“Izgrađujte se na svojoj najsvetijoj vjeri”

1, 2. U kakvoj gradnji sudjeluješ i zašto je kvaliteta gradnje toliko važna?

ZAMISLI sebe kako marljivo gradiš kuću. Gradnja traje već neko vrijeme i potrajat će još godinama. Posao je dosad bio vrlo zahtjevan, ali pružio ti je osjećaj zadovoljstva. Zato si odlučio da, što god da se desi, nećeš odustati od gradnje niti je zanemariti, jer će kvaliteta kojom gradiš utjecati na kvalitetu tvog života, pa čak i na cijelu tvoju budućnost. Zašto? Zato što si upravo ti sam ta kuća koju gradiš!

² Učenik Juda istaknuo je činjenicu da moramo izgrađivati sami sebe. Kad je potaknuo kršćane da se “održe u ljubavi Božjoj”, otkrio im je i kako to u prvom redu mogu činiti, rekavši: “Izgrađujući se na svojoj najsvetijoj vjeri” (Juda 20, 21). Kako možeš izgrađivati sebe i jačati svoju vjeru da bi se održao u Božjoj ljubavi? Razmotrimo tri obilježja te duhovne izgradnje koja stoji pred tobom.

3-5. (a) Kakav bi stav o Jehovinim zahtjevima Sotona želio da usvojiš? (b) U kojem svjetlu trebamo promatrati Božje zahtjeve i kako će to utjecati na naš stav prema njima? Predoči to primjerom.

³ Kao prvo, moramo jačati svoju vjeru u Božji zakon. Proučavajući ovu knjigu, imao si prilike razmotriti cijeli niz zahtjeva koje nam Jehova s pravom postavlja u vezi s našim ponašanjem. Kako gledaš na njih? Sotona bi te htio uvjeriti da su Jehovini zakoni, načela i mjerila prestrogi, čak okrutni. Tom se taktikom služi otkako se pokazala djelotvornom u Edenu (1. Mojsijeva 3:1-6). Hoće li biti uspješna i u tvom slučaju? To uvelike ovisi o tvojim stavovima.

⁴ Predočimo to jednim primjerom: Zamisli da šetaš lijepim parkom i ondje zapaziš jaku i visoku ogradu kojom je ograđen dio parka. Krajolik s druge strane ograde djeluje ti vrlo privlačno. Isprva možda zaključiš kako ta ograda nepotrebno sputava tvoju slobodu kretanja. No kad se bolje zagledaš iza ograde, ugledaš krvoločnog lava kako vreba plijen! Sada na ogradu počinješ gledati posve drugačijim očima — shvatiš da ti ona služi kao zaštita. Postoji li u stvarnom životu opasan grabežljivac koji ovog časa vreba i tebe? Božja nas Riječ upozorava: “Budite trezveni, bdijte! Protivnik vaš, Đavo, ide uokolo kao ričući lav i traži koga da proždre” (1. Petrova 5:8).

⁵ Sotona je krvoločni neprijatelj. Budući da Jehova ne želi da postanemo njegov plijen, donio je zakone koji nas štite od mnogih “Đavlovih spletki” (Efežanima 6:11). Zato kad god razmišljamo o Božjim zakonima, trebali bismo u njima prepoznati ljubav našeg nebeskog Oca. Budemo li ih promatrali u tom svjetlu, razumjet ćemo da nas oni štite i čine sretnima. Učenik Jakov je napisao: “Tko se zadubi u savršeni zakon slobode i prione uz njega (...) bit će sretan što ga vrši” (Jakov 1:25).

 6. Što je najbolji način da izgradimo vjeru u Božje pravedne zakone i načela? Navedi primjer.

⁶ Postupati po Božjim zapovijedima najbolji je način da ojačamo svoju vjeru u Boga kao Zakonodavca i u mudrost njegovih zakona. Naprimjer, “zakon Kristov” obuhvaća između ostalog Isusovu zapovijed da poučavamo druge svemu što nam je on zapovjedio (Galaćanima 6:2; Matej 28:19, 20). Za kršćane je važna i zapovijed da se sastaju kako bi hvalili Jehovu i bili u izgrađujućem društvu (Hebrejima 10:24, 25). Među Božje zapovijedi spada i poticaj da mu se redovito, često i od srca molimo (Matej 6:5-8; 1. Solunjanima 5:17). Kad u svakodnevnom životu postupamo po takvim zapovijedima, sve jasnije vidimo da su to životne upute koje nam je Jehova dao iz ljubavi. Poslušnost njima donosi nam radost i zadovoljstvo kakvo nam ništa drugo u ovom nemirnom svijetu ne bi moglo pružiti. Zar tvoja vjera u Božje zakone ne postaje sve snažnija kad razmišljaš koliko tebi osobno koristi to što ih se držiš?

7, 8. Kako Božja Riječ tješi one koji se boje da neće uspjeti iz godine u godinu postupati ispravno?

⁷ Neki se ponekad brinu da će im biti preteško iz godine u godinu držati se Jehovinih zakona. Boje se da će u nečemu zakazati. Ako i tebe ponekad muče takve bojazni, sjeti se ovih riječi: “Ja, Jehova, tvoj sam Bog, koji te uči da činiš ono što je za tvoje dobro, koji te vodi putem kojim trebaš ići. O, kad bi pazio na zapovijedi moje! Mir bi tvoj bio kao rijeka i pravednost tvoja kao valovi morski” (Izaija 48:17, 18). Jesi li ikada malo dublje razmislio o tim ohrabrujućim riječima?

⁸ Jehova nas u tim recima podsjeća da je poslušnost njemu za naše dobro. On nam obećava da ćemo biti dvojako blagoslovljeni budemo li tako postupali. Kao prvo, naš mir bit će kao rijeka koja teče spokojno, postojano i obiluje vodom. Kao drugo, naša će pravednost biti kao morski valovi. Kad stojiš na obali i promatraš valove kako se valjaju jedan za drugim, nesumnjivo te taj prizor podsjeća na nešto trajno, vječno. Znaš da će valovi stizati uvijek iznova i da će udarati u tu istu obalu još vjekovima. Jehova kaže da tvoja pravednost — tvoj ispravan način postupanja — može biti poput tih valova. Dok god budeš nastojao ostati mu vjeran, on neće nikada dozvoliti da posrneš! (Pročitaj Psalam 55:22.) Zar takva utješna obećanja ne izgrađuju tvoju vjeru u Jehovu i u opravdanost njegovih zahtjeva?

9, 10. (a) Zašto je zrelost izvrstan cilj koji si kršćani mogu postaviti? (b) Kako nam duhovan način razmišljanja pomaže da budemo radosni?

⁹ Drugo obilježje tvoje duhovne izgradnje opisano je sljedećim nadahnutim riječima: “Napredujmo prema zrelosti” (Hebrejima 6:1). Zrelost je cilj kojem bi svaki kršćanin trebao težiti. Za razliku od savršenstva, koje je ljudima zasad još uvijek nedostižno, zrelost je cilj koji je moguće ostvariti. Osim toga, kako kršćani postaju zreliji, tako osjećaju sve veću radost u služenju Jehovi. Zašto to možemo reći?

¹⁰ Zreo kršćanin je duhovna osoba. Naučio je gledati na stvari s Jehovinog gledišta (Ivan 4:23). Pavao je napisao: “Oni koji žive po tijelu razmišljaju o onome što je svojstveno tijelu, a oni koji žive po duhu o onome što je svojstveno duhu” (Rimljanima 8:5). Tjelesan način razmišljanja ne pruža mnogo radosti, jer se onaj tko tako razmišlja usredotočuje samo na sebe, na kratkoročne koristi i na materijalne stvari. S druge strane, duhovan način razmišljanja donosi mnogo radosti, jer se usredotočuje na Jehovu, “sretnog Boga” (1. Timoteju 1:11). Duhovna osoba želi ugoditi Jehovi i radosna je čak i kad se nalazi u kušnji. Zašto? Zato što kušnje smatra prilikama da dokaže kako je Sotona lažljivac i da ostane vjerna svom nebeskom Ocu i time ga obraduje (Mudre izreke 27:11; pročitaj Jakova 1:2, 3).

11, 12. (a) Što je Pavao rekao o “moći zapažanja” kakvu trebaju imati kršćani i na što ukazuje grčka riječ prevedena izrazom “izvježbana”? (b) Što je potrebno da bi se tijelo razvilo i steklo potrebnu motoriku?

¹¹ Duhovnost i zrelost stječu se “vježbanjem”. Zapazi što kaže sljedeći redak: “Čvrsta je hrana za zrele, za one kojima je moć zapažanja iskustvom izvježbana za razlikovanje dobra i zla” (Hebrejima 5:14). Kad je Pavao rekao da naša moć zapažanja treba biti “izvježbana”, upotrijebio je grčku riječ koja se u 1. stoljeću vjerojatno često koristila na gimnastičkim vježbalištima jer se može prevesti i izrazom “izvježban poput gimnastičara”. Razmisli što je sve potrebno za takvu izvježbanost.

¹² Kad smo se rodili, naše je tijelo bilo “neuvježbano”. Novorođenče, naprimjer, jedva uspijeva upravljati svojim malenim udovima. Zato nasumce maše rukicama i čak ponekad udari samo sebe po licu, pa se uplaši i iznenadi. No malo-pomalo sve se više kreće i uvježbava odgovarajuće pokrete. Najprije počne puzati, zatim prohoda, a potom i trči.a A kako je s gimnastičarima? Kada promatraš gimnastičara kako uz zadivljujuće skladne i precizne pokrete skače i vrti se u zraku, jasno ti je da je njegovo tijelo usklađeno poput precizno podešenog stroja. Njegove vještine nisu rezultat pukog slučaja — u njih su uloženi nebrojeni sati vježbanja. Takva tjelovježba, priznaje Biblija, ima određenu vrijednost. No daleko je vrednije uvježbavanje naše moći zapažanja! (1. Timoteju 4:8).

13. Kako možemo uvježbavati svoju moć zapažanja?

¹³ U ovoj smo knjizi razmotrili mnogo toga što će ti pomoći da uvježbavaš svoju moć zapažanja kako bi bio duhovna osoba i ostao vjeran Jehovi. Moli se za Božje vodstvo i razmišljaj o biblijskim načelima i zapovijedima dok donosiš odluke u svakodnevnom životu. Kad god se nađeš pred nekom odlukom, pitaj se: Koje su biblijske zapovijedi ili načela primjenjivi na tu situaciju? Kako ih mogu primijeniti? Koja će odluka obradovati mog nebeskog Oca? (Pročitaj Mudre izreke 3:5, 6 i Jakova 1:5.) Svakom odlukom koju na takav način doneseš uvježbavaš svoju moć zapažanja. Takvo će ti uvježbavanje pomoći da postaneš i ostaneš uistinu duhovna osoba.

14. Kakvu želju trebamo razvijati kako bismo duhovno rasli, no na što pritom trebamo paziti?

¹⁴ Čak i kad postanemo zreli, uvijek ima prostora za daljnji duhovni napredak. A rast i napredak ovise o hrani. Zato je Pavao napomenuo: “Čvrsta je hrana za zrele.” Presudan faktor u izgrađivanju vjere jest redovito uzimanje čvrste duhovne hrane. Kada ispravno primjenjuješ ono što učiš, postupaš mudro, a Biblija kaže: “Mudrost je najvažnija.” Zato moramo razviti jaku “glad” za životno važnim istinama koje nam otkriva naš Otac (Mudre izreke 4:5-7; 1. Petrova 2:2). Naravno, steknemo li znanje i Božju mudrost, to nije razlog da postanemo uobraženi ili oholi. Moramo se redovito preispitivati kako se ponos ili neka druga slabost ne bi ukorijenili u našem srcu. Pavao je napisao: “Ispitujte jeste li u vjeri, sami sebe provjeravajte!” (2. Korinćanima 13:5).

15. Zašto je ljubav neophodna za duhovni napredak?

¹⁵ Čak i kad se gradnja kuće dovrši, na njoj i dalje ima posla. Kuću treba održavati i popravljati, a možda i dograditi ako se okolnosti promijene. Što je nama potrebno da bismo postali zreli i održavali svoju duhovnost? Iznad svega, potrebna nam je ljubav. Moramo jačati svoju ljubav prema Jehovi i našoj braći. Bez ljubavi bi sve naše znanje i sva naša djela bili bezvrijedni — poput velike buke od koje nema nikakve koristi (1. Korinćanima 13:1-3). No ako imamo ljubavi, možemo postati zreli kršćani i nastaviti duhovno napredovati.

16. Kakav način razmišljanja promiče Sotona i što nam je Jehova dao kako bismo se obranili od toga?

¹⁶ Spomenimo još jedno obilježje tvoje duhovne izgradnje. Da bi se izgrađivao kao pravi Kristov sljedbenik, moraš paziti na svoj način razmišljanja. Sotona, vladar ovog svijeta, vrlo vješto zna navesti ljude da podlegnu negativnim mislima, pesimizmu, nepovjerenju i beznađu (Efežanima 2:2). Takvo razmišljanje opasno je za kršćane jednako kao i trulež za drvenu kuću. No možemo biti zahvalni Jehovi što nam pruža neophodno obrambeno sredstvo — nadu.

17. Kako je u Božjoj Riječi predočena važna uloga nade?

¹⁷ Biblija spominje različite dijelove duhovne bojne opreme koja nam je potrebna za borbu protiv Sotone i ovog svijeta. Važan dio opreme je kaciga, odnosno “nada u spasenje” (1. Solunjanima 5:8). Vojnik je u biblijska vremena znao da bez kacige neće dugo opstati u bitki. Kaciga se često izrađivala od metala, a ispod nje nosila se kapa od tkanine ili kože. Zahvaljujući kacigi većina udaraca u glavu ne bi vojniku uzrokovala ozbiljnije povrede. Kao što kaciga štiti glavu, tako i nada može zaštititi tvoj um, tvoj način razmišljanja.

18, 19. Kakav nam je primjer pružio Isus u pogledu svoje nade i kako ga možemo oponašati?

¹⁸ Isus nije nikada iz vida gubio nadu i u tome nam je najbolji primjer. Sjeti se što je sve pretrpio posljednje noći svog života na Zemlji. Jedan bliski prijatelj izdao ga je za novac. Drugi je zanijekao da ga uopće i poznaje. Ostali su ga napustili i pobjegli. Njegov vlastiti narod okrenuo se protiv njega i tražio da ga rimski vojnici na mučan način pogube. Ne čini se pretjerano reći da je Isus pretrpio kušnje teže od onih koje ćemo mi ikad doživjeti. A što mu je pomoglo da ih podnese? U Hebrejima 12:2 nalazimo odgovor: “Zbog radosti koja je stajala pred njim podnio je mučenički stup ne mareći za sramotu i sjeo je zdesna prijestolja Božjega.” Isus nije nikada izgubio iz vida “radost koja je stajala pred njim”.

¹⁹ A kakva je to radost stajala pred Isusom? Pa, on je znao da će, ako ustraje do kraja, dati svoj doprinos posvećenju Jehovinog svetog imena. Znao je da će time pružiti najbolji dokaz da je Sotona lažljivac. Ništa nije Isusu moglo pružiti veću radost od toga! Isto tako, znao je da će Jehova obilno nagraditi njegovu vjernost — da je neposredno pred njim divna budućnost kad će ponovno biti uz svog Oca. Dok je proživljavao najteže trenutke, Isus je razmišljao o toj radosnoj nadi. I mi moramo činiti isto. Mi također imamo mnogo razloga za radost. Jehova je svakome od nas iskazao čast omogućivši nam da damo svoj doprinos posvećenju njegovog velikog imena. I mi možemo dokazati da je Sotona lažljivac ako svog nebeskog Oca Jehovu izaberemo za Vrhovnog Vladara i ostanemo u sigurnom okrilju njegove ljubavi, kakve god da nas kušnje i problemi snađu.

20. Što ti može pomoći da pozitivno razmišljaš i ostaneš usredotočen na našu nadu?

²⁰ Jehova nije naprosto pristao nagraditi svoje vjerne sluge — on to žarko želi (Izaija 30:18; pročitaj Malahiju 3:10). On se raduje tome što svojim slugama može ispuniti želje koje su u skladu s njegovom voljom (Psalam 37:4). Zato usredotoči svoje misli na nadu koja stoji pred tobom. Nemoj se predati negativnom, izopačenom, pogrešnom razmišljanju ovog starog Sotoninog svijeta. Ako osjetiš da je duh svijeta počeo prodirati u tvoje misli ili srce, gorljivo se moli za “mir Božji koji nadilazi svaku misao”. Taj će mir čuvati tvoje srce i tvoj um (Filipljanima 4:6, 7).

21, 22. (a) Kakvu prekrasnu nadu imaju pripadnici “velikog mnoštva”? (b) Što će tebe najviše radovati u novom svijetu i što si odlučio činiti da bi to doživio?

²¹ Razmišljaj o prekrasnoj budućnosti koja te očekuje. Ako si dio “velikog mnoštva ljudi” koji će “doći iz velike nevolje”, zamisli samo kakav će život uskoro osvanuti pred tobom! (Otkrivenje 7:9, 14). Kad Sotone i njegovih demona više ne bude, osjetit ćeš olakšanje kakvo si danas ne možeš ni predočiti. Uostalom, je li itko od nas uopće okusio život bez Sotoninog iskvarujućeg utjecaja? Kad tog pritiska više ne bude, kakva li će radost biti Zemlju pretvarati u raj pod vodstvom Isusa i 144 000 njegovih nebeskih suvladara! Kakvo li oduševljenje u nama budi pomisao da ćemo vidjeti okončanje svih bolesti i slabosti, dočekati svoje voljene kad uskrsnu i živjeti životom kakav je Bog oduvijek želio pružiti ljudima! A kad se približimo savršenstvu, bit ćemo nadomak još veće nagrade, obećane u Rimljanima 8:21 — “slavne slobode djece Božje”.

²² Jehova želi da uživaš slobodu daleko veću od one koju možeš zamisliti. Put do te slobode ovisi o poslušnosti! Zar ona nije vrijedna svakog truda koji sada ulažeš da bi iz dana u dan bio poslušan Jehovi? Zato se ustrajno izgrađuj na svojoj najsvetijoj vjeri kako bi zauvijek ostao u Božjoj ljubavi!