Palma uljarica — višenamjensko drvo
Od dopisnika Probudite se! sa Solomonskih otoka
GUADALCANAL — mnogim ljudima ime tog otoka predstavlja sinonim za neke od najžešćih bitaka u drugom svjetskom ratu. Danas, međutim, svatko tko se vrati na to nekadašnje bojno polje na Solomonskim otocima naići će na jedan puno drugačiji prizor — naizgled nepregledne nizove, ne vojnika, nego impresivnih palmi uljarica.
U tlu iz kojeg rastu te bujne i veličanstvene palme uljarice nekad su bile zakopane tone preostalih bombi i drugog opasnog ratnog materijala. No to je oružje bilo uklonjeno da bi se stvorio prostor za uzgoj palme uljarice. Kako se započelo s uzgojem tog drveta? I zašto za ovo prekrasno visoko drvo možemo reći da je višenamjensko?
Zanimljiva povijest
Prvi suvremeni opis drveta koje nalikuje palmi uljarici zabilježio je sredinom 15. stoljeća Venecijanac Alvise Ca’da Mosto, koji je istraživao zapadnoafričku obalu. U to vrijeme, prije gotovo 500 godina, afrički su robovi ponijeli sa sobom njene plodove u zemlje s druge strane Atlantika. Tako je palmino ulje postalo jedno od najpopularnijih biljnih ulja u današnjem svijetu. Palme uljarice daju više ulja po hektru nego bilo koja druga biljka uljarica. Pored toga, palma uljarica je trajnica koja daje plodove i ulje 25 do 30 godina.
Važan doprinos proizvodnji palminog ulja, naročito u nekim zemljama Dalekog istoka, dalo je jedno otkriće u 1970-ima. Dotad se mislilo da palme uljarice uglavnom oprašuje vjetar. Stoga se loš urod pripisivao nepovoljnim klimatskim uvjetima. Međutim, nedavna su istraživanja pokazala da oprašivanje uglavnom vrše insekti! Tako se pokazalo korisnim prenijeti insekte koji bi mogli oprašivati ta stabla iz zapadne Afrike na Daleki istok.
Od crvenkasto-narančastog ploda palme uljarice proizvode se dvije vrste ulja. Obje se koriste za izradu čitavog niza proizvoda, a neke od njih vjerojatno i sami koristite. Prije nego što se osvrnemo na njih, pođimo u razgledavanje jedne tvornice za proizvodnju palminog ulja i pogledajmo kako se dobiva ulje.
Proizvodnja zlatne tekućine
Kad se približimo tvornici, dočekuje nas vodič i uvodi nas u zgradu. Svuda oko nas rade veliki strojevi. Prvi korak u obradi plodova palme uljarice, objašnjava vodič, jest staviti ih u ogromni cilindrični parni kotao. Svaki grozd ima oko 200 gusto zbijenih plodova veličine datulje. U parnom kotlu plodovi se steriliziraju i pripremaju za skidanje s grozda.
Idući je korak skidanje plodova s grozda pomoću takozvanog skidača plodova. Odvojeni plodovi potom se šalju u ogromni stroj za pripremu smjese, u kojem se mesnati vanjski dio ploda odvaja od koštice. To vlaknasto meso potom se gnječi u velikom uređaju za ekstrahiranje, ili preši, kako bi se dobilo sirovo palmino ulje. Nakon pročišćavanja i rafiniranja, palmino ulje spremno je za otpremu.
Međutim, postoji i druga vrsta ulja. Ona se dobiva iz koštica. Koštice palme uljarice najprije se mora zdrobiti da bi se došlo do jezgre. Nakon toga, prešanjem jezgara dobiva se dragocjena tekućina. Ovo ulje zove se ulje palminih jezgara.
Ono što je ostalo od jezgara koristi se za proizvodnju hranjive stočne hrane. Slično tome, ostaci grozdova se, nakon što se s njih skinu plodovi, vraćaju na polje i služe za površinsku zaštitu korijenja i biljaka. Vlakna i kore plodova također se recikliraju i koriste se kao pogonsko gorivo za tvorničke parne kotlove. Kakvog li efikasnog proizvodnog procesa!
Od sladoleda do kreme za lice
S obzirom na raširenost upotrebe, palmino je ulje drugo biljno ulje na svijetu, odmah nakon sojinog ulja. The World Book Encyclopedia kaže: “U 18. stoljeću Englezi su koristili palmino ulje kao lijek i kao kremu za ruke.” Međutim, danas ga možemo naći u sladoledu, margarinu, slastičarskim mastima i jestivim uljima, kao i u proizvodima kao što su sapuni i kozmetički preparati, koji ne spadaju u prehrambene artikle.
Ulje palminih jezgara također se koristi za proizvodnju margarina, kao i čokolade te drugih slastičarskih proizvoda. No tu još nije kraj primjeni te dvije vrste ulja. Nakon daljnje obrade, od određenih sastojaka palminog ulja i ulja palminih jezgara izrađuju se farmaceutski proizvodi, sapuni, deterdženti, svijeće, pa čak i eksploziv!
Da, palma uljarica postala je veoma popularna kultura na Solomonskim otocima. Koliko palma uljarica utječe na privredu te zemlje jasno se vidi iz činjenice da ona 13 posto svog izvoza može zahvaliti tom drvetu.
Pri pogledu u krošnju palme uljarice bilo bi zgodno zamisliti kako se proizvod tog jarkonarančastog ploda možda u obliku sladoleda cijedi niz lice nekog nasmijanog djeteta, a možda je i njegova majka prilikom šminkanja nanijela na lice malo palminog ulja. Da, palma uljarica je drvo od višestruke koristi i možemo biti zahvalni što daje tako obilan urod.
[Okvir/slika na stranici 27]
Dvije tone dnevno i to ručno
Dum... dum. Dum... dum! Posvuda na plantaži čuje se zvuk rušenja grozdova s plodovima dok radnici beru plodove palmi uljarica. Kako dosežu plod kad se on nalazi tako visoko na drvetu?
Služeći se zakrivljenim sječivom pričvršćenim na kraj motke koja se po potrebi može produžiti, berači odsjecaju plodove sa stabala koja znaju biti visoka kao četverokatna zgrada. Svaki radnik prosječno zna ubrati od 80 do 100 grozdova dnevno i odnijeti ih do ruba ceste, gdje će ih netko drugi preuzeti. Budući da svaki grozd teži skoro 25 kilograma, kad se sve to zbroji, teret nije nimalo lagan! Da bi se proizvela tona palminog ulja, potrebne su četiri i po tone plodova.