Ožujak
Petak, 1. ožujka/marta
Zašto se hvališ? (1. Kor. 4:7)
Apostol Petar potaknuo je sukršćane da koriste svoje talente i sposobnosti kako bi hrabrili jedni druge. Petar je napisao: “Budući da je svatko od vas dobio neki dar, koristite ga u potpunosti kako biste služili jedni drugima kao dobri upravitelji Božje nezaslužene dobrote” (1. Petr. 4:10). Ne trebamo se ustručavati koristiti svoje darove u najvećoj mogućoj mjeri, bojeći se da bi se zbog toga drugi mogli obeshrabriti ili čak postati ljubomorni. No moramo paziti da se ne hvalimo zbog njih (1. Kor. 4:6). Imajmo na umu da su svi naši talenti i prirodne sposobnosti zapravo dar od Boga. Trebamo koristiti te darove da bismo izgrađivali skupštinu, a ne da bismo sebe stavljali u prvi plan (Filip. 2:3). Budemo li svoju snagu i sposobnosti koristili da bismo vršili Božju volju, imat ćemo razloga za radost – ne zato što činimo više od drugih ili se trudimo pokazati da smo bolji od njih, nego zato što svoje darove koristimo na slavu Jehovi (w22.04 11–12 odl. 7–9).
Subota, 2. ožujka/marta
Otvori mi oči da jasno vidim krasote u tvom zakonu (Psal. 119:18)
Isus je volio Božju Riječ, što je proročanski opisano u Psalmu 40:8. Ondje piše: “Uživam vršiti tvoju volju, Bože moj, i tvoj je zakon duboko u meni.” Zahvaljujući tome Isus je bio sretan i ustrajno je služio Jehovi. I mi možemo biti sretni i ustrajno služiti Jehovi ako čitamo Božju Riječ i zavolimo je svim srcem (Psal. 1:1–3). U skladu s Isusovim riječima i primjerom, dajmo sve od sebe da se poboljšamo u čitanju Biblije. Božju Riječ bolje ćemo razumjeti ako se molimo, čitamo sporijim tempom, postavljamo sebi pitanja i pišemo kratke bilješke. Dok čitamo, trebamo koristiti razbor tako da pažljivo analiziramo biblijske izvještaje uz pomoć naših biblijskih publikacija. Osim toga, trebamo zadržati ispravan stav dok čitamo Božju Riječ jer ćemo joj jedino tada dopustiti da nas oblikuje. Budemo li davali sve od sebe da na takav način čitamo Bibliju, iz nje ćemo izvući više koristi i još ćemo se više zbližiti s Jehovom (Psal. 119:17; Jak. 4:8; w23.02 13 odl. 15–16).
Nedjelja, 3. ožujka/marta
Zamisli marljivoga sigurno vode do uspjeha (Izr. 21:5)
Postavi si konkretan cilj, a zatim daj sve od sebe da ga ostvariš. Kako to možeš postići? Recimo da želiš usavršiti svoju vještinu poučavanja. Mogao bi temeljito proučiti brošuru Posveti se čitanju i poučavanju. Kad dobiješ neku točku na sastanku Naš kršćanski život i služba, mogao bi zamoliti nekog brata koji je iskusan govornik da posluša ono što si pripremio i kaže ti u čemu se još možeš poboljšati. Nastoj biti poznat ne samo po svojim vještinama nego i po tome da marljivo i savjesno obavljaš svoje zadatke (2. Kor. 8:22). Što ako si odlučio raditi na vještini za koju nisi prirodno nadaren? Nemoj se predati, nego budi ustrajan. Je li Timotej postao istaknuti govornik ili izvanredan učitelj? Biblija o tome ne govori. No zahvaljujući tome što je primjenjivao Pavlove savjete, Timotej je nesumnjivo naučio bolje obavljati svoje zadatke i s vremenom je mogao preuzeti dodatne odgovornosti (2. Tim. 3:10; w22.04 24–25 odl. 8–11).
Ponedjeljak, 4. ožujka/marta
Vidio sam kako iz mora izlazi zvijer s deset rogova i sedam glava (Otkr. 13:1)
Koga predočava zvijer sa sedam glava? Ona izgleda poput leoparda, ali ima medvjeđe šape i usta poput lavljih, a na glavama ima deset rogova. Ta obilježja imaju i četiri zvijeri o kojima se govori u 7. poglavlju Danijela. No Otkrivenje ne govori o četiri zasebne zvijeri, nego o jednoj zvijeri koja ima sva ta obilježja. Dakle, sedmeroglava zvijer ne predočava samo jedno kraljevstvo, odnosno jednu političku silu. Za nju se kaže da je dobila vlast “nad svakim plemenom, pukom, jezikom i narodom”. Zato ona mora biti nešto puno veće od bilo koje pojedinačne političke sile (Otkr. 13:7). Tako dolazimo do zaključka da zvijer sa sedam glava predočava sve političke sile koje su se kroz povijest izmjenjivale na svjetskoj sceni i vladale nad ljudima (Prop. 8:9). U prilog tome govori i činjenica da ona na glavama ima “deset rogova”. Broj deset u Bibliji često označava potpunost (w22.05 9 odl. 6).
Utorak, 5. ožujka/marta
On će obrisati svaku suzu s njihovih očiju i više neće biti smrti. Neće više biti ni tuge, ni jauka, ni boli (Otkr. 21:4)
Tko će sve imati koristi od tih prekrasnih darova? Kao prvo, veliko mnoštvo onih koji prežive Harmagedon, kao i sva djeca koja bi se mogla roditi u novom svijetu. No u 20. poglavlju Otkrivenja nalazimo i obećanje da će mrtvi uskrsnuti (Otkr. 20:11–13). U život ovdje na Zemlji vratit će se “pravedni”, oni koji su u prošlosti vjerno služili Bogu, ali i “nepravedni”, oni koji nisu imali prilike upoznati Jehovu (Djela 24:15; Ivan 5:28, 29). Znači li to da će tijekom Tisućugodišnje Vladavine uskrsnuti svi ljudi? Ne, ne znači. Ljudi koji su svjesno odbacili priliku da služe Jehovi neće uskrsnuti. Oni su imali priliku služiti Bogu i pokazali su da nisu dostojni da žive u raju na Zemlji (Mat. 25:46; 2. Sol. 1:9; Otkr. 17:8; 20:15; w22.05 18 odl. 16–17).
Srijeda, 6. ožujka/marta
Kome ćemo otići? Ti imaš riječi vječnog života (Ivan 6:68)
Služeći se “vjernim i razboritim robom”, Isus je ovdje na Zemlji uspostavio izvanrednu organizaciju koja promiče štovanje pravog Boga (Mat. 24:45). Kako gledaš na tu organizaciju? Vjerojatno i ti razmišljaš poput apostola Petra, koji je Isusu rekao riječi iz današnjeg citata. Gdje bismo danas bili da nismo došli u kontakt s Jehovinom organizacijom? Preko nje se Krist brine da dobivamo obilje kvalitetne duhovne hrane. On nas ujedno poučava da djelotvorno izvršavamo svoju službu. Osim toga, pomaže nam da obučemo “novu osobnost” kako bismo radovali Jehovino srce (Efež. 4:24). Isus nam u kriznim situacijama pruža mudro vodstvo. To je posebno došlo do izražaja kad je izbila pandemija koronavirusa. Dok mnogi u ovom svijetu nisu znali kako se postaviti u toj situaciji, Isus se pobrinuo da mi dobijemo jasne upute koje nam pomažu da zaštitimo sebe i druge (w22.07 12 odl. 13–14).
Četvrtak, 7. ožujka/marta
Prosudite što je najvažnije (Filip. 1:10)
U drevno doba Jehova je rekao Izraelcima da redovito poučavaju svoju djecu o njemu (Pnz. 6:6, 7). Roditelji su tijekom dana imali puno prilika razgovarati sa svojom djecom i usađivati im u srce ljubav prema Jehovi. Naprimjer, dječak je mogao sate i sate provoditi sa svojim ocem dok su na polju sijali sjeme ili skupljali ljetinu. A njegova sestra možda je velik dio dana provodila s majkom, pomažući joj oko šivanja, tkanja i ostalih kućanskih poslova. Dok su roditelji i djeca tako zajedno radili, mogli su razgovarati o mnogim važnim temama. Naprimjer, mogli su pričati o Jehovinoj dobroti i o tome kako se on brine za njihovu obitelj. U mnogim zemljama roditelji i djeca ne mogu tijekom dana puno vremena provoditi zajedno. Otac i majka su na poslu, a djeca u školi. Zato roditelji trebaju tražiti prilike u kojima mogu razgovarati sa svojom djecom (Efež. 5:15, 16; w22.05 28 odl. 10–11).
Petak, 8. ožujka/marta
Zar ne znate da nepravednici neće naslijediti Božje kraljevstvo? (1. Kor. 6:9)
Oni koji čine ozbiljne grijehe grubo krše Božji zakon. Ako kršćanin učini takav grijeh, mora moliti Jehovu za oproštenje i mora razgovarati sa starješinama (Psal. 32:5; Jak. 5:14). A koju odgovornost imaju starješine? Samo Jehova može u potpunosti oprostiti grijehe i on to čini na temelju otkupne žrtve. Međutim, Jehova je starješinama povjerio odgovornost da na temelju Biblije utvrde može li prijestupnik ostati dio skupštine (1. Kor. 5:12). Da bi to mogli, oni između ostalog nastoje odgovoriti na sljedeća pitanja: Je li osoba namjerno i smišljeno počinila grijeh? Je li nastojala sakriti grijeh od drugih? Je li činila grijeh duže vrijeme ili ga ponavljala? Što je najvažnije, vidi li se jasno da se iskreno pokajala? Ima li naznaka da joj je Jehova oprostio? (Djela 3:19; w22.06 9 odl. 4).
Subota, 9. ožujka/marta
Volite istinu! (Zah. 8:19)
Isus je potaknuo svoje sljedbenike da žeđaju za pravednošću (Mat. 5:6). To znači da trebamo imati snažnu želju da postupamo ispravno, činimo dobro i budemo čisti u Božjim očima. Voliš li ti istinu i pravdu? Sigurno voliš. S druge strane, mrziš laž i sve što je zlo i iskvareno. (Psal. 119:128, 163) Onaj tko laže nalik je Sotoni, vladaru ovog svijeta (Ivan 8:44; 12:31). Sotona se svim silama trudi klevetati Jehovu i blatiti njegovo ime. On širi laži o našem Bogu još od pobune u Edenu. Jehovu prikazuje kao sebičnog i nepravednog vladara koji ljudima uskraćuje nešto dobro (Post. 3:1, 4, 5). Laži koje je Sotona proširio o Jehovi još i danas truju ljudima um i srce. Ljude koji ne vole istinu Sotona vrlo lako može navesti da se upuste u najrazličitije vrste neispravnog ili krajnje iskvarenog ponašanja (Rim. 1:25–31; w23.03 2 odl. 3).
Nedjelja, 10. ožujka/marta
Jehovina ljubav traje vječno (Psal. 100:5)
Možda se jako trudiš pobijediti neku lošu naviku, ali povremeno podlegneš iskušenju. Ili ti se naprosto čini da još dugo nećeš moći ostvariti svoj cilj, pa si zbog toga frustriran i polako gubiš strpljenje. Što ti može pomoći da se ne umoriš i da budeš ustrajan? Od presudne je važnosti ljubav prema Jehovi. Za Jehovu je tvoja ljubav najljepši i najvredniji dar koji mu možeš dati (Izr. 3:3–6). Snažna ljubav prema Bogu može ti pomoći da se uspješno nosiš sa životnim problemima. Biblija često govori o vjernoj ljubavi koju Jehova osjeća prema svojim slugama. Zbog te ljubavi on je jako privržen svojim prijateljima. Nikad ih ne ostavlja na cjedilu i nikad ih ne prestaje voljeti. A ti si stvoren na Božju sliku (Post. 1:26). Kako onda ti možeš pokazivati takvu ljubav? Za početak, trudi se u svom srcu razvijati zahvalnost (1. Sol. 5:18). Svaki dan upitaj se: “Kako mi Jehova pokazuje da me voli?” A zatim se u svojim molitvama trudi zahvaljivati Jehovi za konkretne stvari koje je učinio za tebe (w23.03 12 odl. 17–19).
Ponedjeljak, 11. ožujka/marta
Isus je znao što je čovjeku u srcu (Ivan 2:25)
Isus se s ljubavlju ophodio sa svih 12 apostola. Što učimo iz toga? Nije važno samo što drugi rade nego i kako mi reagiramo na njihove greške i mane. Kad se naljutimo na nekog svog suvjernika, možemo se upitati: “Zašto mi toliko smeta to što je učinio? Je li u toj situaciji došla do izražaja neka moja loša osobina na kojoj moram poraditi? Da li se osoba koja me uzrujala možda bori s nekim problemima? Čak i ako mislim da sam se s pravom naljutio, mogu li pokazati nesebičnu ljubav i jednostavno oprostiti toj osobi?” Kad se s ljubavlju ophodimo jedni s drugima, pokazujemo da smo pravi Isusovi sljedbenici. Od Isusa učimo i da se trebamo truditi razumjeti svoje suvjernike (Izr. 20:5). Istina, Isus je točno znao što je nekome u srcu. Mi to ne možemo znati. No možemo biti strpljivi sa svojom braćom i sestrama kad nas nečim iritiraju (Efež. 4:1, 2; 1. Petr. 3:8). To će nam biti lakše ako ih malo bolje upoznamo (w23.03 30 odl. 14–16).
Utorak, 12. ožujka/marta
On nije Bog mrtvih, nego živih (Luka 20:38)
Sotona može iskoristiti naše ozbiljne zdravstvene probleme kako bi nas naveo da pogazimo svoja uvjerenja. Liječnici i članovi obitelji mogu vršiti pritisak na nas da prihvatimo transfuziju krvi, čime bismo prekršili Božji zakon. A netko bi nas mogao nagovarati i da pristanemo na liječenje kojim se krše biblijska načela. Mi ne želimo umrijeti, ali čak i ako dođe do toga, znamo da nas Jehova neće prestati voljeti (Rim. 8:37–39). Kad neki Jehovin prijatelj umre, Jehova ga čuva u svom sjećanju. On je za njega još uvijek živ (Luka 20:37). Jehova čezne za time da ga vrati u život (Job 14:15). On je platio visoku cijenu da bismo mi mogli dobiti vječni život (Ivan 3:16). Mi znamo koliko je snažna Jehovina ljubav prema nama i koliko mu je stalo do nas. Zato ga nećemo napustiti kad se razbolimo ili kad nam je život ugrožen. Naprotiv, još ćemo se više zbližiti s njim i tražiti od njega utjehu, mudrost i snagu (Psal. 41:3; w22.06 18 odl. 16–17).
Srijeda, 13. ožujka/marta
Prava mudrost uzvikuje na ulici (Izr. 1:20)
Biblija kaže: “Strahopoštovanje prema Jehovi prvo je što čovjeku treba da bi stekao mudrost, a znanje o Najsvetijemu donosi mu razboritost” (Izr. 9:10). Dakle, kad trebamo donijeti neku važnu odluku, trebamo se osloniti na svoje “znanje o Najsvetijemu”, odnosno uzeti u obzir Jehovino mišljenje i njegov pogled na stvari. U tome nam puno pomaže proučavanje Biblije i biblijskih publikacija. Kad tako postupamo, pokazujemo da smo istinski mudri (Izr. 2:5–7). Jehova je jedini izvor prave mudrosti (Rim. 16:27). Zašto to možemo reći? Kao prvo, on je Stvoritelj svega što postoji i zna apsolutno sve o tome što je stvorio (Psal. 104:24). Kao drugo, svi Jehovini postupci odraz su njegove beskrajne mudrosti (Rim. 11:33). Kao treće, Jehovini mudri savjeti uvijek koriste onima koji ih primjenjuju (Izr. 2:10–12). Ako želimo steći pravu mudrost, moramo uvijek imati na umu te tri činjenice, pogotovo kad trebamo nešto učiniti ili donijeti neku odluku (w22.10 19 odl. 3–4).
Četvrtak, 14. ožujka/marta
Izbio je rat na nebu: Mihael i njegovi anđeli borili su se sa zmajem. A i zmaj i njegovi anđeli borili su se s njima, ali nisu pobijedili. Za njih više nije bilo mjesta na nebu (Otkr. 12:7, 8)
Sotona je izgubio bitku prorečenu u 12. poglavlju Otkrivenja te su on i demoni bili zbačeni na Zemlju. Razjaren i pun mržnje, Sotona je počeo iskaljivati svoj gnjev na ljudima. Zato na Zemlji vlada tako teško stanje (Otkr. 12:9–12). Kako nam koristi to što razumijemo ta proročanstva? Svjetski događaji i velika promjena u ponašanju ljudi pomažu nam prepoznati da je Isus postao kralj. Zato mi nismo uznemireni kad vidimo da su ljudi sebični i puni mržnje. Naprotiv, u tome vidimo ispunjenje biblijskih proročanstava. Za nas je to dokaz da Kraljevstvo već vlada! (Psal. 37:1). A budući da je Harmagedon svakim danom sve bliže, možemo očekivati da će se stanje u svijetu sve više pogoršavati (Mar. 13:8; 2. Tim. 3:13). Nismo li zahvalni našem nebeskom Ocu punom ljubavi što nam pomaže razumjeti zašto u ovom svijetu ima tako puno problema? (w22.07 3–4 odl. 7–8).
Petak, 15. ožujka/marta
Pravednikova usrdna molitva ima veliku snagu (Jak. 5:16)
Možemo moliti Jehovu da našim suvjernicima da snage da lakše podnesu bolest, prirodne katastrofe, rat, progon i razne druge nevolje. Možemo se moliti i za našu požrtvovnu braću i sestre koja sudjeluju u pružanju humanitarne pomoći. Možda osobno poznaješ neke koji se bore s teškim problemima. Zašto ih ne bi po imenu spomenuo u svojim molitvama? Kad molimo Jehovu da im pomogne, pokazujemo iskrenu bratsku ljubav. Oni koji imaju dodatna zaduženja u skupštini jako cijene to što se molimo za njih i naše im molitve puno pomažu. Tako je bilo i s apostolom Pavlom. On je napisao: “Molite se i za mene, da mi Bog, kad otvorim usta, pomogne da nađem prave riječi kako bih hrabro objavljivao svetu tajnu dobre vijesti” (Efež. 6:19). I danas među nama ima puno marljive i požrtvovne braće koja vrše odgovorne službe u skupštini i organizaciji. Mi pokazujemo da ih volimo time što molimo Jehovu da blagoslovi njihov trud (w22.07 23–24 odl. 14–16).
Subota, 16. ožujka/marta
Stavimo na glavu kacigu – nadu u spasenje (1. Sol. 5:8)
Vojnik nosi kacigu kako bi zaštitio glavu od udaraca koje mu neprijatelj pokušava zadati. Mi smo danas u duhovnom ratu i trebamo zaštititi svoj um od Sotoninih napada. On svim silama pokušava iskvariti naš um i pritom se služi raznim kušnjama i svjetovnim idejama. Kao što vojniku kaciga štiti glavu, tako i nama kršćanska nada štiti um i pomaže nam da ostanemo vjerni Jehovi. Ako naša nada oslabi i ako se prepustimo tjelesnom načinu razmišljanja, mogli bismo izgubiti iz vida naš cilj – vječni život. Razmotrimo što se dogodilo nekim kršćanima u drevnom Korintu. Oni su izgubili vjeru u jedno od najvažnijih Božjih obećanja – u to da će Bog uskrsnuti mrtve (1. Kor. 15:12). Pavao je napisao da oni koji nemaju nadu u lijepu budućnost žive samo za danas (1. Kor. 15:32). I u današnje vrijeme mnogi ljudi koji nemaju kršćansku nadu i ne vjeruju Božjim obećanjima žele sada iskoristiti sve što im život pruža. No mi postupamo drugačije zato što vjerujemo da je pred nama divna budućnost koju nam je Bog obećao (w22.10 25–26 odl. 8–9).
Nedjelja, 17. ožujka/marta
Neprestano se molite (1. Sol. 5:17)
Jehova te poziva da mu se moliš. On vidi s kakvim se problemima boriš i obećava da će te saslušati kad god da mu se moliš. On voli slušati molitve svojih vjernih slugu (Izr. 15:8). Za što se možeš moliti kad imaš osjećaj da si sam? Otvori svoje srce Jehovi i reci mu kako se osjećaš (Psal. 62:8). Reci mu što te brine i kako se zbog toga osjećaš. Moli se Jehovi da ti pomogne nositi se s tim osjećajima i zamoli ga za pomoć da možeš hrabro svjedočiti. Možeš ga moliti i za mudrost da znaš drugima taktično objasniti svoja vjerovanja (Luka 21:14, 15). Ako se boriš s negativnim emocijama, zamoli Jehovu da ti pomogne da skupiš snagu i porazgovaraš s nekim zrelim kršćaninom. Možeš zamoliti Jehovu da pomogne osobi kojoj se želiš povjeriti da te pažljivo sasluša i da te može razumjeti. Vidi kako će on odgovoriti na tvoje molitve i prihvati pomoć drugih. Ako to učiniš, više se nećeš osjećati tako usamljeno (w22.08 10 odl. 6).
Ponedjeljak, 18. ožujka/marta
Oni se bune protiv carskih odredbi (Djela 17:7)
Nakon što je u Solunu bila osnovana skupština, tamošnja braća suočila su se s teškim protivljenjem. Zli protivnici odvukli su neku braću pred gradske poglavare (Djela 17:6). Možeš li zamisliti koliko su se ta novokrštena braća šokirala i uznemirila? Taj nemili događaj mogao je umanjiti njihovu revnost u službi Jehovi, ali apostol Pavao je dao sve od sebe kako ne bi došlo do toga. Pobrinuo se da novoosnovana skupština dobije potrebnu pomoć. Pavao je podsjetio Solunjane: “Vama smo poslali Timoteja, našeg brata (...), da vas ojača i utješi te tako učvrsti vašu vjeru kako se nitko ne bi pokolebao zbog tih nevolja” (1. Sol. 3:2, 3). Timotej je iz prve ruke vidio kako je Pavao ojačao braću u Listri. Budući da je osobno vidio kako je Jehova u toj situaciji pomogao svojim slugama, Timotej je mogao utješiti svoju novokrštenu braću i sestre te im reći da će i u njihovom slučaju na kraju sve dobro završiti (Djela 14:8, 19–22; Hebr. 12:2; w22.08 21 odl. 4).
Utorak, 19. ožujka/marta
Preko njega dobivamo život (1. Ivan. 4:9)
Krajem 19. stoljeća jedna grupa ljudi koju je predvodio Charles Taze Russell počela je temeljito proučavati Božju Riječ. Htjeli su saznati što je pravo značenje Isusove žrtve i kako treba obilježavati njegovu smrt. Mi danas imamo koristi od toga što su oni istražili. Kako to? Razumjeli smo pravo značenje Isusove žrtve i saznali što će ona omogućiti nama i svim ljudima (1. Ivan. 2:1, 2). Isto tako, saznali smo da Biblija govori o dvije vrste nade koje imaju ljudi koji su Bogu po volji – neki se nadaju besmrtnom životu na nebu, a drugi se nadaju vječnom životu na Zemlji. Naša ljubav prema Jehovi raste kad razmišljamo o tome koliko nas on voli i koliko mi osobno imamo koristi od Isusove žrtve (1. Petr. 3:18). Zato poput svoje vjerne braće iz prošlosti pozivamo druge da zajedno s nama sudjeluju u Obilježavanju Kristove smrti onako kako nas je on poučio (w23.01 21 odl. 6–7).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji nakon zalaska Sunca: 9. nisana) Marko 14:3–9
Srijeda, 20. ožujka/marta
On je umro za sve da oni koji žive ne žive više za sebe, nego za njega koji je umro za njih i bio uskrsnut (2. Kor. 5:15)
Isus je poučavao ljude o blagoslovima koje će donijeti Božje kraljevstvo. Zahvalni smo za otkupninu jer nam ona omogućava da budemo u bliskom odnosu s Jehovom i Isusom. Osim toga, zahvaljujući vjeri u Isusa možemo se nadati vječnom životu i tome da ćemo jednog dana ponovno vidjeti svoje voljene umrle (Ivan 5:28, 29; Rim. 6:23). Mi nismo učinili ništa čime bismo zaslužili te blagoslove niti ćemo se ikada moći odužiti Bogu i Kristu za ono što su učinili za nas (Rim. 5:8, 20, 21). No možemo pokazati da smo iskreno zahvalni za to. Kako? Tako da svoja sredstva koristimo kako bismo služili Jehovi. Naprimjer, možemo sudjelovati u gradnji i održavanju objekata koje koristimo za službu Jehovi (w23.01 26 odl. 3; 28 odl. 5).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 9. nisana) Marko 11:1–11
Četvrtak, 21. ožujka/marta
Ugledao sam Janje, a s njim je bilo 144 000 (Otkr. 14:1)
Oni koji budu vladali u Božjem kraljevstvu vodit će brigu o milijardama ljudi po cijeloj Zemlji. Poput Isusa, pripadnici 144 000 služit će kao kraljevi i svećenici (Otkr. 5:10). Prema Mojsijevom zakonu, glavna uloga svećenika bila je da se brinu za fizičko i duhovno zdravlje ljudi. Zakon je bio “tek sjena budućih blagoslova”, pa je stoga razumno zaključiti da će i oni koji s Isusom budu služili kao kraljevi i svećenici voditi brigu o fizičkim i duhovnim potrebama Božjeg naroda (Hebr. 10:1). Sada još ne znamo kako će ti kraljevi i svećenici komunicirati s podanicima Kraljevstva koji budu živjeli na Zemlji, ali možemo biti sigurni da će oni koji budu živjeli u raju na Zemlji dobiti sve potrebne upute (Otkr. 21:3, 4; w22.12 11 odl. 11–13).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 10. nisana) Marko 11:12–19
Petak, 22. ožujka/marta
Objavljujete Gospodinovu smrt, sve dok on ne dođe (1. Kor. 11:26)
Mi se trudimo pozivati druge da nam se pridruže u obilježavanju Isusove smrti zato što želimo da oni koji prvi put dođu saznaju istinu o tome što su Jehova i Isus učinili za sve nas (Ivan 3:16). Nadamo se da će ih ono što vide i čuju na toj svečanosti potaknuti da bolje upoznaju Bibliju i postanu Jehovini sluge. Pozivamo i one koji su prestali aktivno služiti Jehovi. Činimo to kako bismo ih podsjetili da ih Bog još uvijek voli. Mnogi se odazovu na naš poziv i mi smo presretni što ih opet vidimo. Kad te osobe dođu na Obilježavanje Kristove smrti, prisjete se koliko su prije uživale u služenju Jehovi (Psal. 103:1–4). Bez obzira na to reagiraju li ljudi pozitivno ili negativno, mi ih revno pozivamo na Obilježavanje Kristove smrti, znajući da je Jehovi stalo do svake od tih osoba (Luka 15:7; 1. Tim. 2:3, 4; w23.01 20 odl. 1; 22–23 odl. 9–11).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 11. nisana) Marko 11:20–12:27, 41–44
Subota, 23. ožujka/marta
Jehovine oči bdiju nad onima koji ga se boje (Psal. 33:18)
U noći prije svoje smrti Isus je svom nebeskom Ocu uputio jednu posebnu molbu. Zamolio je Jehovu da čuva njegove sljedbenike (Ivan 17:15, 20). Jehova je uvijek čuvao svoj narod – brinuo se za njega i štitio ga. Međutim, Isus je znao da će se Sotona svim silama obrušiti na njegove sljedbenike. Isto tako, znao je da će im trebati Jehovina pomoć da bi se oduprli Đavlovim podmuklim napadima. Sotonin svijet vrši izuzetno velik pritisak na prave kršćane. Mi se suočavamo s problemima koji nas mogu obeshrabriti, pa čak i iskušati našu odanost Jehovi. No nemamo se čega bojati. Jehova bdije nad nama – on vidi s kakvim se kušnjama suočavamo i uvijek nam je spreman priskočiti u pomoć. Da, “Jehovine oči bdiju nad onima koji ga se boje” (Psal. 33:18–20; w22.08 8 odl. 1–2).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 12. nisana) Marko 14:1, 2, 10, 11; Matej 26:1–5, 14–16
OBILJEŽAVANJE KRISTOVE SMRTI
nakon zalaska Sunca
Nedjelja, 24. ožujka/marta
Činite ovo u spomen na mene (Luka 22:19)
Svake godine u tjednima prije i nakon Obilježavanja Kristove smrti pokazujemo zahvalnost za ono što je Isus učinio tako da duboko razmišljamo o značenju njegove smrti i molimo se u vezi s tim. Osim toga, trudimo se pozvati što više ljudi da nam se pridruže na toj svečanosti. I ne želimo dopustiti da nas same išta spriječi u tome da prisustvujemo Obilježavanju Kristove smrti. Na Obilježavanju Kristove smrti svake godine možemo čuti zašto je ljudima potrebna otkupnina i kako smrću jednog čovjeka mogu biti očišćeni grijesi mnogih ljudi. Govornik nas uvijek podsjeti na to što predočavaju kruh i vino i tko treba uzeti te simbole (Luka 22:19, 20). Isto tako, razmišljamo o blagoslovima koji čekaju sve one koji se nadaju vječnom životu na Zemlji (Iza. 35:5, 6; 65:17, 21–23). Ne bismo smjeli olako shvaćati te važne istine (w23.01 20 odl. 2; 21 odl. 4).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 13. nisana) Marko 14:12–16; Matej 26:17–19 (događaji nakon zalaska Sunca: 14. nisana) Marko 14:17–72
Ponedjeljak, 25. ožujka/marta
Bog je toliko volio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina da nitko tko vjeruje u njega ne pogine, nego da dobije vječni život (Ivan 3:16)
Time što je svog Sina dao kao otkupninu za naše grijehe Bog je nama ljudima omogućio da dobijemo vječni život (Mat. 20:28). Apostol Pavao je napisao: “Budući da je smrt došla preko čovjeka, i uskrsnuće mrtvih dolazi preko čovjeka. Jer kao što po Adamu svi umiru, tako će i po Kristu svi oživjeti” (1. Kor. 15:21, 22). Isus je svoje sljedbenike učio da se mole za dolazak Božjeg kraljevstva i za to da se Božja volja vrši na Zemlji (Mat. 6:9, 10). Božja je volja, između ostalog, da ljudi vječno žive na Zemlji. Da bi to ostvario, Jehova je svog Sina postavio za kralja Mesijanskog kraljevstva. Osim toga, Bog je odlučio uzeti sa Zemlje 144 000 ljudi koji će zajedno s Isusom raditi na ostvarenju Božjeg nauma (Otkr. 5:9, 10; w22.12 5 odl. 11–12).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 14. nisana) Marko 15:1–47
Utorak, 26. ožujka/marta
Kristova nas ljubav pokreće. On je umro za sve da oni koji žive ne žive više za sebe (2. Kor. 5:14, 15)
Kad nam umre voljena osoba, sigurno nam jako nedostaje. U početku osjećamo veliku bol i tugu, naročito ako je puno patila prije nego što je umrla. No nakon nekog vremena počnemo se s radošću prisjećati nečega što nas je ta osoba naučila ili možda nečega što je rekla i učinila kako bi nas ohrabrila ili razveselila. Slično tome tužni smo kad čitamo o Isusovim patnjama i smrti. U tjednima prije i nakon Obilježavanja Kristove smrti naročito se trudimo razmišljati o značenju njegove otkupne žrtve (1. Kor. 11:24, 25). Međutim, velika nam je radost prisjetiti se svega što je Isus rekao i učinio dok je bio na Zemlji. Hrabri nas i razmišljanje o tome što on sada radi i što će učiniti za nas u budućnosti (w23.01 26 odl. 1–2).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 15. nisana) Matej 27:62–66 (događaji nakon zalaska Sunca: 16. nisana) Marko 16:1
Srijeda, 27. ožujka/marta
Neka vam u životu najvažnije bude Kraljevstvo (Mat. 6:33)
Kad je Isus umro, njegovi učenici bili su jako tužni. Izgubili su svog voljenog prijatelja. Mislili su da se njegovom smrću ugasila i nada u to da će ih on spasiti (Luka 24:17–21). No kad im se Isus ukazao, pomogao im je da razumiju njegovu ulogu u ispunjenju biblijskih proročanstava. Osim toga, povjerio im je važan zadatak (Luka 24:26, 27, 45–48). Kad je Isus uzašao na nebo, njegovi učenici više nisu bili tužni, nego su osjećali veliku radost. Bili su sretni jer su znali da je njihov Učitelj živ i da će im pomoći da izvrše zadatak koji im je povjerio. Radost koju su osjećali potaknula ih je da bez prestanka hvale Jehovu (Luka 24:52, 53; Djela 5:42). Da bismo se mogli ugledati na Isusove učenike, Božje kraljevstvo treba nam biti na prvom mjestu u životu. Da bismo nastavili revno služiti Jehovi, potrebna nam je ustrajnost. No Jehova obećava da će nas bogato blagosloviti (Izr. 10:22; w23.01 30–31 odl. 15–16).
Čitanje Biblije povodom Obilježavanja Kristove smrti: (događaji tijekom dana: 16. nisana) Marko 16:2–8
Četvrtak, 28. ožujka/marta
U prah ćeš se vratiti (Post. 3:19)
Sigurno nitko od nas ne bi htio učiniti istu grešku koju su učinili Adam i Eva. Da nam se to ne bi dogodilo, trebamo dobro poznavati Jehovu, cijeniti njegove osobine i truditi se razumjeti njegov način razmišljanja. Tako ćemo sve više voljeti Jehovu. Uzmimo za primjer Abrahama. On je svim srcem volio Jehovu. Čak i kad mu je bilo teško razumjeti neke njegove odluke, nije se bunio protiv njih. Umjesto toga trudio se još bolje upoznati Jehovu. Naprimjer, kad je saznao da je Jehova odlučio uništiti Sodomu i Gomoru, Abraham se u prvi mah pitao hoće li “Sudac cijele zemlje” pogubiti pravednike zajedno sa zlima. Abrahamu je bilo nezamislivo da bi Jehova tako postupio, pa mu je zato ponizno postavio niz pitanja, a Jehova mu je strpljivo odgovarao. Abraham je na kraju shvatio da Jehova zna što je svakom čovjeku u srcu i da nikada ne kažnjava nedužne zajedno s onima koji zaslužuju kaznu (Post. 18:20–32; w22.08 28 odl. 9–10).
Petak, 29. ožujka/marta
Tko je dostojan povjerenja, čuva tuđe tajne (Izr. 11:13)
Kad je 455. pr. n. e. upravitelj Nehemija obnovio jeruzalemske zidine, odlučio je izabrati pouzdane ljude koji bi se dobro brinuli za grad. Između ostalih izabrao je i zapovjednika Utvrde, Hananiju. Biblija kaže da je Hananija “bio vrlo pouzdan čovjek i bojao se pravog Boga više od mnogih drugih” (Neh. 7:2). Ljubav prema Jehovi i strah da ne izazove njegovo negodovanje potaknuli su Hananiju da savjesno izvršava svaki zadatak koji mu je bio povjeren. Te će osobine i nama pomoći da budemo pouzdani Božji sluge na koje se drugi mogu osloniti. Osvrnimo se i na primjer Tihika, koji je bio pouzdani suradnik apostola Pavla. Pavao se oslanjao na tog svog suvjernika kojeg je smatrao vjernim, odnosno pouzdanim, Kristovim slugom (Efež. 6:21, 22). Pavao je imao povjerenja u njega. Znao je da će braći u Efezu i Kolosima dostaviti njegove poslanice, ali i da će ih utješiti i ohrabriti. Tihik nas podsjeća na vjernu, pouzdanu braću koja se danas brinu za naše duhovne potrebe (Kol. 4:7–9; w22.09 9–10 odl. 5–6).
Subota, 30. ožujka/marta
Ljubav pokriva mnoštvo grijeha (1. Petr. 4:8)
Josip je oko 13 godina doživljavao teške nepravde i kušnje. On se mogao pitati da li ga Jehova stvarno voli. Mogao je misliti i da ga je Jehova ostavio na cjedilu kad mu je njegova pomoć bila najpotrebnija. Ali Josip nije postao ogorčen. Naprotiv, trudio se trezveno i razborito razmišljati te je ostao smiren. Kad mu se pružila prilika da se osveti svojoj braći, nije to učinio, nego im je pokazao ljubav i oprostio im (Post. 45:4, 5). Josip je tako postupio zato što je sagledao stvari u ispravnom svjetlu. Nije se koncentrirao na svoje probleme, nego se trudio vidjeti širu sliku i imati na umu ono što Jehova želi (Post. 50:19–21). Što učimo iz toga? Ako netko loše postupa s tobom, nemoj se ljutiti na Jehovu i pitati se je li te on napustio. Umjesto toga, razmišljaj o tome kako ti Jehova pomaže da izdržiš tu kušnju. Osim toga, kad drugi loše postupaju s tobom, trudi se u duhu ljubavi prijeći preko njihovih mana i slabosti (w22.11 21 odl. 4).
Nedjelja, 31. ožujka/marta
Sve će im vlasti služiti i pokoravati im se (Dan. 7:27)
Prorok Danijel imao je vizije koje su jasno pokazale da je Jehova iznad svih drugih vlasti. Danijel je najprije vidio četiri goleme zvijeri koje predočavaju sile koje su se kroz povijest izmjenjivale na svjetskoj sceni. To su Babilon, Medo-Perzija, Grčka i Rim te današnja britansko-američka svjetska sila (Dan. 7:1–3, 17). Danijel je zatim vidio Jehovu kako sjedi na nebeskom prijestolju (Dan. 7:9, 10). U viziji koju je Danijel dobio Bog je ljudskim vladarima oduzeo svu vlast i dao je onima koji su moćniji od njih i koji je više zaslužuju. Tko su ti kojima je Bog odlučio dati vlast? “Netko tko je izgledao kao sin čovječji”, dakle Isus Krist, i “sveti sluge Najvišega”, odnosno 144 000 onih koji će zajedno s Isusom vladati u svu vječnost (Dan. 7:13, 14, 18). Sasvim je jasno da je Jehova “Najviši”. Događaj koji je Danijel vidio u viziji potvrđuje nešto što je on već ranije rekao. Naime, Danijel je rekao da Bog nebeski “svrgava i postavlja kraljeve” (Dan. 2:19–21; w22.10 14–15 odl. 9–11).