Ceng’ yenga, nindo 30, dwi mir 8
Yehova ni ceng’ini ku ju ma cwinygi tur.—Zab. 34:18.
Kadok nwang’u jumange gigam gitiyo kudi yanga yanga de, cwinyi bed tek nia Yehova umeri man nia piri tek i iye. Tek ibenwang’u nia ‘cwinyi tur,’ poy nia Yehova uneno gin ma ber i adundeni uketho eteli athothi i bang’e. (Yoh. 6:44) Saa ceke etie ayika nikonyi pilembe piri tek i iye. Pi ninyang’ i kite ma Yehova neno ko ju ma jubecayu, wakewec iwi lapor pa Yesu. Saa m’ebetimo tic pare iwi ng’om, ebed edieng’ lee ku ju ma jubed jucayu, man ebed enyutho igi kisa. (Mat. 9:9-12) Ku lapor, kinde ma dhaku moko m’ubino ku genogen nia kume bikey umulo kum kendi pare, ejuko cwinye man efoye pi yiyoyic pare. (Mark. 5:25-34) Yesu ke ulubo lapor mi kite pa Won tap tap. (Yoh. 14:9) Pieno cwinyi bed tek nia piri tek i Yehova, man nia eneno kite peri ma beco ma calu yiyoyic peri man mer m’imare ko. w24.10 mba. 7 udu. 4-5
Kas’acel, nindo 31, dwi mir 8
Jol piwang’a i usau pigulok peri.—Zab. 56:8.
Daudi ukadhu kud i lembe dupa ma tek i kwo pare m’uketho piwang’e cwir. Dhanu dupa gigam gidage, man kadok ju m’egeno de gituro cwinye. (1 Sam. 19:10, 11; 2 Sam. 15:10-14, 30) Saa moko ekiewo kumae: “Tego para uthum nikum cur m’acur ko; diewor traka atobo kavuto para ku piwang’a; man atobo kabedo para ku wak.” (Zab. 6:6) Kadok Daudi ubino kadhu kud i peko ma kwar rukani de, cwinye ubino tek nia Yehova umare. Ekiewo kumae: “Yehova biwinjo dwal mi wak para.” (Zab. 6:8) Wec mi giragora mwa ma tin ubenyutho kamaleng’ nia Yehova umaruwa man nia edieng’ kudwa. Daudi uwinjere ve Yehova ubino jolo piwang’e i cupa kunoke ve ebino kiewogi i buku moko. Cwinye ubino tek nia Yehova ubino neno litho pare man ebino poy i kumgi. Egam eyiyo ku cwinye zoo nia Won m’i polo m’umare ung’eyo peko pare man kite ma pekone uketho ebewinjere ko. w24.12 mba. 22 udu. 11-12
Kas’ario, nindo 1, dwi mir 9
Wumeduru ning’iyuru ka nyo wun’i yiyoyic.—2 Kor. 13:5.
Wacikara nitimo kero pi niteng’ini i thenge mi tipo; re wacikara bende nigwoko teng’inine. Pieno, kud ipar nia dong’ itimo mediri uromo. (1 Kor. 10:12) Ukwayu ‘wamedara ning’iyara’ wan giwa pi ninyang’ ka nyo andha waweko ngo nitimo mediri. I barua ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jukolosai, enyutho kendo nia pire tie tek nigwoko teng’ini mi tipo. Jukristu mi Kolosai gigam giteng’ini, re ecimo wang’gi i kum awic mi paru mi ng’om. (Kol. 2:6-10) Epafra m’ugam ung’eyogi cuu bende ubed urwo saa ceke wek kara “gicung ma tek [kunoke gibed ma giteng’ini] i yeny ceke pa Mungu.” (Kol. 4:12) Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Paulo gikud Epafra zoo ginyang’ nia kara wagwok teng’ini mwa mi tipo, ubekwayu watim kero man wakway kony i bang’ Mungu. Gibino mito nia Jukolosai gimediri nibedo Jukristu m’uteng’ini kunoke m’udongo i tipo, eno ke kadok gibino nwang’iri ku peko ma nenedi de. w24.04 mba. 6-7 udu. 16-17