Opravdani za “život”

“Posljedica opravdanja jednog ... je proglašenje pravednih za život” (RIMLJANIMA 5:18, NS).

 1. Tko je gladan i žedan pravednosti i kako će njihova želja biti ispunjena?

“SRETNI su koji gladuju i žeđaju za pravednošću, jer će oni biti zadovoljeni” (Matej 5:6, NS). Ta žeđ za pravednošću bit će potpuno zadovoljena, ne samo kod onih kojima “pripada nebesko Kraljevstvo, nego i kod onih koji “će posjedovati Zemlju” (Matej 5:10; Psalam 37:29). Obadva razreda se raduju nadi koju je izrazio apostol Petar kad je pisao: “Prema njegovom (Božjem) obećanju očekujemo nova nebesa i novu zemlju, u kojima pravednost stanuje” (2. Petrova 3:13, NS). Da, Jehova Bog je obećao pravednu, novu nebesku vladavinu, “Kraljevstvo nebesko”, i pravednu “novu zemlju”, ili ljudsko društvo na rajskoj zemlji.

 2. Kakva veza postoji između Jehove, pravednosti i naše nade za miroljubivo novo uređenje?

² No, što se zapravo podrazumijeva pod pravednim novim nebesima i pravednom novom zemljom? To znači da i vladavina novih nebesa i čovječanstvo na zemlji pod njihovom upravom, moraju priznavati Božja mjerila za dobro i zlo. Jehova je “boraviše pravednosti” (Jeremija 50:7). Pravednost je zapravo temelj njegove suverenosti, ili njegova prijestolja u svemiru (Job 37:23, 24; Psalam 89:14). Zato, da bi bio mir u svemiru, Jehovina stvorenja moraju priznati njegovo pravo postavljanja mjerila za pravednost i za zlo. I obrnuto, naša nada u pravedni novi sustav zavisi o Jehovinom ustrajanju u svojim mjerilima (Psalam 145:17).

 3. Koja se pitanja javljaju s obzirom na Jehovinu savršenu pravednost?

³ Pitanje koje se sada pojavljuje je kako će svet i pravedan Bog Jehova moći saobraćati s nepravednim grešnicima. (Usporedi Izaija 59:2; Habakuk 1:13.) Kako će on moći, ostajući vjeran svojim uzvišenim mjerilima pravednosti, izabrati između grešnika one koji će imati udjela u pravednoj vladavini “novih nebesa”, i kako će prihvatiti za svoje prijatelje one koji će biti dio pravedne “nove zemlje”? Da bi odgovorili na to moramo ispravno razumjeti biblijsku nauku o opravdanju ili proglašenju pravednih.

Milosrdna priprema priznavanja

 4. Zašto je palo čovječanstvo duboko zaduženo pred Bogom i zašto se sami ne možemo osloboditi tog duga?

⁴ U Bibliji se grijesi uspoređuju s dugovima. (Vidi Matej 6:12, 14; 18:21-35; Luka 11:4.) Svi su ljudi grešnici i zato su duboko zaduženi pred Bogom. “Plaća za grijeh je smrt” (Rimljanima 6:23, NS). Otkada su bili “prodani u ropstvo grijeha” po svom praocu Adamu, njegovi potomci nisu mogli ništa učiniti da bi se oslobodili tog uništavajućeg duga (Rimljanima 7:14). Dug se može izbrisati jedino smrću dužnika, “jer tko je umro oslobođen je svog grijeha” (Rimljanima 6:7, NS). Dobra djela koja je činio tijekom grešnog života ne mogu otkupiti ono što je Adam izgubio, niti ga opravdati pred Bogom (Psalam 49:7, 9; Rimljanima 3:20).

 5. Kako je Jehova pobrinuo za oslobođenje grešnog čovječanstva dok je i dalje sačuvao svoju savršenu pravdu?

⁵ Kako bi se Jehova mogao pobrinuti za otkupninu palog čovječanstva a da ne bi ugrozio svoja vlastita mjerila pravednosti? Rješenje tog problema ističe Jehovinu mudrost i nezasluženu dobrotu. Apostol Pavao to divno objašnjava u pismu Rimljanima. On piše: “To je besplatan dar kojim će oni (grešnici) biti opravdani po nezasluženoj dobroti, izbavljeni otkupnom žrtvom Isusa Krista. Bog je njega ponudio kao žrtvu za pomirenje kroz vjeru u njegovu krv. To je (učinio) zato da bi pokazao svoju pravednost, jer je oprostio grijehe počinjene u prošlosti, kada je Bog pokazao strpljenje, kao što pokazuje svoju pravednost u sadašnje vrijeme, da bi mogao biti pravedan i da opravdava čovjeka koji vjeruje u Isusa” (Rimljanima 3:24-26, NS).

 6. a) Kako su Jehovina mjerila pravde zadovoljena Kristovom žrtvom i što je zato Jehova spreman učiniti? b) Kako će Bog pripisati pravednost osobi koja ima vjeru?

⁶ Svojom nezasluženom dobrotom, Jehova je prihvatio Isusovu žrtvu u korist Adamovog potomstva (1. Petrova 2:24). Bila je to jednaka vrijednost, ili odgovarajuća žrtva, jer je Isus kao savršen čovjek otkupio, što je savršeni čovjek Adam izgubio. (Vidi 2. Mojsijeva 21:23; 1. Timoteju 2:6). Pravda je morala biti zadovoljena, a Jehova je ljubazno spreman “izbrisati” ili “skinuti” teret grijeha kojima je “zadužen” ‘čovjek koji vjeruje u Isusa’ (Izaija 44:22; Djela apostolska 3:19). Ako takav čovjek ostane vjeran, Jehova ne samo što mu neće ‘računati njegove grijehe’, nego će mu pripisati pravednost (2. Korinćanima 5:19). Zahvaljujući toj milosrdnoj pripremi, ‘mnogi su postali pravednima’ (Rimljanima 5:19). To je izraz opravdavanja, čin Božjeg opraštanja, kojim se nekoj osobi brišu grijesi (Djela apostolska 13:38, 39). Tko su oni, koji su opravdani, ili proglašeni pravednima, tokom ovog sustava stvari?

144 000 “svetih”

 7. Zašto je Krist bio opravdan i što stoga postaje mogućim?

⁷ Naravno, Isusu Kristu nije bilo potrebno pripisati pravednost, jer je bio savršeno pravedan (1. Petrova 3:18). Dokazavši se vjernim, sve do u smrt kao savršen čovjek (“posljednji Adam”), i žrtvujući svoje pravo na zemaljski život, Isusa je uskrsnuo njegov Otac, Jehova. Isus je bio “opravdan u duhu”, to jest, proglašen potpuno pravednim po njegovoj zasluzi i oživljen kao “životodajni duh” (1. Korinćanima 15:45; 1. Timoteju 3:16). Svojom žrtvenom smrću postavio je temelj po kome Jehova može pripisati pravednost vjernim muškarcima i ženama (Rimljanima 10:4).

 8, 9. a) Tko se prvi okoristio mogućnošću postizanja pravednosti i zašto? b) Tko tvori “nova nebesa”, i nad kim će oni vladati?

⁸ Logično je da su oni, koje je Jehova izabrao da sačinjavaju pravedna “nova nebesa” ili kraljevsku vladavinu pod kraljem Isusom Kristom, prvi koji će se okoristiti te milosrdne pripreme u ovom sustavu stvari. Danijelova knjiga opisuje svečanost na nebesima kojom je Krist, Sin čovječji, primio “vlast, čast i Kraljevstvo, da jedino njemu služe svi narodi, nacionalne grupe i jezici (na zemlji).” Zatim Danijel pokazuje da je “Kraljevstvo i vlast” također dana “svecima Svevišnjega”, Jehove (Danijel 7:13, 14, 18, 27; usporedi Otkrivenje 5:8-10).

⁹ Broj “svetaca” izabranih da vladaju s Janjetom Isusom Kristom na nebeskoj gori Sionu je 144 000 “otkupljenih između ljudi” (Otkrivenje 14:1-5). Oni zajedno s Kristom čine pravedna “nova nebesa” Jehovinog novog sustava stvari.

Pripisana pravednost — kako i zašto?

10. a) Koja biblijska knjiga najjasnije govori o opravdanju i kome je napisana? b) Tko je prvenstveno uključen u biblijsku nauku o opravdanju?

¹⁰ Biblijska knjiga koja nesumnjivo najjasnije opisuje od Boga opravdane je Pavlovo pismo Rimljanima. Zanimljivo je da je on uputio to pismo svima “koji su pozvani k svetosti” (Rimljanima 1:1, 7). To objašnjava zašto se nauka o “opravdanju” ili proglašavanju pravednim, koju je objasnio Pavao, povezuje s 144 000 “svetih”.

11. Koji odnos postoji između vjere, djela i opravdanja?

¹¹ Temelj Pavlovog zaključivanja u Rimljanima je da ni Židov ni nežidov ne mogu postići opravdanje pred Bogom djelima, bilo da su učinjena u skladu s Mojsijevim zakonom ili jednostavno instinktivnim poštovanjem moralnih zakona (Rimljanima 2:14, 15; 3:9, 10, 19, 20). Židovi i nežidovi mogu biti opravdani jedino na temelju vjere u Kristovu otkupnu žrtvu (Rimljanima 3:22-24, 29, 30). Međutim, savjet u zadnjim poglavljima poslanice Rimljanima (12-15) pokazuje da takva vjera mora biti poduprta Bogu odanim djelima, kao što objašnjava i Jakov (Jakov 2:14-17). Takva djela jednostavno potkazuju da opravdani kršćanin ima vjeru koja je preduvjet da bi ga Bog opravdao.

12, 13. a) Zašto 144 000 “svetih” moraju biti opravdani? b) Što su učinili svojim pravom na život koje su primili?

¹² Ipak, zbog kojeg još razloga trebaju kršćani koji su “pozvani k svetosti” biti opravdani? Sada dolazi u obzir drugi izraz opravdanja, naime, Božje proglašenje da je netko dostojan života kao Njegov savršeni ljudski sin. Zbog uloge radi koje su pozvani u pravedna “nova nebesa”, 144 000 se moraju odreći i žrtvovati svaku nadu vječnog života na zemlji (Psalam 37:29; 115:16). U tom smislu oni umiru žrtvenom smrću. Oni se “podvrgavaju smrti sličnoj Kristovoj” (Filipljanima 3:8-11).

¹³ U skladu s principima postavljenim u Mojsijevom zakonu, svaka žrtva koja se prinosi Jehovi mora biti bez mane (3. Mojsijeva 22:21; 5. Mojsijeva 15:21). O 144 000 “svetih” se govori kao o “pravednicima koji su postigli savršenstvo” (Jevrejima 12:23).

Usvojeni kao duhovni sinovi

14, 15. a) Koju promjenu s obzirom na grijeh moraju doživjeti 144 000? b) Kako su uzdignuti u “novi život”?

¹⁴ Dok još žive u tijelu ti “pravednici” moraju iskusiti simboličnu smrt. Apostol Pavao je objasnio: “Budući da smo umrli s obzirom na grijeh, kako ćemo još dalje nastaviti živjeti u njemu? Ili ne znate, da svi mi koji smo kršteni u Krista Isusa, kršteni smo u njegovu smrt? Zato smo bili pokopani s njim svojim krštenjem u njegovu smrt, da bismo, kao što je Krist bio podignut iz smrti Očevom slavom, i mi mogli hoditi u novini života ... jer znamo da je naša stara osobnost raspeta na stup s njim, da se naše grešno tijelo može učiniti nedjelotvornim, da ne bismo više robovali grijehu. Jer onaj tko je umro oslobođen je od svog grijeha” (Rimljanima 6:2-7, NS).

¹⁵ Tokom svog ljudskog života, 144 000 “svetih”, čiji samo mali ostatak još živi na zemlji u ovo vrijeme kraja, “umiru obzirom na grijeh.” Nakon njihove simbolične smrti, oni koji su “pozvani k svetosti” uzdignuti su u “novi život”. Budući da su od Jehove opravdani, on ih može roditi svojim duhom da bi bili njegova duhovna “djeca”. Oni su “ponovno rođeni” i usvojeni kao “Božji sinovi” (Ivan 3:3; Rimljanima 8:9-16).a Oni postaju duhovni Izraelci i uzeti su u novi zavjet (Jeremija 31:31-34; Luka 22:20; Rimljanima 9:6).

Nasljednici svećenstva i kraljevstva

16. Što će naslijediti 144 000 “svetih”?

¹⁶ Kao usvojeni duhovni “sinovi” Božji, 144 000 “svetih” također postaju “nasljednici” (Galaćanima 4:5-7). Pavao je pisao vjernim, duhom rođenim kršćanima: “Ako smo dakle djeca, onda smo i nasljednici: nasljednici dakle Božji, a sunasljednici Kristovi, ako patimo s njim, da se s njim i proslavimo” (Rimljanima 8:17, NS). Što je Kristovo nasljedstvo? Jehova ga je učinio Kraljem-svećenikom “zauvijek po redu Melhizedekovu” (Jevrejima 6:19, 20; 7:1). Kao Kristovi “sunasljednici”, duhom rođeni kršćani su također pomazani od Jehove za duhovne svećenike (2. Korinćanima 1:21; 1. Petrova 2:9). Osim toga, jedan od posljednjih razloga njihovog opravdanja od Jehove je, da će kasnije “vladati kao kraljevi po jednome, Isusu Kristu” (Rimljanima 5:17, NS).

17. a) Što moraju pomazani kršćani činiti svakodnevno, iako su opravdani? b) Kako će primiti svoju nagradu?

¹⁷ Dok su još na zemlji, ti pomazani kršćani, iako opravdani, moraju se i dalje boriti protiv svojih grešnih sklonosti (Rimljanima 7:15-20). Potrebna im je Kristova krv da ih očisti njihovih svakodnevnih grijeha kao posljedice nesavršenosti (1. Ivanova 1:7; 2:1, 2). Ako ostanu vjerni do kraja svog zemaljskog života, oni doslovno umiru i uskrsavaju u “neprolaznu, neokaljanu i neuvelu baštinu” kao članovi pravednih “novih nebesa” (1. Petrova 1:3, 4, ST; 2. Petrova 3:13).

‘Iščekuje se objavljenje sinova Božjih’

18, 19. a) Što očekuju ljudska “stvorenja”? b) Kako će se “objaviti” sinovi Božji, i zašto ljudska “stvorenja” iščekuju to?

¹⁸ Kako sve ovo utječe na one kojih ima mnogo više od 144 000 duhovnih “sinova Božjih”, koji su gladni i žedni pravednosti, ali koji se nadaju naslijediti zemlju? O njima je apostol Pavao pisao: “Jer stvorenja nestrpljivo iščekuju objavljenje sinova Božjih. Jer stvorenja su podvrgnuta ispraznosti ... utemeljenoj nadi da će i sama stvorenja biti oslobođena ropstva raspadljivosti i dobiti slavnu slobodu djece Božje” (Rimljanima 8:19-21).

¹⁹ Ljudska “stvorenja” koja se nadaju vječnom životu na rajskoj zemlji, žive u “nestrpljivom iščekivanju” vremena — koje je sada blizu — kada će Kralj Isus Krist i uskrsnuli “sinovi Božji” biti “objavljeni” kroz uništenje sadašnjeg pokvarenog sustava stvari, a potom će vladati kao kraljevi i svećenici “tisuću godina” (Otkrivenje 20:4, 6). Tokom tisućugodišnjeg Kristovog kraljevanja i sama će ljudska “stvorenja biti oslobođena ropstva raspadljivosti.”

20. Što će biti razmatrano u slijedećem članku?

²⁰ Kako će ljudi, koji će biti dio pravedne “nove zemlje” konačno postići “slavnu slobodu djece Božje”, i kako biblijska nauka opravdanja utječe na njih već sada, razmatrat ćemo u slijedećem članku.

[Bilješka]

Pitanja u vezi Božjeg opravdanja ljudi

◻ Zašto se čovječanstvo treba pomiriti s Jehovom?

◻ Kako su zadovoljena Jehovina mjerila pravednosti?

◻ Zašto su 144 000 prvi opravdani, i što čine sa svojim pravom na život koje su primili?

◻ U čemu su 144 000 postali nasljednicima s Kristom?

[Okvir na stranici 25]

Postoje dva izraza opravdanja:

1) Bog smatra osobu nedužnom.

2) Božjim proglasom ta osoba postaje savršenom i dostojnom vječnog života na zemlji.

144 000 pomazanih kršćana opravdani su u oba pogleda. Oni žrtvuju svoja prava na ljudski život, te su rođeni kao duhovni “sinovi” koji su pozvani za kraljeve i svećenike s Kristom u “novim nebesima”.