Što je umjetnost?

Od dopisnika Probudite se! iz Španjolske

KOJI je najljepši prizor koji ste ikad vidjeli? Da li je to bio tropski zalazak sunca, snijegom prekriveno planinsko gorje, obilje cvijeća u pustinji, veličanstvene boje šume ujesen?

Većina nas u sebi nosi neke posebne trenutke kada smo bili opčinjeni ljepotom Zemlje. Ako nam je to moguće, volimo provesti svoj odmor u rajskoj okolini i pokušavamo ovjekovječiti na fotografijama prizore koji to najviše zaslužuju.

Sljedeći put kada budete promatrali ovu nedirnutu veličanstvenost, postoje pitanja koja možete razmotriti. Ne biste li smatrali da nešto nedostaje ako bi pored svake slike u umjetničkoj galeriji pisalo “Autor nepoznat”? Ako ste bili duboko dirnuti kvalitetom i ljepotom slika na izložbi, ne biste li željeli znati tko je umjetnik? Da li bismo trebali biti zadovoljni razmišljanjem o divnim čudima Zemlje, a ipak ignorirati Umjetnika koji ih je stvorio?

Istina, ima onih koji tvrde da ne postoji nešto kao umjetnost u prirodi — da umjetnost zahtijeva ljudsku kreativnu sposobnost i interpretaciju. Međutim, takva definicija umjetnosti vjerojatno je previše ograničena. Što je točno umjetnost?

Definiranje umjetnosti

Vjerojatno je nemoguće definirati umjetnost tako da se svakoga zadovolji. Jedno dosta dobro objašnjenje nalazi se u Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary, koji kaže da je umjetnost “svjesna upotreba vještine i kreativne mašte nar[očito] u stvaranju estetskih predmeta”. Na temelju toga možemo reći da jedan umjetnik treba i vještinu i kreativnu maštu. Kada usmjeri te dvije sposobnosti na rad, on može stvoriti nešto što će drugi smatrati zadovoljavajućim ili privlačnim.

Da li su vještina i mašta izražene samo u ljudskim umjetničkim djelima? Ili se očituju i u prirodnom svijetu oko nas?

Visoki kalifornijski obalni mamutovci, prostrani pacifički koraljni grebeni, snažni vodopadi kišnih šuma i čudesne životne zajednice afričke savane, na različite su načine vredniji čovječanstvu nego “Mona Lisa”. Iz tog razloga, UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) je označio Nacionalni park Redwood, SAD; vodopade Iguaçú, Argentina/Brazil; Veliki koraljni greben, Australija; i Nacionalni park Serengeti, Tanzanija, kao dio “Svjetskog nasljeđa” koje pripada čovječanstvu.

Ova prirodna bogatstva uključena su među spomenike koje je napravio čovjek. Zašto? Cilj je zaštiti sve što ima “iznimnu univerzalnu vrijednost”. UNESCO smatra da bez obzira na to radi li se o ljepoti Taj Mahala, Indija, ili Grand Canyona, SAD, ona zaslužuje zaštitu radi budućih generacija.

Ali ne trebate putovati u nacionalni park da biste mogli promatrati kreativnu vještinu. Izuzetan primjer je vaše vlastito tijelo. Kipari drevne Grčke smatrali su ljudsko obličje idealnim primjerom umjetničke odličnosti te su se naprezali da bi ga što je moguće savršenije prikazali. S obzirom na naše sadašnje znanje o funkcioniranju tijela, možemo još više cijeniti savršenu sposobnost koja se zahtijevala za njegovo stvaranje i konstruiranje.

Što je s kreativnom maštom? Pogledajte izuzetne uzorke raširenog paunovog repa, nježan cvijet ruže ili brzi balet lepršavog kolibrića. Sigurno, takvo umijeće bilo je umjetnost još i prije nego je prikazano na platnima ili fotografijama. Jedan pisac publikacije National Geographica, fasciniran ljubičastim drškama prašnika kod ljiljana “tacca”, pitao je mladog znanstvenika koja je njegova svrha. Njegov je odgovor bio jednostavan: “One otkrivaju Božju maštovitost.”

Ne samo da prirodni svijet obiluje dokazima o vještini i kreativnoj mašti, već su one stalan izvor inspiracije ljudskim umjetnicima. Auguste Rodin, čuveni francuski kipar rekao je: “Umjetnik je osoba kojoj se priroda povjerava. Cvijeće razgovara s njime svojim graciozno savijenim stabljikama i harmonično šarenim nijansama svojih cvjetova.”

Neki umjetnici otvoreno priznaju svoje granice kada pokušavaju oponašati prirodnu ljepotu. “Istinsko umjetničko djelo samo je sjena božanskog savršenstva”, priznao je Michelangelo, kojeg se smatra jednim od najvećih umjetnika svih vremena.

Znanstvenici, kao i umjetnici, mogu biti obuzeti ljepotom prirodnog svijeta. Profesor matematičke fizike, Paul Davies, u svojoj knjizi The Mind of God (Božji um), objašnjava da “čak tvrdokorni ateisti često imaju ono što se naziva osjećaj poštovanja prema prirodi, fasciniranost i respektiranje njezine dubine, ljepote i profinjenosti, što sliči religioznom strahopoštovanju”. Čemu bi nas to trebalo naučiti?

Umjetnik iza umjetničkih djela

Jedan student umjetnosti uči o umjetniku da bi razumio i cijenio njegovu umjetnost. On ili ona uviđa da je umjetnikovo djelo odraz te osobe. Umjetnost prirode također odražava osobnost stvoritelja prirode, Svemoćnog Boga. “Njegova nevidljiva svojstva jasno se vide (...) po onome što je načinjeno”, objasnio je apostol Pavao (Rimljanima 1:20, NW). Nadalje, Tvorac Zemlje nikako nije nepoznat. Kao što je to rekao Pavao atenskim filozofima svoga vremena. “[Bog] nije daleko ni od jednoga [od] nas” (Djela apostolska 17:27).

Umjetnička djela u Božjim djelima stvaranja nisu besmislena niti slučajna. Osim što obogaćuju naše živote, ona obznanjuju sposobnosti, maštovitost i veličanstvenost najvećeg Umjetnika, Univerzalnog Konstruktora, Jehove Boga. Sljedeći članak će razmatrati kako nam ova umjetnost može pomoći da nešto više saznamo o tom Vrhunskom Umjetniku.

[Zahvala na stranici 3]

Musei Capitolini, Rim