“To je dan nad svim danima”
“Pod nadahnućem sam dospio u Gospodinov dan” (OTKRIVENJE 1:10, NS).
1. U kojem “danu” živimo i zašto to toliko oduševljava?
“TO JE dan nad svim danima. Gle! Kralj vlada!” Ove značajne riječi koje je 1922. izgovorio drugi predsjednik Udruženja Kule stražare, Biblije i traktata oduševljavaju još i danas. Podsjećaju nas da živimo u najuzbudljivijem vremenu cijele ljudske povijesti, u vremenu koje se u Bibliji naziva “Gospodinov dan” (Otkrivenje 1:10, NS), To je zaista “dan nad svim danima”, jer se radi o vremenu kad će Jehova kroz Kristovo Kraljevstvo obistiniti sve svoje veličanstvene naume i proslaviti svoje sveto ime pred svim djelima stvaranja.
2, 3. a) Koliko dugo traje Gospodinov dan? b) Gdje nalazimo objašnjenja o tom danu?
2 Taj je dan započeo godine 1914. kad je Isus bio postavljen za kralja Božjeg Kraljevstva, a trajat će sve do kraja Tisućgodišnjeg Kraljevstva; tada će Krist ‘predati kraljevstvo svom Bogu i Ocu’ (1. Korinćanima 15:24). Tokom mnogih stoljeća vjerni kršćani su se radovali Gospodinovom danu. Sada je on konačno tu! Što taj “dan nad svim danima” znači za Božji narod i za svijet u općenitom?
3 Biblijska knjiga iz koje najviše saznajemo o Gospodinovom danu jest Otkrivenje. Gotovo sva proročanstva iz ove knjige ispunjavaju se u Gospodinovom danu. Ipak, Otkrivenje sačinjava samo vrhunac niza proročanskih knjiga u kojima se također govori o tom danu. Na njega se, između ostalih, osvrću i knjige proroka Izaije, Jeremije, Ezekijela i Danijela. Sadržaj tih knjiga često nam je od pomoći da bismo bolje razumjeli proročanstva sadržana u Otkrivenju. Pogledajmo kako knjiga Ezekijela na poseban način osvjetljava ispunjenje Otkrivenja tokom Gospodinovog dana.
Četiri jahača
4. Što se, prema 6. poglavlju Otkrivenja, dogodilo na početku Gospodinovog dana?
4 U šestom poglavlju Otkrivenja apostol Ivan opisuje jednu dramatičnu viziju: “I vidio sam i gle! Bijeli konj, a onaj koji je sjedio na njemu imao je luk i dana mu je kruna i pošao je pobjeđujući i da dovrši svoju pobjedu” (Otkrivenje 6:2, NS). Tko je taj pobjedonosni jahač? Nitko drugi do Isus Krist, koji je postavljen za kralja Božjeg Kraljevstva i jaši da pobijedi svoje neprijatelje (Psalam 45:3-6; 110:2). Isusovo pobjedonosno jahanje započinje godine 1914, na početku Gospodinovog dana (Psalam 2:6). Njegova se prva pobjeda sastojala u tome što je zbacio na Zemlju Sotonu i njegove demone. A s kakvim posljedicama po ljude? “Jao zemlji i moru”, čitamo u Otkrivenju (Otkrivenje 12:7-12).
5. Koje jezive spodobe slijede jahača na bijelom konju i kojom vlasti raspolaže?
5 Prema viziji, slijede ga tri jezive spodobe; konj plamene boje kao simbol rata, crni konj kao simbol gladi i blijedi konj, čijem jahaču je ime “Smrt”. Za tog se četvrtog konja kaže slijedeće: “I vidio sam i gle! Blijedi konj, a onome koji je sjedio na njemu bilo je ime smrt. A hades ga je tijesno slijedio. I dana im je vlast nad četvrtim dijelom zemlje, da ubijaju dugim mačem i nestašicom hrane i smrtnim pomorom i divljim zvijerima zemaljskim” (Otkrivenje 6:3-8, NS; Matej 24:3, 7, 8; Luka 21:10, 11).
6. Kako je jahanje ova tri strašna jahača djelovalo na Zemlju?
6 Vjerno proročanstvu, od 1914. godine ratovi, glad i bolesti donose čovječanstvu strahovite patnje. Ali, četvrti jahač ubija i pomoću ‘divljih zvijeri zemaljskih‘. Je li to obilježje bilo vidljivo od 1914. godine? Jedno slično Ezekijelovo proročanstvo pomoći će nam ispravno sagledati ovaj aspekt proročanstva.
7. a) Koje proročanstvo o Jeruzalemu je izrekao Ezekijel? b) Kako se ispunilo to proročanstvo?
7 Ezekijel, koji je zabilježio svoje proročanstvo vjerojatno pet godina prije razorenja Jeruzalema 607. pr. n. e, prorekao je Židovima strašnu kaznu za njihovu nevjeru. On je pod nadahnućem zapisao slijedeće: “Ako na Jeruzalem pustim sva svoja četiri ljuta biča — mač, glad, divlju zvjerad i kugu — da zatrem u njemu sve ljude i stoku” (Ezekijel 14:21, ST; 5:17). Da li se to tada doslovno dogodilo? Nesumnjivo je Jeruzalem trpio glad i rat, dok se gradu približavao kraj. A posljedica gladi obično su bolesti (2. Dnevnika 36:1-3, 6, 13, 17, 21; Jeremija 52:4-7; Plač Jeremijin 4:9, 10). Jesu li u to vrijeme i divlje zvijeri predstavljale opasnost? Vjerojatno se događalo da su životinje razvlačile ljude ili su ih čak ubijale, jer je Jeremija i to prorekao (3. Mojsijeva 26:22-33; Jeremija 15:2, 3).
8. Koju su ulogu do sada odigrale divlje zvijeri u Gospodinovom danu?
8 A kako je danas? U visoko razvijenim zemljama divlje zvijeri ne predstavljaju više tako veliku opasnost kao nekada. Za razliku od toga, u drugim zemljama ljudi još uvijek postaju njihovim žrtvama, posebno ako u “zvijeri zemaljske” ubrojimo zmije i krokodile. Iako međunarodna štampa rijetko izvještava o takvim smrtnim slučajevima, ne treba ih previdjeti. U knjizi Planeta Zemlja — poplava (Planet Earth-Flood) govori se o mnogim ljudima u Indiji i Pakistanu koji su bježeći pred poplavama “umrli u teškim mukama od ujeda zmije otrovnice”. U časopisu India Today moglo se pročitati da je u jednom selu Zapadnog Bangala otprilike 60 žena ostalo bez muževa, koje su usmrtili tigrovi. Do takvih bi tragedija ubuduće moglo dolaziti još češće, kad uslijedi slom ljudskog društva i poraste glad.
9. Koja je druga vrsta životinja u našem stoljeću prouzročila patnju i pustoš među ljudima?
9 Ali, Ezekijel je ukazao na još jednu vrstu “zvijeri”, rekavši: “Knezovi njezini, poput lavova što riču i plijenom razdiru, ljude proždiru. ... Starješine njezine, poput vukova što plijen razdiru” (Ezekijel 22:25, 27, ST). Dakle, i ljudi mogu postupati poput životinja. A kako li su ljudi našeg stoljeća trpjeli od grabežljivih osoba! Mnogi su izgubili živote od ruku životinjskih razbojnika i terorista. Da, smrt je na više načina požnjela žetvu kroz “divlje zvijeri zemaljske”.
10. Što razumijemo iz činjenice da Ivan nabraja rat, glad, bolesti i divlje zvijeri kao razlog smrti?
10 Činjenica da je u Ivanovoj viziji riječ o ratu, gladi, bolesti i divljim zvijerima pomaže nam razumjeti da mnogi događaji naših dana predstavljaju paralelu mučnih okolnosti koje su vladale u Jeruzalemu 607. pr. n. e. Dakle, Gospodinov dan je već donio svijetu mnoge nevolje i to uglavnom zato jer su vođe čovječanstva odbile podložiti se prvom jahaču, Isusu Kristu, ustoličenom kralju (Psalam 2:1-3). No, kako je s Božjim slugama? Što za njih znači Gospodinov dan?
Mjerenje hrama
11. Što je prema Otkrivenju 11:1 Ivanu bilo naređeno da učini i o kojem se hramu radilo?
11 Prema Otkrivenju 11:1 (NS), apostol Ivan je napisao: “I dana mi je trska slična prutu kad je rekao: ‘Ustani i izmjeri svetište Božjeg hrama i oltar i one koji u njemu obožavaju’”. Ovo u viziji spomenuto mjerenje vrlo je značajno za Božji narod. Koje je svetište hrama mjerio Ivan? Ne doslovni židovski hram u kojem je on obožavao Boga prije nego je postao kršćaninom. Taj je hram Jehova odbacio, a godine 70. naše ere bio je čak razoren (Matej 23:37 do 24:2). Ivan je mjerio veliko duhovno Jehovino uređenje hrama. U zemaljskom predvorju tog simboličnog hrama služe pomazani kršćani kao podsvećenici (Jevrejima 9:11, 12, 24; 10:19-22; Otkrivenje 5:10).
12. Kada je nastao taj hram i koji je razvitak s tim u vezi uslijedio u prvom stoljeću?
12 Duhovni hram je nastao 29. godine naše ere, kad je Isus bio pomazan za prvosvećenika (Jevrejima 3:1; 10:5). U njemu se treba nalaziti 144 000 podsvećenika. Mnogi od njih bili su izabrani i zapečaćeni u prvom stoljeću, a zatim su umrli u vjernosti (Otkrivenje 7:4; 14:1). No, kad su umrli ti su kršćani spavali u grobu, odakle nisu bili odmah uskrsnuti u nebeski život (1. Solunjanima 4:15). Osim toga, nakon prvog stoljeća uslijedio je veliki otpad i tada su podsvećenici, pomazani kršćani, bili okruženi “kukoljem”, to jest otpadnicima (Matej 13:24-30). Tokom stoljeća sigurno su se javljala pitanja poput ovih: Da li će biti zapečaćeno svih 144 000 podsvećenika? Hoće li oni koji su umrli u vjernosti ikada uskrsnuti, da bi mogli služiti u nebeskom svetištu? U viziji spomenuto mjerenje hrama pokazuje da se na svako od ovih pitanja može potvrdno odgovoriti. Kako?
13. Jamstvo čega je bilo Ivanovo mjerenje svetišta hrama i što se dogodilo na početku Gospodinovog dana?
13 Mjerenje neke stvari u biblijskim je proročanstvima obično znak da će se Jehovin naum s tim u vezi sasvim sigurno ispuniti (2. Carevima 21:13; Jeremija 31:39; Plač Jeremijin 2:8). Tako je mjerenje hrama spomenuto u viziji jamstvo da će se u Gospodinovom danu ostvariti sve Jehovine namjere u vezi s hramom. Suglasno tome i prema svim znakovima, počelo je početkom 1918. godine uskrsavanje pomazanika koji su već ranije umrli u vjernosti, i tada su oni zauzeli obećano im mjesto u nebeskoj svetinji (1. Solunjanima 4:16; Otkrivenje 6:9-11). A što reći o preostalima od 144 000?
14. Što reći za pomazane kršćane prije i u toku prvog svjetskog rata?
14 Još prije početka Gospodinovog dana započeli su se pomazani kršćani, koji su napustili otpalo takozvano kršćanstvo, sakupljati u jednu odvojenu organizaciju. Oni su na primjeran način dokazali svoju vjernost time što su obznanili značaj 1914. godine. No kad je te godine izbio prvi svjetski rat, počeli su ih tlačiti, “gaziti”, što je doživjelo vrhunac godine 1918, kada su upravitelji Udruženja Kule stražare dospjeli u zatvor, a organizirano djelo propovijedanja gotovo je zamrlo. Tada su ovi kršćani bili u neku ruku ‘ubijeni’ (Otkrivenje 11:2-7). Što je za njih značilo mjerenje hrama?
15. Što je mjerenje hrama prikazanog u viziji značilo za Božji narod Ezekijelovog vremena?
15 Godine 593. pr. n. e, 14 godina nakon razorenja Jehovina hrama u Jeruzalemu, Ezekijel je u jednoj viziji vidio Jehovin dom. Ezekijel je bio vođen kroz taj hram i gledao je kako se sve u hramu brižljivo mjeri (40. do 42. poglavlje Ezekijela). Što je to značilo? Sam Jehova je objasnio: Mjerenje hrama je ukazivalo na jednu kušnju koja je predstojala Ezekijelovom narodu. Budu li se Izraelci ponizili, pokajali se za svoje greške i postupali odgovarajuće Jehovinim zakonima, saznat će mjere hrama. To ih je očito trebalo ojačati u nadi da će Jehovin narod biti jednog dana oslobođen iz Babilona, te da će ponovo obožavati Jehovu u njegovom doslovnom hramu (Ezekijel 43:10, 11).
16. a) Što je zajamčeno Božjim slugama 1918. godine time što je Ivan mjerio svetinju hrama? b) Kako se to ispunilo?
16 Slično se događalo s tim obeshrabrenim kršćanima godine 1918. Ako se ponize i pokaju za sve svoje greške, bit će oslobođeni i blagoslovljeni od Jehove, a tada će imati punog udjela u njegovom uređenju hrama. A to se i dogodilo. Prema Otkrivenju 11:11 “stali su na svoje noge”, što znači da su simbolično uskrsnuli. Jedna slična vizija o uskrsnuću zabilježena u knjizi Ezekijela predočavala je obnovu Židova u njihovoj domovini (Ezekijel 37:1-14). Novovremeno “uskrsnuće” pokazalo se kao obnova Božjeg naroda iz stanja obeshrabrenja i gotovo potpune nedjelotvornosti u stanje života, tako da su mogli imati punog udjela u Jehovinoj službi. To je uskrsnuće uslijedilo 1919. godine.
Mali svitak
17. a) Opiši Ivanovu viziju zapisanu u Otkrivenju 10:1. b) Tko je bio anđeo kojeg je vidio Ivan i kada se treba ispuniti ova vizija?
17 Prema Otkrivenju 10:1 (NS) Ivan je vidio “jakog anđela kako silazi s neba ogrnut oblakom, i nad glavom mu je bila duga, lice mu je bilo kao sunce, a noge kao ognjeni stupovi”. Ova je vizija nalik nekim vizijama koje je Jehova već ranije posredovao Ezekijelu i Ivanu (Ezekijel 8:2; Otkrivenje 4:3). Ali, u toj viziji Ivan nije vidio Jehovu nego anđela. To mora da je Jehovin veliki anđeoski sin Isus Krist, koji je “slika nevidljivog Boga” (Kološanima 1:15, NS). Osim toga, u Otkrivenju 10:2 Isus je predočen na položaju velike moći, jer tu čitamo da je stao ‘desnom nogom na more, a lijevom na zemlju‘. Dakle, anđeo predočava Isusa tokom Gospodinovog dana. (Vidi Psalam 8:4-8; Jevrejima 2:5-9.)
18. a) Što je Ivan morao pojesti? b) Što je u jednoj sličnoj viziji bilo Ezekijelu naređeno da pojede i kako je to djelovalo na njega?
18 U svom prekrasnom vizionarskom liku Isus drži u ruci mali svitak, a Ivan biva pozvan da uzme taj svitak i da ga pojede (Otkrivenje 10:8, 9). Tako Ivan doživljava slično iskustvo kao Ezekijel, koji je u jednoj viziji također bio pozvan da pojede svitak. Ezekijelu je sam Jehova predao svitak, a prorok je vidio “u njemu napisano: Naricanje! Jecanje! Jauk!” (Ezekijel 2:8-10, ST). On izvještava: “I pojedoh ga i bijaše mi u ustima sladak kao med” (Ezekijel 3:3, ST). Što je za Ezekijela značilo jedenje svitka?
19. a) Što je bilo predočeno time da je Ezekijel pojeo svitak? b) Tko su trebali biti primatelji gorke vijesti koju je Ezekijel morao objaviti?
19 Svitak je nesumnjivo sadržavao nadahnuta proročanska objašnjenja. Kad je Ezekijel pojeo svitak prihvatio je zadatak da objavljuje objašnjenja na način kao da su u neku ruku postala dio njega. (Usporedi Jeremija 15:16). Ali, sadržaj svitka nije bio sladak i drugima. Svitak je sadržavao naricanje, jecanje, jauk. Kome je bila upućena ta gorka vijest? Ezekijelu je najprije bilo rečeno: “Sine čovječji, idi domu Izraelovu i prenesi mu moju poruku” (Ezekijel 3:4, ST). Kasnije je Ezekijelova vijest uključila i okolne poganske narode (Ezekijel 25. do 32. poglavlje).
20. Što se dogodilo kad je Ivan pojeo mali svitak i što je uslijedilo nakon toga?
20 Jedenje svitka imalo je slične posljedice i za Ivana. On izvještava: “Uzeo sam mali svitak iz ruke anđela i pojeo ga, i u ustima mi je bio sladak kao med; ali kad sam ga pojeo, zagorčio mi se trbuh” (Otkrivenje 10:10, NS). Za Ivana je jedenje svitka bilo slatko. Bilo je uzbudljivo što je Jehovina riječ postala dio njega. Ali, ta je riječ imala gorki okus. Za koga? Ivanu je bilo rečeno: “Moraš ponovo proricati obzirom na puke i narode i jezike i mnoge kraljeve” (Otkrivenje 10:11, NS).
21. a) Što su pomazani kršćani učinili 1919, a što je odgovaralo činjenici da je Ivan pojeo mali svitak, i kako je to djelovalo na njih? b) Koje je to posljedice imalo za tzv. kršćanstvo i za svijet u općenitom?
21 Kako se to ispunilo u Gospodinovom danu? Prema povijesnim činjenicama, godine 1919. vjerni su kršćani pozdravili prednost neograničenog služenja Jehovi, tako da je to postalo dio njih, a to je uistinu bilo nešto slatko. Ali, njima dodijeljene prednosti i blagoslovi pokazali su se gorkima za druge, posebno za svećenstvo takozvanog kršćanstva. Zašto? Zato jer su ti vjerni pomazani kršćani objavljivali cijelu za čovječanstvo određenu Jehovinu vijest. Oni su ne samo objavljivali “dobru vijest o Kraljevstvu”, nego su i ukazivali da su takozvano kršćanstvo i svijet u općenitom duhovno mrtvi (Matej 24:14; Otkrivenje 8:1–9:21; 16:1-21).
22. a) Na koji se veličanstveni način Jehova poslužio pomazanicima od vremena početka Gospodinovog dana, pa sve do danas? b) Što je Gospodinov dan značio za Sotonin svijet, a što za Božji narod?
22 Jehova se poslužio tom vjernom grupom kršćana da bi sakupio posljednje članove od 144 000, kako bi mogli biti zapečaćeni, a oni su krčili put u sakupljanju velikog mnoštva sa zemaljskom nadom (Otkrivenje 7:1-4, 9, 10). Veliko mnoštvo igra važnu ulogu u Jehovinim naumima obzirom na Zemlju, i njegovo je pojavljivanje izazvalo veliku radost, kako na nebu tako i na Zemlji (Otkrivenje 7:11-17; Ezekijel 9:1-7). Dakle, taj “dan nad svim danima” značio je patnje za Sotonin svijet, a za Jehovin narod, naprotiv, bogate blagoslove. Pogledajmo sada kako se to odrazilo na daljnji tok Gospodinovog dana.
Možeš li objasniti?
◻ Što je Gospodinov dan?
◻ Kakvu razornu ulogu igraju ‘divlje zvijeri zemaljske’ u Gospodinovom danu?
◻ Koje je jamstvo dao Jehova dopustivši Ivanu da izmjeri svetište hrama?
◻ Što je za pomazani ostatak godine 1919. značila činjenica da je Ivan pojeo mali svitak?
◻ Što je Gospodinov dan do sada značio za Božji narod i za svijet u općenitom?
[Slika na stranici 11]
Ivanovo mjerenje hrama značilo je sigurno jamstvo za pomazanike u Gospodinovom danu