Kerẹ Pita, Wo jẹ Ofu Dje We-e

 1. Mavọ yen oma ru Pita ọke ri Jesu vwọ nẹrhẹ ayen hwe iyerin buebun vwọrẹ igbevwunu?

PITA ghwọrọ ason na eje phiyọ iyerin ehwe jẹ ayen mrẹ ọvuọvo hwe-e. Vwọrẹ igbevwunu, Jesu da ta kẹ: “Bi kpo asan ro kodori rere ovwan do ariri rẹ ovwan phiyọ, rere o mu iyerin.” (Luk 5:4) Pita vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen obo ri Jesu tare na, ẹkẹvuọvo o ru nene obo ra vuẹrẹ. Fikirẹ ọnyẹ rẹ iyerin rẹ ayen hweri na, ariri na kọ bẹrẹ. Ayen vwọ mrẹ obo re phiare na, ọnana de gbe Pita vẹ ihwo rọ vẹ ọyen gba hẹ etiyin “unu mamọ.” Pita da ta: “Yanjẹ uvwe vwo, Ọrovwori, kidie mẹvwẹ orumwemwu.” (Luk 5:​6-9) Pita niro nẹ ọyen fo ohwo ri Jesu brurhe-e.

 2. Erere vọ yen a cha mrẹ siẹrẹ a da fuẹrẹn udje ri Pita?

² Obo ri Pita tare na uyota​—kidie “orumwemwu” yen o ruẹ. Baibol na djere nẹ o vwo ọkievo ri Pita vwọ ta eta ji ru erọnvwọn re nẹrhẹ o muomaphiyọ. Obo re phia kẹ Pita na ji te we oma jovwo re? O vwo uruemu yẹrẹ ovwiẹrẹ ọvo wo nene muabọ ọke grongron re? Ọ da dia ọtiọyen, wọ sa mrẹ ukẹcha womarẹ wo vwo yono kpahen udje ri Pita. Diesorọ wo vwo ru ọtiọyen? Roro kpahen ọnana: Jihova rha sa tanẹ a vwẹ oruchọ ri Pita vwọba Baibol na-a. Ẹkẹvuọvo, a vwẹ ayen ba Baibol na rere avwanre se vwo yono nẹ ayen rhe. (2Ti 3:​16, 17) Siẹrẹ e de yono kpahen erọnvwọn buebun ri Pita nene muabọ, ọ cha nẹrhẹ e vwo ẹruọ rẹ oboresorọ ri Jihova rhe rhẹro rẹ ogbagba mie avwanre-e. Ọ guọnọre nẹ a rha davwan ọkieje o toro ovwiẹrẹ re nene muabọ-ọ.

 3. Diesorọ o vwo fo ra vwọ davwẹngba?

³ Diesorọ a vwọ davwẹngba? Ihwo tanẹ e de dje orọnvwọn erueruo, kọ riẹnriẹn ohwo oma. Kerẹ udje: Ọ sa reyọ ikpe buebun ọbuine ke tona rẹ obo re hworo idjita. Ro vwo yono na, obọ sa chọ abọ buebun, ẹkẹvuọvo o de muomaphiyọ uyono na, kọ cha nabọ tẹn. Ọ da tobọ tona rẹ ihwehworo na re, ọkiọvo, obo je sa chọ. Ọ dia ọyen ọ cha vwọ dobọ rẹ ihwehworo na ji-i. Ọ cha davwẹngba ro vwo ru yovwinphiyọ. Ọtiọyen ọ je pha, ọ da tobọ dianẹ e niro nẹ e phi ovwiẹrẹ ọvo kparobọ re, a je sa rhoma she ruẹ ufi na. Dedena ofori nẹ a davwẹngba re vwo ru yovwinphiyọ. Avwanre eje ta eta yẹrẹ ru erọnvwọn re nẹrhẹ a viẹ die kpọvwe; dedena, a da davwẹngba, Jihova cha cha avwanre uko vwo ru yovwinphiyọ. (1Pi 5:10) E jẹ a ta ota kpahen udje ri Pita rọ davwẹngba rọyen eje vwọ fuevun kẹ Jihova. Arodọnvwẹ ri Jesu gbe vwọ kẹ dede nẹ o ru oruchọ buebun sa nẹrhẹ avwanre fuevun ga Jihova ọkieje.

 4. Kirobo rehẹ Luk 5:​5-10, mavọ yen Pita djisẹ rẹ oma rọyen wan, kẹ imuẹro vọ yen Jesu vwọ kẹ?

⁴ Baibol na ghwa vuẹ avwanre oboresorọ ri Pita vwọ ta nẹ ọyen “orumwemwu-u” yẹrẹ oka rẹ umwemwu rọ ta ota kpaha-an. (Se Luk 5:​5-10.) Jẹ ọ sa dianẹ o ru oruchọ evo re. Jesu riẹn oboresorọ oshọ vwo mu Pita, kidie o niro nẹ ọyen muwa-an. Jesu riẹnre nẹ Pita sa fuevun ọkieje. Ọtiọyena Jesu da vuẹ Pita “Wo rhe jẹ oshọ mu we-e.” Ẹroẹvwọsuọ ri Jesu vwo kpahen Pita vwẹ ukẹcha kẹ vwẹ akpeyeren rọyen. Ọke vwọ yanran na Pita vẹ oniọvo rọyen Andru de gbobonyẹ iruo rẹ iyerin ehwe rayen je vwomaba Jesu vwẹ iruo rẹ aghwoghwo rọyen, orhiẹn nana rẹ ayen bruru na da nẹrhẹ Jihova bruba kẹ ayen gbidiki.​—Mak 1:​16-18.

 5. Ebruphiyọ vọ yen te Pita obọ kidiẹ nẹ o phi oshọ rọyen kparobọ ji nene Jesu?

⁵ Kerẹ odibo ri Jesu ọ dia ọmọrhiẹ erọnvwọn yen Pita rhiẹromrẹ-ẹ. Ọ mrẹ ọke ri Jesu vwo sivwin ihwo re muọga, ihwo rẹ ẹwẹn ri dẹbono kpokpo, je kparẹ ihwo nẹ ushi.b (Mt 8:​14-17; Mk 5:​37, 41, 42) Vwẹ emramrẹ, Pita mrẹ ọke ri Jesu cha vwọ dia ovie rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ rọ dia orọnvwọn rọ cha sa chọrọ ẹro-o. (Mk 9:​1-8; 2Pi 1:​16-18) Vwọrẹ uyota, Pita mrẹ erọnvwọn ro rhẹro rọye-en. Ọ vwerhen oma nẹ Pita mrẹ ebruphiyọ nana eje kidie nẹ ọ vwẹ uphẹn kẹ ovwiẹrẹ rọyen nẹ o gbowophiyọ ẹga rọye-en!

 6. Pita phi ovwiẹrẹ rọyen kparobọ ichichiyin yena? Dje kpahọn.

⁶ Dede nẹ Pita nyori je mrẹ erọnvwọn buebun ri Jesu ruru, o ji vwo ovwiẹrẹ buebun ro nene muabọ. E jẹ a ta ota kpahen idje evo. Jesu vwọ ta ota kpahen oja rọ cha re vẹ oborẹ ughwu rọyen che ru orugba ri Baibol wan, Pita da ghwọkuo. (Mk 8:​31-33) Abọ buebun yen Pita vẹ idibo ri Jesu efa phraphro kpahen ohwo rọ marho vwẹ ohri rayen. (Mk 9:​33, 34) Ason rọ koba tavwen Jesu ki ghwu, Pita da fia orhọ rẹ ọshare ọvo kufia. (Jọ 18:10) Ason vuọvo na, oshọ da ro Pita oma ọ da sen Jesu abọ erha. (Mk 14:​66-72) Ọnana da nẹrhẹ Pita viẹ gangan.​—Mt 26:75.

 7. Uphẹn vọ yen Jesu vwọ kẹ Pita ro vwo vrẹn nushi nu?

⁷ Jesu kpairoro vrẹ odibo rọyen ro shọkuọrọn na-a. O vwo vrẹ nẹ ushi nu, Jesu da vwẹ uphẹn kẹ Pita ro vwo djephia nẹ o vwo ẹguọnọ rọyen. Jesu da vuẹ Pita nẹ ọ vwomakpotọ kerẹ osuigodẹ vwọ vwẹro te igodẹ rọyen. (Jọ 21:​15-17) Pita nene uchebro ra vwọ kẹ na. Pita ọyen usun rẹ ihwo rẹsosuọ ri kpo Jerusalẹm, ra je vwẹ ẹwẹn ọfuanfon na jẹ reyọ ẹdẹ ri Pẹntikọst.

 8. Uruemu rẹ omeru vọ yen Pita djephia vwẹ Antiọk?

⁸ A vwọ tobọ reyọ ẹwẹn ọfuanfon na vwọ jẹ reyọ nu, Pita ji nene ovwiẹrẹ rọyen muabọ. Vwẹ 36 C.E., Ọghẹnẹ de ji Pita bru Kọniliọs rọ dia Ọgiye, vwẹ ẹdẹ yena Ọghẹnẹ da reyọ ẹwẹn Ọfuanfon na vwọ jẹreyọ, vwo djephia nẹ “Ọghẹnẹ ghwomaphiyọ ẹbẹre ọvo jẹ ọvo vwo-o” nẹ Igiye je sa vwomaba ukoko rẹ Inenikristi. (Iru 10:​34, 44, 45) Ghwe vwo nẹ ọke yena yanran, Pita ko nene Igiye na riemu kuẹgbe odedede rọ dia obo rọ cha rhọnvwe ru jovwo-o. (Ga 2:12) Jẹ, ihwo ri Ju evo re dia Inenikristi rorori nẹ ọyen dia obo ri fori ayen vẹ Igiye na vwọ riemu kugbe-e. Iniọvo nana evo da rhe Antiọk, Pita rhe nene Igiye ri kurhẹriẹ na riemu kuẹgbe-e, rere ivun vwo jẹ iniọvo re dia ihwo ri Ju na emiovwo. Ọyinkọn Pọl vwọ mrẹ uruemu rẹ omeru ri Pita ọ da ghwọkuo vwẹ azagba. (Ga 2:​13, 14) Dede nẹ Pita vwiẹre vwẹ ẹdia nana, ofu djere-e. Die yen chọrọ uko?

 9. Mavọ yen Jọn 6:​68, 69 vwo djephia nẹ Pita ọyen ohwo rọ fuevun?

⁹ Pita ọyen ohwo rọ fuevun; ọ vwẹ uphẹn kẹ emu vuọvo nẹ ọ dobọ rọyen ji o vwo ji Jesu e nene-e. Ẹdẹ ọvo Pita dje evun-ẹfuọn rọyen phia ọke ri Jesu vwọ ta ota ọvo rẹ idibo rọyen vwo ẹruọ rọye-en. (Se Jọn 6:​68, 69.) Ukperẹ ayen vwọ hẹrhẹ rere Jesu vwo dje obo rọ ta na fiotọ, buebun da yan jovwo. Ẹkẹvuọvo Pita ru ọtiọye-en. Ọ riẹnre nẹ Jesu ọvo yen “vwo eta rẹ arhọ ri bẹdi bẹdẹ.”

10. Mavọ yen Jesu vwo djephia nẹ ọyen vwẹroso Pita? (Ni uhoho na.)

¹⁰ Jesu kpairoro vrẹ Pita-a. Ason rọ koba tavwen Jesu ki ghwu, ọ riẹnre nẹ Pita vẹ idibo rọyen efa cha yanjẹ ọyen vwo. Dedena, Jesu vwẹroso Pita nẹ o che rhivwin rhe je fuevun kẹ ọyen. (Lu 22:​31, 32) Jesu riẹnre nẹ “ẹwẹn na. . . guọnọre, ẹkẹvuọvo ugboma na vwiẹrẹre.” (Mk 14:38) Ọtiọyena, Pita vwọ tobọ sen Jesu nu, Jesu kpairoro vrẹ-ẹ. Jesu vwo vrẹn nẹ ushi nu ọ da vwomaphia kẹ Pita​—ọ sa dianẹ Pita ọvo yen etiyin. (Mk 16:7; Lu 24:34; 1Kọ 15:5) Mavọ yen ọnana che phiudu phiyọ Pita awọ te!

11. Idjerhe vọ yen Jesu vwọ vwẹ imuẹrọ kẹ Pita nẹ Jihova cha vwẹrote ọdavwẹ rọyen?

¹¹ Jesu vwẹ imuẹro kẹ Pita nẹ Jihova cha vwẹrote ọdavwẹ rọyen. Jesu vwo vrẹn nẹ ushi nu, ọ da nẹrhẹ Pita vẹ idibo rọyen efa rhoma hwe iyerin buebun vworẹ igbevwunu. (Jọ 21:​4-6) Aphro herọ-ọ nẹ igbevwunu nana nẹrhẹ o mu Pita ẹro nẹ Jihova sa vwẹ obo rọ guọnọre eje kẹ vwẹ akpeyeren. Ọ sa dianẹ ọ nana nẹrhẹ ọ karophiyọ eta ri Jesu tare nẹ Jihova cha vwẹrote ihwo re “guọnọ Uvie na . . . ẹsosuọ.” (Mt 6:33) Enana eje na vwẹ ukẹcha kẹ Pita vwo phi iruo rẹ aghwoghwo rẹ uvie na phiyọ ẹdia rẹsosuọ vwẹ akpeyeren rọyen, ukperẹ iyerin ehwe. Ọ nabọ fiudugberi ghwoghwo vwẹ Pẹntikọst 33 C.E., je vwẹ ukẹcha kẹ ihwo uriori buebun vwọ mrẹ uyota na vughe. (Iru 2:​14, 37-41) Vwọ vrẹ ọyena ọ je vwẹ ukẹcha kẹ ihwo ri Sameria vẹ Igiye na ayen vwo nene Kristi. (Iru 8:​14-17; 10:​44-48) Jihova reyọ Pita vwo ruiruo vwẹ idjerhe rẹ igbevwunu rọ nẹrhẹ koka koka rẹ ihwo rhe ukoko na.

12. Mavọ yen udje ri Pita sa vwọ cha avwanre uko siẹrẹ e de nene ovwiẹrẹ muabọ ọke grongron cha re?

¹² Jihova sa cha avwanre uko vwọ fuevun kẹ. Ọ cha lọhọ-ọ, marho ọ da dianẹ o vwo ovwiẹrẹ ọvo avwanre nene muabọ cha ọke grongron re. Ọkievo, ovwiẹrẹ avwanre nene muabọ sa ga nọ i ri Pita. Ẹkẹvuọvo Jihova sa kẹ avwanre ẹgba rere ofu vwo jẹ avwanre edje. (Un 94:​17-19) Kerẹ udje, o vwo oniọvo ọshare ọvo ro vwobọ vwẹ uruemu re vwo nene ọshare vwerhẹ ikpe buebun tavwen ọ ke rhe mrẹ uyota na vughe. Ọ da kpairoro vrẹ uruemu yena ji yeren akpọ nene iwan ri Jihova. Jẹ, o ji vwo ọkievo ro vwo nene urhurusivwe ọchọchọ ọtiọyena muabọ. Die yen chọrọ uko sa vwọ fuevun kẹ Jihova? Ọ da ta: “Jihova yen kẹ avwanre ẹgba.” Womarẹ ukẹcha ẹwẹn Ọfuanfon rọyen, me rhe mrẹvughe re nẹ avwanre se yeren akpọ nene iwan ri Jihova ọkieje. Dede nẹ mẹvwẹ ohwo rọ gbare-e, Jihova je sa reyọ ovwẹ vwo ruiruo je kẹ vwẹ ẹgba re me guọnọre.”

13. Mavọ yen a sa vwọ vwẹrokere udje ri Pita, kirobo ra niyẹnrẹn rọyen phiyọ Iruo rẹ Iyinkọn Na 4:​13, 29, 31? (Ni uhoho na.)

¹³ Kirobo ra riẹnre, abọ buebun yen Pita ru obo re chọre fikirẹ oshọ rẹ ihworakpọ. Ẹkẹvuọvo rọ vwọ rẹ Jihova nẹ ọ kẹ ọyen ẹgba, ọnana da nẹrhẹ o vwo uduefiogbere. (Se Iruo rẹ Iyinkọn Na 4:​13, 29, 31.) Avwanre ji se phi oshọ ro mu avwanre kparobọ. Roro kpahen obo re phia kẹ oniọvo eghene ọvo re se Horst, ọke rẹ ofovwin akpọeje II vwọ hẹ otọ vwẹ Germany. Fikirẹ okeke vwẹ isikuru, abọ buebun yen ọ vwẹrokere ihwo vwẹ isikuru vwo yeren uyeren rẹ “Obọ ri Hitler yen usivwin hepha!” Ukperẹ ọse vẹ oni ri Horst vwọ ghwọkuo, ayen de nene nẹrhovwo je rẹ Jihova nẹ ọ kẹ uduefiogbere. Womarẹ ukẹcha rẹ oni vẹ ọse rọyen kugbe ẹroẹvwọsuọ ro vwo kpahen Jihova, Horst de rhi vwo ẹgba ro se vwo mudia gan. Ọke vwọ yanran na ọ da ta nẹ, “O vwo ọke vuọvo ri Jihova vwọ yanjẹ uvwe vwo-o.”c

14. Mavọ yen ekpako ri vwo ọdavwẹ sa vwọ vwẹ uchebro kẹ ihwo rẹ ofu dje?

¹⁴ Jihova vẹ Jesu cha kpairoro vrẹ avwanre-e. Pita vwọ sen Jesu nu, o vwo orhiẹn ọghanghanre ọvo ro che bru vwẹ akpeyeren. O che ghwe gbobọnye Jesu, gbanẹ ọ cha davwẹngba rọ je vwọ dia odibo rọyen? Jesu rẹ Jihova jovwo re nẹ e jẹ esegbuyota ri Pita yeghe-e. Jesu da vuẹ Pita kpahen ẹrhovwo yena ji djephia nẹ ọ vwẹroso Pita nẹ ọ cha vwẹ ọbọngan kẹ iniọvo rọyen ọke vwọ yanran na. (Lu 22:​31, 32) Pita da karophiyọ eta ri Jesu, ọnana nẹrhẹ o vwo imuẹro! E de vwo orhiẹn ọghanghanre re che bru vwẹ akpeyeren, Jihova je sa reyọ ekpako rẹ ukoko vwọ kẹ avwanre uchebro ra guọnọre a sa vwọ fuevun. (Ẹf 4:​8, 11) Ọna yen oborẹ oniọvo ọvo re se Paul rọ gan kerẹ ọkpako ọke grongron re ruru. Ọ vuẹ ihwo rẹ ofu dje nẹ ayen roro kpahen obo ri Jihova ruru ayen sa vwọ mrẹ uyota na vughe ẹsosuọ. Ọ vwẹ imuẹro kẹ ayen nẹ fikirẹ ẹguọnọ ro jẹ rhẹriẹ ri Jihova, ọ cha sa kpairoro vrẹ aye-en. Ọ da ta: “Me mrẹ ihwo buebun rẹ ofu djeri rẹ Jihova vwẹ ukẹcha kẹ vwọ fuevun.”

15. Mavọ yen udje ri Pita vẹ Horst vwo djephia nẹ eta rehẹ Matiu 6:33 na ghini uyota?

¹⁵ Kirobo ri Jihova vwẹrote ọdavwẹ ri Pita vẹ idibo ri chekọ na, ọtiọyen ọ je cha vwẹrote ọdavwẹ rẹ ugboma rẹ avwanre siẹrẹ e de phi uvie na phiyọ ẹdia rẹsosuọ vwẹ akpeyeren. (Mt 6:33) Ofovwin akpọeje II vwọ wan nu, oniọvo Horst re djunute siẹvure, da jowọ rọ vwọ dia ọkobaro. Akpọ bẹn kẹ mamọ, ọnana kọ nẹrhẹ o vwo ẹwẹn ivivẹ sẹ ọ sa vwẹrote oma rọyen ji ruiruo rẹ ọkobaro na. Kẹ die yen o che ru? O de brorhiẹn rọ vwọ davwẹn Jihova ni, je ghwọrọ ọsoso rẹ udughwrẹn na phiyọ owian rẹ aghwoghwo na ọke rẹ oniruo okinriariẹ vwo won ukoko rayen. O gbere unu mamọ vwoba rẹ udughwrẹn na, ọke rẹ ohwo ọvo ro vugheri-i vwọ phare ọko rẹ igho vwo rhe oniruo okinriariẹ na nẹ ọ vwọ kẹ. Igho na bun te ẹdia rọ da sa vwẹrote oma rọyen vwẹ emeranvwe buebun ro vwo ruiruo rẹ ọkobaro na. Ẹse nana nẹrhẹ Horst vwo imuẹro nẹ Jihova cha vwẹrote ọdavwẹ rọyen. Ọnana da nẹrhẹ o phi Uvie na phiyọ ẹdia rẹsosuọ vwẹ akpeyeren rọyen eje.​—Mal 3:10.

16. Diesorọ o vwo fo re vwo yono kpahen udje ri Pita vẹ obo ro siri?

¹⁶ Oma vwerhen Pita mamọ nẹ Jesu yan jovwo-o, kirobo ro vuẹrẹ! Jesu yono Pita ọ da rhe dia odibo rọ fuevun kugbe uvi rẹ udje vwọ kẹ Inenikristi. E se yono erọnvwọn eghanghanre vwo nẹ ikuegbe rẹ obo re yono Pita wan vwẹ Baibol na. Pita vwẹ iyono nana vẹ efa vwọphia vwẹ ileta ive ro si rhe ikoko rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. Uyono rọ vwọ kpahen ọnana cha ta ota kpahen erọnvwọn evo re se yono vwo nẹ ileta nana kugbe obo ra sa vwọ reyọ ayen vwo ruiruo nonẹna.