈtu na hoi au i te haapaoraa na outou, o ta ˈu i rave iho ia outou nei, ia na reira atoa hoi outou. Amene, amene, e parau atu vau ia outou, Aore te tavini i hau i to ˈna ra fatu, e te aposetolo aore ïa i hau i tei tono ia ˈna. E ao to outou, e te feia i ite i teie nei mau parau, ia haapao outou i taua parau ra.”
Auê ïa haapiiraa faahiahia mau no nia i te taviniraa ma te haehaa e! Eita e tia i te mau aposetolo ia titau i te parahiraa matamua, ma te manaˈo e mea faufaa roa ratou e e tia ˈtura ia vetahi ê ia tavini noa mai ia ratou. E tia ia ratou ia pee i te hiˈoraa ta Iesu i vaiiho mai. E ere noa teie i te hoê peu matauhia no te horoiraa i te avae. No roto mai râ i te hinaaro e tavini atu ia vetahi ê ma te ore e hiˈo i te taata, e noa ˈtu e e ohipa haehaa e te au ore te tia ia ravehia. Mataio 26:20, 21; Mareko 14:17, 18; Luka 22:14-18; 7:44; Ioane 13:1-17.
-
-
Te amuraa maa o te oroa HaamanaˈoraaTe taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
-
-
Pene 114
Te amuraa maa o te oroa Haamanaˈoraa
I MURI aˈe i to Iesu horoiraa i te avae o ta ˈna mau aposetolo, ua faahiti aˈera oia i te Salamo 41:9, ma te parau e: “Tei amu atoa i ta ˈu nei maa, o tei faateitei i to ˈna poro avae ia ˈu nei.” E, ua horuhoru roa ˈˈera oia i to ˈna parauraa e: “E riro mau te hoê o outou . . . i te tuu ia ˈu.”
Ua peapea roa ˈˈera te mau aposetolo e ua uiui tataitahi maira ratou ia Iesu: “O vau anei?” Ua ui atoa hoi o Iuda Isakariota iho. Ua tapiri atu o Ioane, tei parahi i pihai iho ia Iesu i nia i te amuraa maa, i te ouma o Iesu e ua ani atura: “E te Fatu, o vai?”
Ua pahono atura Iesu e: “No te tino ahuru ma piti na, o te taata e uhi apipiti to mâua rima i roto i te aˈua nei. Te haere nei â hoi te Tamaiti a te taata nei, i tei papaihia no ˈna ra, area te taata na ˈna e tuu i te Tamaiti a te taata nei! atae hoi oia; e mea maitai i te reira taata ahiri aita roa i fanau.” I muri iho, ua tomo faahou maira o Satani i roto ia Iuda, inaha, ua ite oia e ua matara to ˈna mafatu i te ino. I muri iho i roto i taua po ra, ua pii atura o Iesu ma te tano maitai ia Iuda e “te Tamaiti o te pohe ra.”
Ua parau atura o Iesu ia Iuda e: “Ta oe e rave ra ia peepee i te rave.” Aita te tahi atu mau aposetolo i taa i te auraa o te parau a Iesu. Te manaˈo ra hoi te tahi pae e, i te mea na Iuda e haapao ra i te afata moni, te parau atura Iesu ia ˈna e: “E hoo i te hoo e au i taua oroa ra,” aore ra e hopoi atu i te taoˈa na te taata rii.
I muri aˈe i te revaraa o Iuda, ua haamau ihora Iesu i te hoê oroa apî roa, aore ra te hoê oroa haamanaˈoraa, e ta ˈna mau aposetolo haapao maitai ra. Ua rave aˈera oia i te hoê pane, ua faahiti ihora i te hoê pure haamaitairaa, ua vavahi atura e ua horoa ˈtura na ratou, ma te parau e: “A rave, a amu.” Ua faataa maira oia e: “O tau tino teie e horoahia na outou nei, e na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu.”
Ia oti pauroa ratou i te amu i te pane, ua rave ihora o Iesu i te hoê aˈua uiana, te maharaa ïa o taua oroa Pasa ra. Ua faahiti atoa oia i te hoê pure ia haamaitaihia te reira, ua opere atura na ratou, e ua ani atura ia ratou ia inu, ma te parau atoa e: “Teie nei aˈua, o te faufaa apî ïa i to ˈu nei toto, e haamaniihia no outou nei.”
Inaha, ua riro te reira ei haamanaˈoraa i te pohe o Iesu. I te mau matahiti atoa, i te 14 no nisana, e tia ia tamau noa i te faatupu i teie oroa, mai ta Iesu i faaite, ei haamanaˈoraa ia ˈna. E faahaamanaˈo te reira i te feia e haapao i teie oroa i te mea ta Iesu e ta to ˈna Metua i te raˈi ra i rave no te faaora i te huitaata nei i te faautuaraa a te pohe. No te mau ati Iuda o tei riro mai ei mau pǐpǐ na te Mesia, ua mono taua oroa ra i te oroa Pasa.
Ua mono te faufaa apî, o tei mana mai na roto i te toto i haamaniihia o Iesu, i te faufaa tahito o te Ture. O Iesu Mesia te arai o teie faufaa i rotopu i na pae e piti—o te Atua ra o Iehova i te hoê pae, e na kerisetiano faatavaihia i te varua e 144 000, i te tahi atu pae. Taa ê atu i te faaoreraa hara o ta ˈna e pûpû maira, maoti teie faufaa i nehenehehia ˈi e faatupu i te hoê nunaa o te mau arii-tahuˈa i nia i te raˈi. Mataio 26:21-29; Mareko 14:18-25; Luka 22:19-23; Ioane 13:18-30; 17:12; Korinetia 1, 5:7.
▪ Eaha te parau tohu bibilia ta Iesu i faahiti no nia i te hoê tavini, e eaha te faataaraa ta Iesu i horoa mai?
▪ No te aha te mau aposetolo i peapea roa ˈi, e eaha ta ratou tataitahi i ui atu?
▪ Eaha te faaueraa a Iesu ia Iuda, eaha râ to te tahi atu mau aposetolo manaˈo i taua faaueraa nei?
▪ Eaha te oroa ta Iesu i haamau i muri aˈe i te revaraa o Iuda, e eaha te tumu o teie oroa?
▪ O vai ma na pae e piti o te faufaa apî, e eaha ta te faufaa e faatupu ra?
-
-
Ua tupu te hoê aimârôraaTe taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
-
-
Pene 115
Ua tupu te hoê aimârôraa
TAU taime na mua ˈtu i te reira po, ua horoa mai o Iesu i te hoê haapiiraa nehenehe mau no nia i te haehaa i to ˈna horoiraa i te avae o ta ˈna mau aposetolo. I muri aˈe, ua haamau atura oia i te oroa Haamanaˈoraa i to ˈna pohe e fatata maira. Ua tupu ihora te hoê peapea maere mau, ia hiˈohia iho â râ te ohipa i tupu na aˈenei. Inaha, ua tatamaˈi te mau aposetolo no te ite e o vai râ tei hau aˈe i rotopu ia ratou! E ere hoi teie i te peapea apî.
A haamanaˈo na e i muri aˈe i to Iesu faahuru-ê-raahia i nia i te mouˈa, ua tatamaˈi te mau aposetolo no te faaoti e o vai tei hau aˈe i rotopu ia ratou. Hau atu, ua ani o Iakobo raua o Ioane i te mau parahiraa teitei i roto i te Basileia, e ua faatupu faahou te reira i te tahi aimârôraa i rotopu i te mau aposetolo. I teie nei, i teie po hopea oia e faaea mai ai ia ratou ra, ua peapea roa o Iesu i te iteraa ˈtu ia ratou ia tatamaˈi faahou! Eaha ta ˈna i rave?
Maoti hoi i te aˈo etaeta ˈtu i ta ˈna mau aposetolo no to ratou haerea, ua faaite faahou o Iesu i to ˈna faaoromai e ua haaferuri atura ia ratou: “Te faateitei nei te hui arii o te Etene i nia iho ia ratou, e taua feia i haavi ia ratou ra te mairihia nei ïa, o te hamani maitai. Area outou na, eita e tia ia na reira, . . . Tei hea hoi te rahi, o tei te amuraa maa ra anei, e o tei tavini? e ere anei o tei te amuraa maa?” Ua faahaamanaˈo faahou atura oia i to ˈna hiˈoraa, e ua parau atura e: “E au râ vau mai tei tavini i roto ia outou nei.”
Noa ˈtu to ratou mau hapa, ua faaea tamau te mau aposetolo i pihai iho ia Iesu i roto i to ˈna mau atiraa. No reira oia i parau atu ai e: “E mai tau Metua i haapao i te tahi basileia no ˈu ra; ua haapao atoa vau ia outou.” Ua taati teie faufaa taa ê i rotopu ia Iesu e to ˈna mau pǐpǐ haapao maitai ra, ia ratou no te amui atu i ta ˈna faatereraa arii. Te tahi tau 144 000 feia anaˈe o te maitihia i te pae hopea no te ô atu i roto i teie faufaa no te hoê Basileia.
Noa ˈtu e ua faaauhia ˈtu teie tiaturiraa faahiahia roa e apiti atu i te Mesia no te faatere i roto i te Basileia, i te mau aposetolo ra, te paruparu nei ratou i te pae varua. “I teie nei rui, e maheaitu ai outou atoa ia ˈu,” o ta Iesu ïa i parau. E, ma te parau atu ia Petero e ua pure Oia no ˈna ra, ua aˈo atura Iesu e: “E ia faafariuhia mai oe ra, a faaitoito i to mau taeae.”
Ua parau atura Iesu e: “E au mau tamarii nei, no parahirahi aˈe au i ǒ outou nei, e imi outou ia ˈu; e ta ˈu i parau atu i te ati Iuda ra e, Te vahi ta ˈu e haere nei e ore outou e tae aˈe i reira, ta ˈu ïa parau ia outou i teie nei. E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na, e aroha atoa hoi outou ia outou iho. O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.”
“E te Fatu, e haere tia oe i hea?” o ta Petero ïa i ui atu ia ˈna.
Ua pahono atura Iesu e: “I teie nei vahi ta ˈu e haere nei, eita e tia ia oe ia pee mai ia ˈu i teie nei; e pee mai râ oe ia ˈu a muri atu.”
“E te Fatu, eaha i ore i tia ˈi ia ˈu ia pee atu ia oe i teie nei?” o ta Petero ïa e hinaaro ra e ite. “E horoa hoi au i to ˈu ora no oe.”
“E horoa oe i to oe ora no ˈu e?” o ta Iesu ïa i ani atu ia ˈna. “Amene, amene, e parau atu vau ia oe, e ore e aaoa te moa a taitoru atura o oe hunaraa ia ˈu.”
Ua patoi maira Petero: “Pohe noâ ˈtu â vau i ǒ na ia oe na, e ore roa vau e huna ia oe.” Ua na reira atoa mai te tahi mau aposetolo i te parau, e ua faatiatia ˈtura o Petero i te na ôraa e: “Maheaitu noâ te taata atoa ia oe, e ore roa vau e maheaitu.”
Ma te faahaamanaˈo i te tau i tono ai oia i ta ˈna mau aposetolo e poro haere na Galilea ma te ore e rave i te moni e te maa, ua ani atura Iesu e: “I ere anei outou i te hoê mea iti?”
“Aore roa!” o ta ratou ïa i pahono atu.
Ua na ô atura oia e: “I teie nei ra, e farii moni ta ˈna ra, e hopoi ïa e te pute atoa hoi; e aita a ˈna e ˈoˈe ra, e hoo oia i to ˈna ahu i te ˈoˈe; e faaite atu hoi au ia outou, i te maa parau i papaihia ra e, I amui-atoa-hia oia i te feia rave hara ra, e tupu ïa ia ˈu nei, e te mau parau no ˈu ra ua fatata ïa i te tia.”
Te faahiti ra o Iesu i te taime i reira oia e tuuhia ˈi i nia i te pou e te feia iino ra, oia hoi te feia rave hara. Te faaite atoa ra oia e e faaruru ta ˈna mau pǐpǐ i muri iho i te hamani-ino-raa rahi. Ua parau atura ratou e: “E te Fatu, inaha! eie pue ˈoˈe e piti.”
“Atire,” o ta Iesu ïa i pahono mai. Mai ta tatou e ite atu i muri iho, no te mea e ua rave ratou i te mau ˈoˈe, e riro te reira ei ravea na Iesu no te horoa ˈtu i te tahi atu haapiiraa faufaa mau. Mataio 26:31-35; Mareko 14:27-31; Luka 22:24-38; Ioane 13:31-38; Apokalupo 14:1-3.
▪ No te aha e mea maere roa teie aimârôraa a te mau aposetolo?
▪ Mea nafea to Iesu faaafaroraa i te aimârôraa?
▪ Eaha ta te faufaa ta Iesu i faaau e ta ˈna mau pǐpǐ e faatupu ra?
▪ Eaha te faaueraa apî ta Iesu e horoa ra, e eaha to ˈna faufaaraa?
▪ Mea nafea to Petero faaiteraa e te tiaturi rahi roa ra o ˈna ia ˈna iho, e eaha ta Iesu i parau?
▪ No te aha te mau faaueraa a Iesu no nia i te moni e te maa, e taa ê ai i ta ˈna faaueraa i horoa na na mua ˈtu?
-
-
Te faaineineraa i te mau aposetolo hou to ˈna revaraaTe taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
-
-
Pene 116
Te faaineineraa i te mau aposetolo hou to ˈna revaraa
UA OTI te amuraa maa o te oroa haamanaˈoraa, tei roto noâ râ o Iesu e ta ˈna mau aposetolo i te piha teitei ra. Noa ˈtu e e fatata roa Iesu i te haere, e rave rahi mau parau te tia ia ˈna ia faaite. “Eiaha e horuhoru to outou aau,” o ta ˈna ïa faaitoito atu ia ratou. “E faaroo i te Atua.” E ua na ô faahou atu oia e: “E faaroo atoa mai hoi ia ˈu.”
“E rave rahi te parahiraa mau i te fare o tau Metua ra,” o ta Iesu ïa e parau faahou ra. “Te haere nei au e haamaitai i te hoê vahi no outou . . . ei reira atoa outou i te vahi e parahihia e au ra. Ua ite hoi outou i teie nei vahi ta ˈu e haere nei; e ua ite hoi outou i te eˈa.” Aita te mau aposetolo e taa ra e te parau ra Iesu no nia i te haereraa i nia i te raˈi, no reira o Toma i ani ai e: “E te Fatu, aita matou i ite i tena na vahi ta oe e haere na; eaha hoi matou e ite ai i te eˈa?”
“O vau te eˈa, e te parau mau, e te ora,” o ta Iesu ïa i pahono atu. Oia mau, na roto anaˈe i te fariiraa ia ˈna e te peeraa i to ˈna huru oraraa e nehenehe ai te hoê taata e tomo i roto i te fare o te Atua i nia i te raˈi, no te mea, ia au i ta Iesu e parau ra: “Aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia ˈu.”
Ua ani atura o Philipa: “E te Fatu, e faaite mai ia matou i te Metua atirâ ˈtu ai.” E au ra e te hinaaro ra o Philipa ia faaite o Iesu i te hoê tapao ite-mata-hia no nia i te Atua, mai tei faaitehia ˈtu na i mutaa ihora ia Mose, ia Elisaia e ia Isaia na roto i te orama. Teie râ, te vai ra ta te mau aposetolo te tahi tapao hau atu i te faahiahia ia faaauhia i taua mau orama ra, mai ta Iesu i faaite: “O to ˈu nei hoi parahiraa roa i ô outou nei e, e aore â oe i ite ia ˈu, e Philipa? o tei hiˈo mai ia ˈu ra, ua hiˈo ïa i te Metua.”
I te mea e te faahohoˈa ra o Iesu ma te tia roa i te huru o to ˈna Metua, ia ora anaˈe vetahi i pihai iho ia ˈna e ia hiˈopoa anaˈe ratou ia ˈna, e au ra ïa e te ite atura ratou i te Metua. Teie râ, ua hau aˈe te Metua i te Tamaiti, mai ta Iesu e faˈi ra: “E te parau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e ere ïa i ta ˈu iho.” Te faahoˈi ra o Iesu i te maitai atoa o ta ˈna mau haapiiraa i to ˈna Metua i nia i te raˈi ra.
Auê ïa faaitoitoraa na te mau aposetolo ia faaroo ratou ia Iesu ia parau mai e: “O te faaroo mai ia ˈu ra e rave atoa oia i teie nei mau ohipa ta ˈu e rave nei, e e rahi atu â ta ˈna e rave i teie”! Aita o Iesu e parau ra e e faaohipa ta ˈna mau pǐpǐ i te tahi mau ohipa semeio rahi aˈe i ta ˈna i rave na. Teie râ, te faataa ra oia e e rave ratou i te taviniraa no te hoê taime maoro atu â, i nia i te hoê tuhaa fenua rahi atu â, e i mua i te taata rahi atu â.
Eita o Iesu e faarue i ta ˈna mau pǐpǐ i muri aˈe i to ˈna revaraa. Ua tǎpǔ ihora oia e: “E ta outou i ani ma to ˈu ra iˈoa, na ˈu ïa e rave.” I muri aˈe, ua na ô atura oia e: “Na ˈu hoi e ani atu i te Metua ra, e na ˈna e horoa mai i te tahi Faaaˈo ia outou, ia parahi mau oia e a muri noa ˈtu i ǒ outou nei. O te [v]arua parau mau ra.” I muri aˈe, a reva ˈtu ai oia i nia i te raˈi, ua ninii maira o Iesu i te varua moˈa, oia hoi te tahi atu tauturu, i nia i ta ˈna mau pǐpǐ.
Te fatata maira te revaraa o Iesu, no reira oia i parau ai e: “E ia roovau iti aˈe, e ore to te ao e hiˈo faahou mai ia ˈu.” E riro o Iesu ei mea ora varua, aore e itehia e te taata. Teie râ, ua tǎpǔ faahou atu o Iesu i ta ˈna mau aposetolo haapao maitai ra e: “E hiˈo mai râ outou ia ˈu; no te mea e ora vau, e ora atoa hoi outou.” Oia mau, eita noa o Iesu e fa mai i mua ia ratou na roto i te tahi tino taata i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, teie râ, i te tau mau ra, e faatia faahou mai oia ia ratou no te ora i pihai iho ia ˈna i nia i te raˈi ei mau mea ora varua.
Ua horoa ˈtura o Iesu i teie ture iti ohie roa: “Tei ia ˈna ta ˈu ra parau e ua haapao oia i taua parau ra, oia tei hinaaro mai ia ˈu; e tei hinaaro mai ia ˈu ra, e herehia mai oia e tau Metua ra; e e here hoi au ia ˈna, e e faaite atu hoi au ia ˈna ia ˈu iho.”
I taua taime ra, ua tâpû maira te aposetolo Iuda, tei pii-atoa-hia o Tadaio, i ta ˈna parau: “E te Fatu, eaha oe i faaite mai ai ia matou ia oe iho, e aore i to te ao?”
Ua pahono maira Iesu e: “Ia hinaaro mai te taata ia ˈu ra, e haapao ïa i ta ˈu parau; e e here mai hoi tau Metua ia ˈna . . . O te ore e hinaaro mai ia ˈu ra, aore ïa i haapao i ta ˈu parau.” Taa ê atu i ta ˈna mau pǐpǐ auraro ra, aita te ao nei e haapao ra i te mau haapiiraa a te Mesia. No reira, eita o ˈna e faaite atu ia ˈna ia ratou ra.
I roto i te roaraa o ta ˈna taviniraa i nia i te fenua nei, e rave rahi mau mea ta Iesu i haapii atu i ta ˈna mau aposetolo. Nafea ïa ratou e haamanaˈo ai i teie mau mea atoa, inaha, e tae roa mai i teie taime, aita ratou e taa maitai ra i te auraa o teie mau parau? Mea oaoa roa ia ite i teie parau tǎpǔ a Iesu e: “Na te Faaaˈo râ, na te [varua moˈa] ra, o ta te Metua e tono mai ma to ˈu nei iˈoa ra, na ˈna e haapii mai ia outou i te mau mea atoa; e e faaite faahou mai hoi ia outou i te mau parau atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”
Ma te faaitoito faahou ia ratou, ua na ô atura o Iesu e: “E hau ta ˈu e vaiiho ia outou nei, o to ˈu nei hau ta ˈu e ho atu no outou. . . . Eiaha e taiâ to outou aau, eiaha hoi e mǎtaˈu.” Oia mau, te haere nei o Iesu, tera râ, te faataa ra oia e: “Ahiri outou i hinaaro mai ia ˈu, e oaoa ïa outou o vau e haere tia i te Metua ra; e rahi hoi tau Metua ia ˈu.”
Ua poto roa te taime e toe ra e faaea mai ai o Iesu ia ratou ra. Ua na ô atura oia: “Teie au a ore a paraparau rea ˈtu ia outou i teie nei, te haere mai nei hoi te arii o teie nei ao; aore râ a ˈna i roto ia ˈu nei.” O te Diabolo ra o Satani, tei ô atu i roto ia Iuda e o tei faahema ia ˈna, te arii o teie nei ao. Aita râ e vahi paruparu i roto ia Iesu o ta Satani e nehenehe e faaohipa no te haafariu ê ia ˈna i te taviniraa i te Atua.
Te fanaˈoraa i te tahi taairaa piri roa
I muri aˈe i te amuraa maa o te oroa haamanaˈoraa, ua faaitoito o Iesu i ta ˈna mau aposetolo na roto i te tahi paraparauraa ma te huna ore i te parau. Ua mairi paha i te tuiraa po. No reira o Iesu i parau ai e: “A tia, e haere ê tatou.” Tera râ, na mua ˈˈe ratou e reva ˈi, no to ˈna here ia ratou, ua paraparau faahou o Iesu e ua horoa maira i te hoê parabole putapû mau.
Ua haamata o Iesu i ta ˈna faatiaraa: “O vau te vine mau, e o tau Metua te faaapu.” Ua tanu te Taata faaapu rahi, te Atua ra o Iehova, i teie vine taipe i to ˈna faatavairaa ia Iesu i te varua moˈa i to ˈna bapetizoraahia i te tau auhune o te matahiti 29. Teie râ, te faaite faahou ra o Iesu e e ere noa o ˈna o te faataipe ra i teie vine: “E te mau amaa hotu ore atoa i roto ia ˈu nei ra, na ˈna ïa e tâpû ê atu; e te mau amaa hotu atoa ra, na ˈna ïa e tope ia maitai, ia rahi atu â te hotu. . . . Mai te amaa eita e hotu noa oia anaˈe ra, ia ore ia ati mai i te vine ra; e ore atoa outou ia ore ia ati mai ia ˈu ra. O vau te vine, o outou te amaa.”
I te Penetekose, e 51 mahana i muri aˈe, e riro mai te mau aposetolo e te tahi atu mau taata ei mau amaa no te vine ia niniihia mai te varua moˈa i nia ia ratou. I te pae hopea, e 144 000 taata o te riro mai ei amaa no te vine taipe. Ia amuihia ratou e te tumu vine, o Iesu Mesia, e riro ratou ei vine taipe o te faahotu i te maa o te Basileia o te Atua.
Ua faataa maira Iesu i te ravea no te faahotu i te maa: “O te ati mai ia ˈu ra, e o te ati atu vau ia ˈna ra, oia te hotu rahi; i taa ê atu outou ia ˈu ra, aore roa ïa e mea e tia ia outou.” Tera râ, ia ore anaˈe te hoê taata e faahotu i te maa, te na ô ra o Iesu e, “e faaruehia ïa mai te amaa ra, e mǎrô atura ïa. O te haaputuhia ïa ei vahie e tahuhia ˈtura.” I te tahi aˈe pae, ua tǎpǔ maira o Iesu e: “I ati mai outou ia ˈu ra, e ia vai maite tau parau i roto ia outou na, e ani noa ïa outou i ta outou i hinaaro ra, e e horoahia ïa ia outou.”
I muri iho, ua na ô atura o Iesu i ta ˈna mau aposetolo e: “O te mea ïa e maitai ai tau Metua, ia rahi to outou hotu; e riro ïa outou ei pǐpǐ na ˈu i reira.” Te hotu ta te Atua e hinaaro ia faahotuhia e te mau amaa ra, o te faatupuraa ïa i te mau huru maitatai o te Mesia, te here iho â râ. Hau atu, i te mea e ua riro te Mesia ei taata poro no te Basileia o te Atua, tei roto atoa ta ratou ohipa faariroraa i te taata ei pǐpǐ mai ta ˈna i rave ra, i te mau hotu e hinaarohia ra.
“Ia vai herehia ˈtu â outou e au,” o ta Iesu ïa e faaitoito ra. Nafea râ te mau aposetolo ia na reira? Te na ô ra oia e: “I haapao outou i ta ˈu ra parau, e vai herehia ˈtu â outou e au.” Ua parau faahou atura oia e: “Teie ta ˈu parau, Ia aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na. Ia horoa te taata i to ˈna iho ora no to ˈna ra mau taua, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira.”
I roto i tau hora, e faaite o Iesu i teie here hau aˈe ra na roto i te pûpûraa i to ˈna ora no ta ˈna mau aposetolo, e oia atoa no te feia atoa e faaroo ia ˈna. E tia i to ˈna hiˈoraa ia turai i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaite i te hoê â here e haapae ia ˈna iho ra te tahi e te tahi. E riro teie here ei tapao ia itehia mai ratou, mai ta Iesu i parau na mua ˈtu e: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.”
Ma te faaite e o vai to ˈna mau taua, ua parau o Iesu e: “O outou to ˈu taua ia haapao outou i te mau parau atoa ta ˈu i parau atu ia outou na. Eita ˈtura vau e parau atu ia outou e e tavini; aore hoi te tavini i ite i ta to ˈna ra fatu e rave ra; ua parau râ vau ia outou e e taua; ua faaite atu hoi au ia outou i te mau parau atoa ta ˈu i ite i tau Metua ra.”
Auê ïa taairaa faufaa mau—ia riro ei hoa piri roa no Iesu e! No te tamau râ i te fanaˈo i teie taairaa, e tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia ‘faahotu noâ i te maa.’ Ia na reira ratou, te na ô ra o Iesu e, ‘noa ˈtu eaha ta outou e ani atu i te Metua na nia i to ˈu nei iˈoa, e horoa mai ïa oia ia outou ra.’ Oia mau, e haamaitairaa rahi te noaa mai na roto i te faahoturaa i te maa o te Basileia! I muri aˈe i to ˈna faaitoitoraa i te mau aposetolo ia “aroha ratou ia ratou iho,” ua faataa ˈtura o Iesu e e riri mai te ao nei ia ratou. Ua faaitoito râ oia ia ratou i te parauraa e: “Ia riri mai to te ao ia outou ra, a haamanaˈo e o vau ta ratou i riri mai na, hou i riri mai ai ia outou.” I muri iho, ua faaite atura oia i te tumu no reira te ao nei e riri ai i ta ˈna mau pǐpǐ, i te na ôraa e: “No te mea râ e ere outou i to teie nei ao, o vau i maiti ia outou no roto i teie nei ao, e riri mai ai teie nei ao ia outou.”
Ma te faataa ˈtu â i te tumu no reira te ao nei e riri ai ia ratou, ua parau faahou atura o Iesu e: “No to ˈu nei iˈoa e na reira mai ai ratou ia outou, no te mea aore ratou i ite ia ˈna [o te Atua ra o Iehova] i tei tono mai ia ˈu nei ra.” Oia mau, ua faahapa te mau ohipa semeio a Iesu i te feia i riri ia ˈna, mai ta ˈna e faataa ra: “Ahiri au aore i rave i rotopu ia ratou i te ohipa rave-ore-hia e te taata atoa ra, aita ïa a ratou hara; i teie nei râ, ua ite ïa ratou i tei reira, e ua riri mai â ia ˈu e tau Metua atoa hoi.” Ua tupu atura ïa te papai mai ta Iesu e faaite ra: “I riri noa mai ratou ia ˈu aore e hara.”
Mai ta ˈna i rave na mua ˈtu, ua tamahanahana faahou o Iesu ia ratou na roto i te tǎpǔraa e e tono mai oia i te tauturu, oia hoi te varua moˈa, aore ra te puai ohipa mana mau a te Atua. “Ia tae mai râ te Faaaˈo no ǒ mai i te Metua ra na ˈu e tono mai.”
Te tahi mau aˈoraa hou oia e reva ˈi
Te fatata ra Iesu e ta ˈna mau aposetolo i te faarue i te piha teitei. “I parau atu ai au ia outou i teie nei mau parau, ia ore outou ia maheaitu,” o ta ˈna ïa i parau faahou atu. Ua horoa ˈtura oia i teie faaararaa paari mau: “E tuu ratou ia outou i rapae i te mau sunago ra; e te fatata mai nei hoi te hora e manaˈo ai te taata e taparahi ia outou na e ua haamori oia i te Atua.”
Mea papu mau e ua ahoaho roa te mau pǐpǐ i te faarooraa i teie faaararaa. Noa ˈtu e ua parau ê na mai Iesu e e riri mai to te ao ia ratou, aita râ oia i faaite papu roa mai e e taparahi-pohe-hia ratou. Ua faataa ˈtura o Iesu e: “Aore hoi au i parau atu ia outou i te matamua ra, no te mea tei pihai atoa iho vau ia outou.” Tera râ, mea maitai roa ia haapaari oia ia ratou na roto i teie faaararaa hou oia e reva ˈtu ai!
Ua na ô faahou atura o Iesu: “E teie nei, te haere tia nei au ia ˈna ra i tei tono mai ia ˈu nei ra; e aore te hoê o outou nei e ui mai e, E haere oe i hea?” Tau taime rii na mua ˈˈe i taua po ra, ua aniani ratou e te haere ra oia ihea, i teie nei râ, no to ratou arepurepu rahi i ta ˈna mau parau ra, aita ˈtura ratou i ani faahou atu no nia i teie ohipa. Ua na ô atura Iesu e: “No te parau râ i faaite-atea-hia ˈtu e au ia outou i teie nei ra, i î roa ˈi to outou aau i te oto.” Ua oto te mau aposetolo eiaha noa no te mea e ua ite ratou e e faaruru ratou i te hamani-ino-raa rahi e e taparahi-atoa-hia ratou, no te mea râ e e faarue mai to ratou Fatu ia ratou.
No reira o Iesu i faataa ˈtu ai e: “E maitai ai outou o vau e haere ê nei; ahiri au aore i haere e, e ore e tae mai te Faaaˈo ia outou nei; ia haere ê râ vau ra, na ˈu ïa oia e tono mai ia outou nei.” I te mea e e taata oia, e nehenehe noa ïa o Iesu e parahi i te hoê noa vahi i te hoê taime, teie râ, ia vai oia i nia i te raˈi ra, e nehenehe ïa oia e tono mai i te tahi tauturu, oia hoi te varua moˈa o te Atua, na ta ˈna mau pǐpǐ noa ˈtu e teihea roa ratou i nia i te fenua nei. No reira, mea maitai ïa te revaraa o Iesu.
Ua parau atura o Iesu e, te varua moˈa ra, “na ˈna ïa e faaite mai i to te ao i te hara, e te parau-tia, e te faahapa.” E faaite-tahaa-hia te hara a te ao nei oia hoi to ˈna ereraa i te tiaturi i te Tamaiti a te Atua. Hau atu, e faaite-papu-hia te parau-tia o Iesu ia haere atu oia i to ˈna Metua ra. E e riro te manuïa-ore-raa o Satani e ta ˈna ao ino ra no te ofati i te haapao maitai o Iesu, ei haapapuraa e ua haavahia e ua faahapahia te arii o teie nei ao.
Te na ô faahou ra o Iesu e: “E rave rahi â ta ˈu parau ia parau atu ia outou, eita râ e tia ia outou teie nei.” No reira, ua tǎpǔ maira Iesu e ia ninii mai oia i te varua moˈa, oia hoi te puai ohipa a te Atua, e riro oia i te aratai ia ratou ia noaa mai te maramarama no nia i teie mau mea ia au maite i to ratou aravihi no te taa i te auraa o teie mau parau.
Aita iho â râ te mau aposetolo i taa e e pohe o Iesu e e fa faahou mai oia ia ratou ra i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa. No reira ratou e ui noa ˈi ratou ratou iho e: “Eaha teie ta ˈna i parau mai ia tatou nei e, Ia roaroa iti aˈe eita ˈtura outou e hiˈo mai ia ˈu, . . . e no te mea, te haere tia nei au i te Metua ra?”
Ua ite o Iesu e te hinaaro ra ratou e ui mai ia ˈna, no reira oia i faataa ˈi e: “E parau atu vau ia outou, E oto outou e, e anau hoi, o to te ao râ, e oaoa ïa; e mihi outou; area to outou mihi, e faarirohia ïa ei oaoa.” I muri iho, i taua mahana noa râ, i te avatea, e oaoa roa te mau raatira haapaoraa o te ao no te mea ua pohe o Iesu, area te mau pǐpǐ ra, e oto ïa ratou. Tera râ, e riro mai to ratou oto ei oaoa, no te mea e faatiahia mai o Iesu! E eita ratou e faaea i te oaoa no te mea e horoa mai oia i te puai i te Penetekose ia riro mai ratou ei mau ite no ˈna na roto i te niniiraa mai i te varua moˈa o te Atua i nia ia ratou!
Ma te faaau i te huru o te mau aposetolo i to te hoê vahine e mauiui fanau ra, ua parau atura o Iesu e: “E oto te vahine ia roohia e te fanau ra, no te mea ua tae i to ˈna ra hora.” Teie râ, te na ô ra o Iesu e eita o ˈna e haamanaˈo faahou i to ˈna mauiui ia fanau mai oia i ta ˈna tamarii, e ua faaitoito aˈera Iesu i ta ˈna mau aposetolo i te na ôraa e: “Oia hoi outou e oto i teie nei ra; e ite faahou mai râ vau ia outou, [ia faatiahia mai au] e e oaoa to outou aau, e e ore roa to outou oaoa e riro ia vetahi ê.”
E tae roa mai i teie taime, aitâ te mau aposetolo i faatae aˈenei i te tahi aniraa na nia i te iˈoa o Iesu. Te parau nei râ oia i teie nei e: “Ta outou e ani atu i te Metua ma to ˈu ra iˈoa, na ˈna ïa e horoa mai ia outou na. . . . Te hinaaro maira hoi te Metua iho ia outou, o outou i hinaaro ia ˈu nei, e ua faaroo e, mai ǒ mai au i te Atua ra. I haere mai nei au i te ao nei mai mua mai i te aro o te Metua ra: te faarue nei au i teie nei ao, e te hoˈi faahou nei au i te Metua ra.”
Ua riro te mau parau a Iesu ei faaitoitoraa puai mau na te mau aposetolo. Ua parau maira ratou: “O te mea teie i faaroo ai matou e, mai ǒ mai oe i te Atua ra.” Ua ani atura Iesu e: “Ua faaroo outou i tena na? Inaha, te fatata mai nei te hora, e teie nei hoi, e purara ê atu ai outou, o te taata o to ˈna iho utuafare, e faarue ihora ia ˈu o vau anaˈe ra.” Noa ˈtu e mea fifi mau ia tiaturi i te reira, o te ohipa mau ïa e tupu hou te po e hope ai!
“I parau atu vau ia outou i teie nei mau parau, ia hauhia to outou ia ˈu nei.” Ua faaoti aˈera Iesu i ta ˈna parau i te na ôraa e: “E pohe to outou i teie nei ao. E faaitoito râ, ua riro te re o teie nei ao ia ˈu.” Ua upootia o Iesu i nia i teie nei ao na roto i te raveraa i te hinaaro o te Atua ma te taiva ore noa ˈtu te mau mea atoa ta Satani e ta ˈna ao i tamata i te rave no te ofati i te haapao maitai o Iesu.
Te pure hopea i roto i te piha teitei
No to ˈna here rahi i ta ˈna mau aposetolo, ua faaineine o Iesu ia ratou no to ˈna revaraa e fatata maira. I teie nei, i muri aˈe i to ˈna faaitoitoraa e to ˈna tamahanahanaraa ia ratou, ua nânâ aˈera oia i to ˈna mata i nia i te raˈi e ua ani atura i to ˈna Metua: “A haamaitai i to Tamaiti, ia haamaitai atoa hoi to Tamaiti ia oe. Ua horoa mai hoi oe i te mana no ˈna i te taata atoa nei, ia horoa ˈtu oia i te ora mure ore i te feia atoa ta oe i horoa mai no ˈna ra.”
Auê ïa tumu parau faahiahia mau ta Iesu i faahiti e—oia hoi te ora mure ore! I te mea e ua horoahia mai na ˈna i te ‘mana i te taata atoa nei,’ e nehenehe ta Iesu e opere i te mau haamaitairaa o to ˈna tusia taraehara na te huitaata atoa nei tei raro aˈe i te pohe. Teie râ, e horoa oia i te “ora mure ore” i te feia anaˈe e fariihia e to ˈna Metua. Ma te tatara i teie tumu parau no te ora mure ore, ua na ô faahou o Iesu i roto i ta ˈna pure e:
“Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.” Oia mau, e noaa mai te ora mai te peu e e imi tatou i te ite no nia i te Atua e ta ˈna Tamaiti. Eita noa râ te ite o ta tatou e faaî i roto i to tatou feruriraa e navai.
E tia i te hoê taata ia ite ia raua ma te hohonu, ia faatupu i te hoê taairaa auhoa e o raua ma te taa maitai i te auraa o te reira. E tia ia ˈna ia rave roa mai i to raua manaˈo no nia i te mau ohipa e ia ite i te mau mea ia au i to raua huru hiˈoraa. E na nia ˈtu i te mau mea atoa, e tia i teie taata ia pee i to raua mau huru maitatai faahiahia mau i roto i to ˈna mau auraa e o vetahi ê.
Te na ô faahou ra o Iesu i roto i ta ˈna pure e: “Ua haamaitai au ia oe i te ao nei; ua oti ia ˈu te ohipa ta oe i ho mai na ˈu e rave ra.” I te mea e ua faaoti oia i ta ˈna hopoia e tae roa mai i taua taime ra e ma te tiaturi e e manuïa oia a muri aˈe, ua ani ihora oia e: “E teie nei, e tau Metua, e haamaitai mai oe ia ˈu i mua i to aro na i te maitai no ˈu ia oe hou teie nei ao ra.” Oia mau, te ani ra oia ia fanaˈo faahou oia i te hanahana o ta ˈna i fanaˈo na i mutaa ihora i nia i te raˈi na roto i te ravea o te tia-faahou-raa.
Ma te faataa poto mai i te ohipa matamua o ta ˈna i rave i nia i te fenua nei, ua parau atura Iesu e: “Ua faaite atu vau i to iˈoa i te mau taata o teie nei ao ta oe i ho mai no ˈu ra. No oe na hoi ratou; e na oe hoi ratou i ho mai no ˈu; e ua haapao ratou i ta oe parau.” Ua faaohipa o Iesu i te iˈoa o te Atua, o Iehova, i roto i ta ˈna taviniraa e ua faaite oia i te tuuraa reo tano no te faahiti i teie iˈoa, teie râ, ua hau atu râ ta ˈna i rave no te faaite i te iˈoa o te Atua i ta ˈna mau aposetolo ra. Ua faarahi atu â oia i to ratou ite e to ratou mauruuru ia Iehova, to ˈna huru, e ta ˈna mau opuaraa.
Ma te haapapu e o Iehova tei Hau aˈe ia ˈna ra, oia hoi te Faatere o ta ˈna e tavini ra, ua faˈi aˈera Iesu ma te haehaa e: “E na oe i tuu mai ia ˈu i te parau ta ˈu i tuu aˈe ia ratou nei ra; e ua farii ratou i taua parau ra, e ua ite mau hoi e mai ǒ na mai au ia oe na, e ua faaroo hoi ratou e, na oe au i tono mai.”
Ma te faaite i te taa-ê-raa e vai ra i rotopu i ta ˈna mau pǐpǐ e te toea o te taata, ua pure aˈera o Iesu i te na ôraa e: “O ratou ta ˈu e pure nei. Aore au i pure i to teie nei ao, o te feia râ ta oe i ho mai no ˈu ra . . . I tau parahiraa i te ao nei e ratou atoa ra, na ˈu ïa ratou i tiai . . . , ua tiaihia ïa e au, e aore roa te hoê i moe, maori râ o te tamaiti o te pohe ra,” oia hoi o Iuda Isakariota. I taua iho taime nei, te rave ra o Iuda i ta ˈna ohipa ino, oia ïa te hooraa ia Iesu. No reira, ma te taa ore, ua faatupu oia i te mau Papai.
“Te riri nei to te ao nei ia ratou,” o ta Iesu ïa e pure faahou ra. “Aore au i pure ia oe e ia hopoi ê atu oe ia ratou i teie nei ao; ia tiai mai râ oe ia matou eiaha ei ino. E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao.” Te parahi ra te mau pǐpǐ a Iesu i roto i te ao nei, te faanahoraa o te totaiete taata nei e faaterehia ra e Satani, teie râ, ua faataa ê mai ratou i teie nei ao e to ˈna ino atoa ra, e e tia ia ratou ia tamau noa i te na reira.
“E haamaitai oe ia ratou i te parau mau na oe,” o ta Iesu ïa e parau faahou ra, “o to parau na te parau mau.” I ô nei, o te mau Papai hebera, o ta ˈna hoi i faahiti tamau, ta ˈna e parau ra “te parau mau.” Teie râ, ua riro atoa te parau ta ˈna i haapii atu i ta ˈna mau pǐpǐ e ta ratou i papai i muri aˈe i raro aˈe i te faauruaraa a te Atua, oia hoi te mau Papai Heleni kerisetiano, ei “parau mau.” E nehenehe teie parau mau e haamoˈa i te hoê taata, e taui roa i to ˈna oraraa, e e faariro ia ˈna ei taata tei faataa ê mai ia ˈna i te ao nei.
I teie nei, te pure nei o Iesu eiaha “ia ratou anaˈe nei, i te feia atoa râ e faaroo mai [ia ˈna] i ta ratou ra haapiiraa.” No reira, te pure ra Iesu no te feia e riro mai ei mau pǐpǐ faatavaihia na ˈna e vetahi atu mau pǐpǐ e haaputuputuhia mai i muri aˈe i roto i te “hoê anaˈe nǎnǎ.” Eaha ta ˈna e ani ra no ratou paatoa?
“Ia riro ratou atoa ei hoê; mai ia oe, e tau Metua, i roto ia ˈu nei ra, e mai ia ˈu hoi i roto ia oe na, . . . ia riro ratou ei hoê mai ia tâua hoê nei.” Aita iho â ïa o Iesu e to ˈna Metua i riro mau ei taata hoê ra, teie râ, ua tu to raua manaˈo no nia i te mau mea atoa. Ua pure o Iesu e ia fanaˈo atoa ta ˈna mau pǐpǐ i teie huru hoê ra “ia ite to te ao e na oe au i tono mai, e ua here mai oe ia ratou mai ia oe e here mai ia ˈu nei ra.”
No te feia e riro mai ei mau pǐpǐ faatavaihia na ˈna ra, te faatae nei o Iesu i teie nei, i te hoê aniraa i to ˈna Metua i te raˈi ra. Eaha ïa teie aniraa? “Ei pihai atoa iho ia ˈu i te vahi e parahi ai au ra; ia hiˈo mai ratou i to ˈu hinuhinu i ta oe i ho mai no ˈu ra; ua here mai na hoi oe ia ˈu hou te fenua i hamanihia ˈi ra,” oia hoi te taime hou o Adamu raua o Eva i fanau ai i te tamarii. Na mua roa ˈˈe i te reira, ua here te Atua i ta ˈna Tamaiti fanau-tahi, o tei riro mai o Iesu Mesia.
Ei faaotiraa i ta ˈna pure, ua haapapu faahou atura Iesu e: “Ua faaite atu hoi au ia ratou, e e faaite atu â vau, i to oe iˈoa, ia herehia mai ratou i to hereraa mai ia ˈu nei ra, e o vau hoi e parahi i roto ia ratou.” No te mau aposetolo, ia haapii ratou i te iˈoa o te Atua, ua titauhia ïa ratou tataitahi ia ite roa atoa i te here o te Atua. Ioane 14:1–17:26; 13:27, 35, 36; 10:16; Luka 22:3, 4; Exodo 24:10; Te mau arii 1, 19:9-13; Isaia 6:1-5; Galatia 6:16; Salamo 35:19; 69:4; Maseli 8:22, 30.
▪ Te haere ra o Iesu ihea, e eaha te pahonoraa i horoahia ia Toma no nia i te eˈa?
▪ Na roto i ta ˈna aniraa, te hinaaro ra o Philipa ia horoa mai Iesu i te aha?
▪ No te aha e parauhia ˈi e te taata i ite ia Iesu ra, ua ite atoa ïa i te Metua?
▪ E hau atu te mau ohipa ta te mau pǐpǐ a Iesu e rave i ta Iesu i roto i teihea auraa?
▪ Eaha te auraa o te parau ra e aita to Satani e mana i nia ia Iesu?
▪ Afea râ to Iehova tanuraa i te vine taipe, e afea e mea nafea to te tahi atu mau taata riroraa mai ei tuhaa no te vine?
▪ I te pae hopea, ehia rahiraa amaa to te vine taipe ra?
▪ Eaha te maa ta te Atua e hinaaro ra ia hotu mai te mau amaa ra?
▪ Nafea tatou e riro ai ei taua no Iesu?
▪ No te aha te ao e riri ai i te mau pǐpǐ a Iesu?
▪ Eaha te faaararaa a Iesu o tei haapeapea i te mau aposetolo?
▪ No te aha te mau aposetolo i ore ai e uiui ia Iesu no nia i te vahi o ta ˈna e haere ra?
▪ Eaha iho â râ te mea ta te mau aposetolo i ore i papu maitai?
▪ Mea nafea to Iesu faahohoˈaraa i te mea e e faarirohia te oto o ta ˈna mau aposetolo ei oaoa?
▪ Ia au i te parau a Iesu, eaha ta ta ˈna mau aposetolo e fatata roa i te rave?
▪ Mea nafea to Iesu upootiaraa i nia i te ao nei?
▪ I roto i teihea auraa e parauhia ˈi e ‘e mana to Iesu i nia i te taata atoa nei’?
▪ Eaha te auraa ia ite i te Atua e ta ˈna Tamaiti?
▪ Mea nafea to Iesu faaiteraa i te iˈoa o te Atua?
▪ Eaha “te parau mau,” e mea nafea te reira ia ‘haamoˈa’ i te hoê kerisetiano?
▪ E riro te Atua, ta ˈna Tamaiti, e te feia haamori mau atoa ra, ei hoê i roto i teihea auraa?
▪ Afea te taime i parauhia “hou te fenua i hamanihia ˈi” i te haamataraa?
-