Jumapil, Agost 30
Jehova ni machiegni gi jo ma chunygi onyosore.—Zab. 34:18.
Kata obedo ni seche moko osetimni gik ma ok kare, bed gadier ni Jehova oheri kendo ogeni ahinya. Sama iwinjo ka ‘chunyi ool,’ par ni Jehova noneno kido mabeyo ma in-go, to mano e momiyo noywayi ire. (Joh. 6:44) Oikore konyi kinde duto nikech ogeni ahinya. Wanyalo ng’eyo kaka Jehova winjo sama wan gi lit ka wanono ranyisi mar Yesu. E kinde ma Yesu ne nie piny ka, nonyiso joma nocha ng’wono kendo nokechogi. (Mat. 9:9-12) Kuom ranyisi, ka ne miyo moro omulo law Yesu kogeno ni odhi chango, Yesu nohoye kendo nopwoye nikech yiene. (Mar. 5:25-34) Yesu nyisoga kit wuon-gi e yo makare chuth. (Joh. 14:9) Kuom mano, bed gadier ni Jehova ogeni kendo oneno kido mabeyo minyiso, moriwo yie ma in-go kod hera ma iherego. w24.10 7 ¶4-5
Wuok Tich, Agost 31
Kan pi wang’a e chupani.—Zab. 56:8.
Daudi noromo gi chandruoge mang’eny ahinya ma nomiyo oywakga nyading’eny. Jowasike ne ng’eny, kendo osiepene ma nogeno nondhoge. (1 Sa. 19:10, 11; 2 Sa. 15:10-14, 30) Kinde moro nowacho niya: “Chur ma achurgo osejonya; pi wang’a pong’o kitandana otieno mangima. Adier, pi wang’a mol e piendena.” (Zab. 6:6) Kata obedo ni Daudi noromo gi chandruoge mang’eny, pod ne en gadier ni Jehova ohere. Nondiko kama: “Jehova biro winjo ywagruokna.” (Zab. 6:8) Weche manie ndiko ma kawuono nyiso kaka Jehova oherowa kendo odewowa ahinya. Daudi nowacho ni ne chal ka gima Jehova ne kano pi wengene e chupa, kata ndikogi e buk. Ne oonge kiawa ni Jehova ne neno gik moko duto ma nokale, kendo ni nodhi konye. Ne en gadier ni Wuon-gi manie polo nong’eyo maber chandruoge ma nokale kod kaka chandruogego ne nyoso chunye. w24.12 22 ¶11-12
Tich Ariyo, Septemba 1
Sikuru ka unonoru mondo une ka be un e yie.—2 Kor. 13:5.
Mopogore gi kinda ma nyaka watim mondo wabed Jokristo motegno, dwarore bende ni watim kinda mondo wasik ka wan Jokristo motegno. Mano nyiso ni ok onego wapar ni wasebedo Jokristo motegno ma koro onge dongruok moro amora monego watim. (1 Kor. 10:12) Onego wasik ka ‘wanonore wawegi’ mondo wane ka be wadhi nyime timo dongruok. E barua ma jaote Paulo nondiko ne Jo-Kolosai, nojiwo gimomiyo ne dwarore ni gidhi nyime siko ka gin Jokristo motegno. Kata obedo ni ne gisetimo dongruok ma gibedo Jokristo motegno, Paulo noparonegi ni nonego gitang’ mondo kik wuondgi gi riekni mag pinyni. (Kol. 2:6-10) Bende, Epafra ma ne ong’eyo kanyaklano maber, nosiko ka lemonegi mondo ‘gikone gibed jo motegno.’ (Kol. 4:12) Mano puonjowa ang’o? Paulo gi Epafra nong’eyo ni mondo ng’ato osik ka en Jakristo motegno, nyaka otim kinda kendo Nyasaye nyaka konye. Ne gidwaro ni Jo-Kolosai osik ka gin Jokristo motegno kata obedo ni ne giromo gi pek moko. w24.04 6-7 ¶16-17