Knjiga za sve ljude — koja je to?
KAD biste, uz svoje dnevne obaveze, uspjeli pročitati jednu knjigu tjedno, tokom svog života biste pročitali preko 3000 knjiga. Premda to može izgledati kao izvanredno velika brojka, to je samo kap u moru ostalih publikacija, kojih se samo u SAD svake godine štampa deset puta više. A to ne uključuje tisuće standardnih klasičnih knjiga za koje se pretpostavlja da ih je svaka obrazovana osoba pročitala.
Jasno je, dakle, da je jedna primjedba u vezi knjiga, a koja je data prije nekih 3000 godina, danas prikladnija no ikad: “Nema kraja sastavljanju mnogih knjiga i mnogo čitanje umor je tijelu” (Propovjednik 12:12).
No, da li u svoj toj množini knjiga postoji jedna koja je toliko vrijedna i važna da se ističe iznad sviju kao knjiga koju bi svi trebali pročitati? Postoji li knjiga koja prelazi nacionalne, kulturne i jezične barijere i koju bi se moglo okvalificirati kao knjigu za čitavo čovječanstvo?
Pitanje što bismo trebali čitati nije samo teoretsko, budući da ono što čitamo u krajnjoj liniji utječe na naš način razmišljanja, naš sistem vrijednosti i naš stav. To je pitanje zaokupilo pažnju učitelja, odgajatelja, roditelja i drugih — u prošlosti i sadašnjosti. Vršila su se brojna istraživanja o onome što je ono najvažnije što bi trebalo čitati, a rezultati su mnogo toga otkrili.
Izbor stručnjaka
Jedan je izdavač knjiga 1890. godine proveo anketu među mnogim vodećim književnim ličnostima tog vremena. Zapitao ih je koji je naslov knjige koju smatraju najznačajnijom. I kakav je bio rezultat? “Biblija, Shakespeare i Homer bili su izraziti favoriti među ljudima od pera tokom 19. stoljeća”, izvještava jedan priručnik. “A ta počasna mjesta bi i danas ostala neizmjenjena”, dodaje se.
Nedavna istraživanja se slažu s tim. Na primjer, u rujnu/septembru 1982. g. je časopis Time objavio odgovor osam istaknutih profesora, povjesničara i knjižničara na pitanje: “Kojih pet knjiga bi svaka obrazovana osoba trebala pročitati?” Iako se stručnjaci nisu u potpunosti složili, petorica su — većina — uključili Bibliju u svoje preporuke. Časopis Psychology Today izvještava u vezi jednog sličnog istraživanja da je “od 165 navedenih knjiga, Biblija dobila najviše glasova: 15. Nije joj se približila ni jedna druga knjiga”.
Naročito su interesantna otkrića jedne ankete koju je proveo list The Korea Times da bi ustanovio kako nekršćani u toj zemlji gledaju na kršćanske crkve. “Rezultati ankete pokazuju da su kršćani, u usporedbi s nekršćanima, egoističniji, pohlepniji za novcem i manje savjesni”, kaže taj list. Međutim, izvještaj dalje nastavlja: “Bez obzira na njihovo nevjerovanje, 70 posto anketiranih visoko cijeni veličinu Biblije”.
Najčitanija knjiga
Može se navesti mnoge slične ankete i istraživanja da bi se pokazalo kako je Biblija uvijek iznova izabrana kao knjiga koja se daleko ističe iznad svih drugih knjiga. Iz raznih razloga, ona se pokazala osnovnom i najčitanijom knjigom u prošlosti i sadašnjosti, na zapadu i na istoku.
Što je još važnije, međutim, trebali bismo se zapitati kakvo je naše osobno stajalište? Ako živimo u nekoj zapadnoj zemlji, da li možda smatramo da je Biblija zastarjela u ovom suvremenom, znanstvenom svijetu i da je od male vrijednosti u izlaženju na kraj sa današnjim problemima? Ako živimo u nekoj istočnoj zemlji, da li Bibliju smatramo zapadnjačkom knjigom, pa ona zbog toga nije od stvarne važnosti za nas? Ili Biblija možda nosi poruku koju bi svi ljudi danas trebali čuti? Da li se ona hvata u koštac s problemima s kojima se danas svi ljudi suočavaju? Da li je to stvarno knjiga za sve ljude?