Kako mogu zaraditi nešto novca?

MOŽDA i ti iz sličnih razloga želiš doći do novca. Ili možda trebaš zarađivati kako bi pomogao svojoj obitelji. Čak i ako roditeljima ne daješ novac za kućanske troškove, time što sam kupuješ odjeću ili neke druge stvari koje ti trebaju olakšavaš im da iziđu na kraj s ekonomskim pritiscima.

U svakom slučaju, da bi mogao nešto kupiti sebi ili svojoj obitelji, potreban ti je novac. Premda je Isus obećao da će se Bog brinuti za one koji ‘traže najprije Božje Kraljevstvo’, kršćani trebaju i sami zbrinjavati svoje potrebe (Matej 6:33; Djela apostolska 18:1-3; 2. Solunjanima 3:10). Dakle, kako možeš zaraditi nešto novca? I, što je još važnije, kako da pritom ostaneš uravnotežen?

Ako doista trebaš nešto što ti roditelji ne mogu priuštiti, možda možeš pronaći posao kako bi zaradio dovoljno novca da si to sam kupiš. O tome razgovaraj s roditeljima. Možda će biti ugodno iznenađeni tvojom poduzetnošću. Ako se slažu s tim da radiš i ako to zakon u tvojoj zemlji dopušta, razmotri četiri prijedloga koji će ti pomoći da pronađeš posao.

Razglasi da tražiš posao. Reci susjedima i rođacima da tražiš posao. Ako ti je neugodno izravno ih upitati za posao, možeš ih jednostavno pitati koje su poslove oni radili u tvojim godinama. Što više ljudi zna da tražiš posao, veća je vjerojatnost da ćeš dobiti korisne informacije i preporuke.

Ispitaj svaku mogućnost. Javljaj se na oglase u novinama, na internetu i na one izvješene u trgovinama, u tvojoj školi i na drugim javnim mjestima. Dave kaže: “Tako sam i ja našao posao. Pregledavao sam oglase u novinama, faksom sam tvrtkama slao kratki životopis i nazivao ih telefonom.” Ako ne uspiješ na taj način dobiti posao, možda možeš uvjeriti poslodavca da mu treba zaposlenik za poslove koje ti možeš obavljati.

Napiši osnovne podatke o sebi i razdijeli ih poznanicima. Na list papira napiši kako se s tobom može stupiti u kontakt te navedi što znaš raditi i koje si poslove dosad obavljao. Misliš li da nemaš što napisati? Razmisli još jednom! Jesi li čuvao mlađeg brata ili sestru dok su ti roditelji bili odsutni? Jesi li čuvao neko drugo dijete? To pokazuje da si odgovorna osoba. Jesi li pomagao tati popravljati automobil? To možda znači da imaš smisla za tehničke poslove. Znaš li pisati na pisaćem stroju ili raditi na kompjuteru? Jesi li u školi dobivao dobre ocjene zbog kreativnosti svojih radova? Sve su to stvari koje potencijalni poslodavac smatra poželjnima. Zato ih napiši. Pošalji te podatke potencijalnim poslodavcima, a usto zamoli prijatelje i rođake da ih proslijede svima za koje znaju da traže zaposlenike.

Radi samostalno. Razmisli o sredini u kojoj živiš. Postoji li u tvom susjedstvu potreba za robom ili za uslugama koje nitko ne nudi? Recimo da voliš životinje. Možda možeš susjedima ponuditi da im za neki honorar okupaš ili ošišaš kućnog ljubimca. Osim toga, možda sviraš neki instrument. Bi li mogao davati poduku iz tog instrumenta? Možda bi jednostavno mogao raditi posao koji drugi vrlo često ne žele raditi, naprimjer prati prozore ili čistiti. Kršćani se ne stide raditi fizičke poslove (Efežanima 4:28). Naravno, da bi radio samostalno trebaš biti motiviran, discipliniran i spreman poduzeti inicijativu.

Međutim, budi oprezan: nemoj se nepromišljeno upustiti u posao prije nego što proračunaš sve troškove i razmisliš o tome što sve taj posao uključuje (Luka 14:28-30). Kao prvo, razgovaraj o tome s roditeljima. Osim toga, razgovaraj s drugima koji su radili sličan posao. Hoćeš li trebati plaćati porez? Treba li ti neka dozvola za obavljanje tog posla? Sve pojedinosti provjeri kod nadležnih državnih službi (Rimljanima 13:1).

Zamisli da pokušavaš voziti bicikl i istovremeno nositi mnogo stvari, naprimjer školsku torbu, loptu i razne vrećice pune stvari. Što bi više toga nosio, to bi ti teže bilo održavati ravnotežu. Isto će se dogoditi ako prihvatiš prezahtjevan posao. Ako nakon škole trošiš previše vremena, energije i truda na posao, možda će trpjeti tvoje zdravlje i ocjene. Što je još važnije, prenaporan posao može ti otežati obavljanje redovnih kršćanskih aktivnosti kao što su pohađanje sastanaka, proučavanje Biblije i služba propovijedanja. Mihaela priznaje: “Nisam išla na sastanke jer sam nakon cijelog dana provedenog u školi i na poslu bila preumorna.”

Nemoj dopustiti da ti se zbog toga što nemaš uravnotežen stav o novcu dogodi nešto slično. Isus je rekao da su istinski sretni oni koji “nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3). Osim toga, rekao je: “Čak i kad netko ima obilje, njegov život ne proizlazi iz onoga što posjeduje” (Luka 12:15). Mlada kršćanka Maureen poslušala je taj savjet. Ona kaže: “Ne želim se zaokupiti isključivo materijalističkim ciljevima. Kad bih se posvetila samo zarađivanju novca, svjesna sam da bih to platila svojom duhovnošću.”

Istina, u nekim dijelovima svijeta mladi moraju raditi mnogo sati kako bi pomogli svojoj obitelji da ima najosnovnije za život. Međutim, ako tvoje okolnosti nisu takve, bilo bi neuravnoteženo da i ti toliko radiš. Većina stručnjaka smatra da je za mlade koji još idu u školu pretjerano raditi više od 20 sati tjedno te da to ima negativne učinke, suprotne očekivanima (u nekim zemljama takvo što nije ni dozvoljeno). Neki smatraju da učenici ne bi smjeli raditi više od osam do deset sati tjedno. Mudri kralj Salamun je rekao: “Bolja je jedna šaka počinka nego dvije šake truda i trčanja za vjetrom” (Propovjednik 4:6).

Nemoj zaboraviti da “zavodljivo bogatstvo” može ugušiti zanimanje za duhovne stvari (Marko 4:19). Zato, ako poslije škole radiš kako bi nešto zaradio, organiziraj svoje vrijeme tako da ti duhovne aktivnosti budu na prvom mjestu. Moli se za to Jehovi Bogu. On će ti dati snagu da se odupreš pritiscima koji bi mogli uslijediti i pomoći će ti da ostaneš duhovno uravnotežen.