Savezi u vezi s Božjim vječnim naumom
“Jahve... se uvijek sjeća svojega Saveza, riječi koju dade tisući naraštaja” (PSALAM 105:7, 8, ST).
1, 2. Kako možemo reći da na većinu nas utječe jedan savez?
POSTOJI jedan savez koji nesumnjivo utječe na tebe što se tiče prošlosti, sadašnjosti, a i budućnosti. ‘Koji je to savez?’ možda pitaš. Mislimo na brak, jer je većina od nas proizašla iz braka, a mnogi su i sami oženjeni. Neoženjeni mogu također razmišljati o blagoslovima budućeg sretnog braka.
2 Pred mnogo stoljeća pisao je hebrejski prorok Malahija nešto o ‘ženi tvoje mladosti’, ‘tvojoj drugarici i ženi tvoga saveza’ (Malahija 2:14-16, ST). On je brak mogao nazvati savezom, jer pod savezom razumijemo formalni sporazum, ugovor između dvije ili više stranaka da nešto zajednički učine. Brak je dvostrani savez, jer dvije stranke sklapaju nagodbu da će postati mužem i ženom, tako što obostrano pristaju na određene obaveze, očekujući od toga trajnu korist.
3. Zašto mogu drugi savezi utjecati na nas više od braka?
3 Možda mislimo da je brak savez koji ima najjači utjecaj na nas osobno, ali u Bibliji se govori o savezima daleko obuhvatnijeg djelovanja. U jednom se djelu, u usporedbi između biblijskih i nebiblijskih saveza, ukazuje da je samo u Bibliji “to uređivanje odnosa između Boga i njegovog naroda postalo obuhvatni sistem s univerzalnim implikacijama”. Da, ovi savezi su u vezi s vječnim naumom našeg Stvoritelja punog ljubavi. I kao što ćemo još vidjeti, ti su savezi u vezi s neslućenim blagoslovima, koje ćemo jednom uživati. Ipak, s puno razloga pitamo: ‘Zašto je to tako?’
4. Koji je početni savez ukazivao na Božji vječni naum?
4 Svima su nam predobro poznate tragične posljedice toga što su Adam i Eva odbacili Božji autoritet. Od Adama i Eve naslijeđena nesavršenost također je razlogom bolesti koje nas napadaju, a zatim smrti (1. Mojsijeva 3:1-6, 14-19). Ipak, možemo biti zahvalni što njihov grijeh nije mogao osujetiti Božji naum da napuni Zemlju pravim obožavateljima, koji će se radovati trajnom zdravlju i sreći. U tu je svrhu Jehova sklopio savez, koji je prema 1. Mojsijevoj 3:15 (NS) glasio: “I ja ću staviti neprijateljstvo između tebe i žene i između sjemena tvojega i sjemena njena. Ono će ti glavu zgnječiti, a ti ćeš mu zgnječiti petu.” Svojom kratkoćom i simboličnim jezikom ova je izjava ostavila otvorenima mnoga pitanja. Kako će Jehova ispuniti obećanje saveza?
5, 6. a) Čime se Bog odlučio poslužiti za ostvarenje svog nauma? b) Zašto moramo biti zainteresirani za to?
5 Bog je nadalje pripremio određene božanske saveze — zajedno s edenskim savezom bilo ih je sedam. Svatko od nas tko se nada jednom uživati u radostima beskrajnih blagoslova trebao bi razumjeti značenje tih saveza. Primjerice, trebamo znati kada i kako su bili sklopljeni, tko je sudjelovao u tome, što se s njima postiže, koji uvjeti igraju ulogu pri tome i kakva je međusobna povezanost tih saveza s Božjim naumom da blagoslovi poslušne ljude vječnim životom. O tim savezima je naročito značajno raspravljati u vrijeme održavanja Spomen-svečanosti kada se u znak sjećanja na Gospodinovu večeru sastaju kršćanske skupštine, što je u neposrednoj vezi sa tim savezima.
6 Nekima predodžba o savezu može izgledati suhoparno, strogo pravno, nečim od slabog interesa za ljude. Ali, zapazimo što se kaže u Teološkom rječniku Starog zavjeta (Theological Dictionary of the Old Testament): “Riječi za ‘savez’ na starom Orijentu, kao i u grčko-rimskom svijetu ... podijeljene su na dva semantička područja: s jedne strane, to je zakletva i obaveza, a s druge strane ljubav i prijateljstvo.” Oba aspekta, zakletvu i prijateljstvo, možemo smatrati potpornjem Jehovinih saveza.
Abrahamski savez — temelj beskrajnih blagoslova
7, 8. Koji je savez Jehova sklopio s Abrahamom? (1. Dnevnika 16:15, 16).
7 Patrijarh Abraham, “otac svih koji vjeruju”, bio je ‘Jehovin prijatelj’ (Rimljanima 4:11; Jakov 2:21-23). Bog je sklopio s njim savez, osnaživši ga zakletvom, i on predstavlja temelj mogućnosti dobivanja beskrajnih blagoslova (Jevrejima 6:13-18).
8 Dok se Abraham još nalazio u Uru, Jehova je zatražio od njega da preseli u jednu drugu zemlju. Ustanovilo se da je to bio Kanaan. Tada je Jehova obećao Abrahamu: “Učinit ću od tebe velik narod i blagoslovit ću te, i ime tvoje proslavit ću ... i u tebi će biti blagoslovena sva plemena na zemlji” (1. Mojsijeva 12:1-3).a Kasnije je Bog postepeno obznanjivao daljnje pojedinosti obećanja, koje s pravom nazivamo abrahamski savez: Abrahamovo sjeme, ili nasljednici, naslijedit će Obećanu zemlju; njegovo će sjeme, ili potomci, postati bezbrojnima; od Abrahama i Sare će proizaći kraljevi (1. Mojsijeva 13:14-17; 15:4-6; 17:1-8, 16; Psalam 105:8-10).
9. Kako znamo da se Abrahamski savez odnosi na nas?
9 Bog ga je nazvao savezom “između sebe i tebe [Abrahama]” (1. Mojsijeva 17:2). Ali, mi moramo biti svjesni da taj savez utječe i na naš život, jer ga je Bog kasnije proširio riječima: “Zaista ću te blagosloviti i sjeme tvoje veoma umnožiti, da ga bude kao zvijezda na nebu i kao pijeska na brijegu morskom i naslijedit će sjeme tvoje vrata neprijatelja svojih. I blagoslovit će se u sjemenu tvojem svi narodi na zemlji” (1. Mojsijeva 22:17, 18).
10. Što sve saznajemo iz abrahamskog saveza?
10 Stanimo i razmislimo što možemo naučiti iz abrahamskog saveza. Poput edenskog, i abrahamski savez ukazuje na dolazeće “sjeme” i daje spoznati da će sjeme doći iz ljudske loze (1. Mojsijeva 3:15). Radi se o lozi Sema, preko Abrahama i njegovog sina Izaka. S tom će lozom biti povezano jedno kraljevstvo i ono će na bilo koji način omogućiti blagoslov ne samo za jednu obitelj, nego za ljude iz svih naroda. Kako se ispunio taj savez?
11. Kako je došlo do doslovnog ispunjenja abrahamskog saveza?
11 Abrahamovi potomci preko Jakova (ili Izraela) tako su se jako namnožili da su postali velikim narodom. Kao bezbrojno doslovno sjeme Abrahamovo, Izraelci su bili predani čistom obožavanju Boga Abrahama, Izaka i Jakova (1. Mojsijeva 28:13; 2. Mojsijeva 3:6, 15; 6:3; Djela apostolska 3:13). Oni su se, doduše, uvijek iznova okretali od čistog obožavanja, ali “Jahve im se smilova i ražali se nad njima ... zbog svoga saveza koji je sklopio s Abrahamom, Izakom i Jakovom. Nije ih htio uništiti” (2. Carevima 13:23, ST; 2. Mojsijeva 2:24; 3. Mojsijeva 26:42-45). Čak kad je Bog prihvatio kršćansku skupštinu za svoj narod, još je neko vrijeme pokazivao naročitu milost Izraelcima kao narodu koji je bio doslovno sjeme Abrahamovo (Danijel 9:27).
Duhovno sjeme Abrahamovo
12, 13. Kako se u duhovnom ispunjenju abrahamskog saveza Isus pokazao primarnim dijelom sjemena?
12 Abrahamski savez ima još jedno ispunjenje: duhovno. Ovo ispunjenje nije bilo poznato prije Isusova vremena, no mi se možemo radovati da je ono danas jasno razumljivo, jer je objašnjeno u Riječi Božjoj. Pavao je pisao: “A obećanja su dana Abrahamu i ‘njegovu Potomku [sjemenu]’. Ne veli se ‘i potomcima’, u množini, već u jednini: ‘i njegovu Potomku’; to je Krist” (Galaćanima 3:16, ST).
13 Da, sjeme će doći samo iz jedne loze, ili obitelji, što se odnosi na Isusa, koji je kao rođeni Židov bio u doslovnom smislu potomak Abrahama (Matej 1:1-16; Luka 3:23-34). Osim toga, on je pripadao obitelji većeg Abrahama na nebu. Ne zaboravimo da je patrijarh Abraham uslijed svoje duboke vjere bio spreman žrtvovati svog sina Izaka, ako bi to bila Božja volja (1. Mojsijeva 22:1-18; Jevrejima 11:17-19). Slično je postupio Jehova kad je poslao svog jedinorođenog sina na Zemlju da bi postao otkupnom žrtvom za ljude koji će vjerovati (Rimljanima 5:8; 8:32). Stoga je razumljivo da je Pavao označio Isusa Krista glavnim dijelom Abrahamovog sjemena, obećanog prema tom savezu.
14. Tko ili što je sekundarni dio Abrahamovog sjemena, i do kojeg nas to daljnjeg razmatranja vodi?
14 Zatim Pavao objašnjava da će Bog u duhovnom ispunjenju ‘umnožiti sjeme Abrahamovo’. On piše: “Ako pripadate Kristu, onda ste zaista Abrahamovo sjeme, nasljednici prema obećanju” (1. Mojsijeva 22:17; Galaćanima 3:29, NS). Radi se o 144 000 duhom posvjedočenih kršćana, koji sačinjavaju sekundarni dio sjemena Abrahamovog. Oni nisu u suprotnosti s Kristom, primarnim dijelom sjemena, nego ‘pripadaju Kristu’. (1. Korinćanima 1:2; 15:23). I kako nam je poznato, mnogi od njih ne potječu od Abrahama, jer pripadaju ne-židovskim narodima. Međutim, u duhovnom pogledu ozbiljnija je okolnost da oni po svojoj prirodi ne pripadaju obitelji Jehove, većeg Abrahama, nego dolaze iz nesavršene obitelji grešnika Adama. Stoga smo upućeni na činjenicu da će nam kasniji savezi dati spoznati kako oni mogu ispuniti preduvjete da postanu dio ‘Abrahamova sjemena’.
Savez zakona — privremeno dodan
15-17. a) Zašto je abrahamskom savezu bio dodan savez Zakona? b) Kako je sve to bilo postignuto Zakonom?
15 Kako će — nakon što je Bog zaključivanjem abrahamskog saveza učinio temeljni korak ka ostvarenju svog nauma — loza sjemena biti sačuvana od onečišćenja ili uništenja, dok ne dođe vrijeme njegova pojavljivanja? Po čemu će pravi obožavatelji sjemena spoznati da je Sjeme došlo? Pavao je odgovorio na ta pitanja ukazavši da je Bog u svojoj mudrosti prolazno dodao savez Zakona. Apostol je pisao:
16 “Čemu onda Zakon? Zakon, saopćen po anđelima — po posredniku — bijaše nadodan obećanju radi prekršaja, dok ne dođe Potomak (sjeme, NS) kojemu je namijenjeno obećanje. Zakon nam je bio čuvar [skrbnik] da nas vodi u Krista, da se vjerom opravdamo” (Galaćanima 3:19, 24, ST).
17 Jehova je na gori Sinaj sklopio s Izraelom jedinstveni nacionalni savez — savez Zakona kojeg je posrednik bio Mojsije (Galaćanima 4:24, 25).b Narod se izjasnio sporazumnim s tim savezom, koji je postao pravovaljanim krvlju jaraca i junaca (2. Mojsijeva 24:3-8; Jevrejima 9:19, 20). Posredstvom saveza izraelski je narod dobio teokratske zakone i nacrt jedne pravedne vladavine. Savez je zabranjivao brakove s poganima i sudjelovanje u nemoralnim postupcima i krivim religioznim običajima. Na taj je način služio Izraelcima kao zaštita, djelujući protiv onečišćenja loze sjemena (2. Mojsijeva 20:4-6; 34:12-16). No, budući da nijedan nesavršeni Izraelac nije mogao u potpunosti držati Zakon, on je otkrivao grijeh (Galaćanima 3:19). Istovremeno je ukazivao na potrebu savršenog, stalnog svećenika i žrtve koja se ne bi trebala prinositi iz godine u godinu. Zakon je bio nalik skrbniku koji dovodi dijete do učitelja; to je bio Mesija ili Krist (Jevrejima 7:26-28; 9:9, 16-22; 10:1-4, 11). Čim je savez Zakona ispunio svoju svrhu, trebao je završiti (Galaćanima 3:24, 25; Rimljanima 7:6).
18. Koji je daljnji izgled bio povezan sa savezom Zakona, no kako je to bilo teško razumjeti?
18 Sklapajući taj privremeni savez, Bog je spomenuo njegovu oduševljavajuću svrhu: “Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i držali moj Savez, vi ćete mi biti predraga svojina ... Vi ćete mi biti kraljevstvo svećenika, narod svet” (2. Mojsijeva 19:5, 6, ST). Kakvog li izgleda! Nacija kraljeva-svećenika. Ali, kako bi to bilo moguće? U Zakonu je kasnije bilo izričito utvrđeno da vladalačko pleme (Juda) svećeničko pleme (Levije) dobiju različite odgovornosti (1. Mojsijeva 49:10; 2. Mojsijeva 28:43; 4. Mojsijeva 3:5-13). Nitko nije mogao biti u isto vrijeme vladar i svećenik. Ipak, Božje riječi iz 2. Mojsijeve 19:5, 6 čine temelj vjerovanju da oni koji stoje pod savezom Zakona imaju na još neotkriven način priliku postati članovima ‘kraljevstva svećenika i svetog naroda’.
Savez za Davidovo kraljevstvo
19. Kako su savezi ukazivali na Kraljevstvo?
19 Jehova je konačno dodao još jedan savez, kroz koji je postalo jasnijim kako će on ostvariti svoj naum za naš vječni blagoslov. Utvrdili smo da je abrahamski savez ukazivao na kraljevstvo među onima koji će sačinjavati doslovno sjeme Abrahamovo (1. Mojsijeva 17:6). I savez Zakona je posredovao očekivanje kraljeva među Božjim narodom, jer je Mojsije rekao izraelskom narodu: “Kad stigneš u [Obećanu] zemlju ... pa onda kažeš: ‘Želim da nad sobom postavim kralja, kako ga imaju svi drugi narodi oko mene’ — tada ćeš onoga koga Jahve, Bog tvoj, odabere, sebi postaviti za kralja ... a ne smiješ postavljati nad sobom tuđina” (5. Mojsijeva 17:14, 15, ST). Kako će Bog uspostaviti takvo kraljevstvo i kako će to utjecati na abrahamski savez?
20. Kako se na pozornici pojavljuju David i njegov potomak?
20 Prvi kralj izraelskog naroda bio je, doduše, Saul iz plemena Benjaminova, no slijedio ga je hrabri i lojalni David iz plemena Judina (1. Samuelova 8:5; 9:1, 2; 10:1; 16:1, 13). Kad je David već prilično dugo vladao, Jehova je odlučio sklopiti savez s tim kraljem. On je najprije rekao: “Podići ću tvoga potomka [sjeme] nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela, i utvrdit ću njegovo kraljevstvo. On će sagraditi dom imenu mojem, i ja ću utvrditi njegovo prijestolje zauvijek” (2. Samuelova 7:12, 13, ST). Poznato nam je da se radilo o slijedećem kralju, o Davidovom sinu Salamonu, koji je bio upotrijebljen da sagradi u Jeruzalemu dom ili hram za Boga. Ali, to još nije bilo sve.
21. Za što se Bog pobrinuo posredstvom saveza za Davidovo kraljevstvo?
21 Zatim je Jehova sklopio s Davidom sljedeći savez: “Tvoja će kuća i tvoje kraljevstvo trajati dovijeka preda mnom, tvoje će prijestolje čvrsto stajati zasvagda” (2. Samuelova 7:16. ST). Ovim je nedvojbenim riječima Bog osnovao u obitelji Davida kraljevsku dinastiju Izraela. Ali, smjenjivanje kraljeva neće teći do u nedogled. Jedan iz Davidove loze na kraju će vladati “za svagda (u nedogled”) i njegovo će ‘prijestolje stajati kao sunce pred [Bogom]’ (Psalam 89:20, 29, 34-36; Izaija 55:3, 4).
22. Koja veza postoji između saveza s Davidom i loze Sjemena, i što je bio rezultat toga?
22 Tako je savez s Davidom očito i dalje ograničavao lozu Sjemena. Čak su Židovi prvog stoljeća razumjeli da Mesija mora biti Davidov potomak (Ivan 7:41, 42). Isus Krist, primarni dio sjemena obećanog abrahamskim savezom, ispunjavao je preduvjete da postane trajnim nasljednikom Davidovog kraljevstva, kako je to i anđeo posvjedočio (Luka 1:31-33). Tako je dobio pravo da vlada Obećanom zemljom — zemaljskim područjem nad kojim je vladao David. To bi trebalo ojačati naše povjerenje u Isusa, koji nije nezakonito prigrabio vlast, nego putem zakonski utvrđenog uređenja, putem božanskog saveza.
23. Koja pitanja traže svoje objašnjenje?
23 Razmotrili smo četiri božanska saveza, koji pokazuju kako je Bog postupao da bi ostvario svoj naum, naime blagoslovio čovječanstvo beskrajnim blagoslovima. Vjerojatno razumiješ da je slika još nepotpuna, pa ostaju otvorena pitanja: Kroz kojeg svećenika ili kroz čiju žrtvu može biti trajno izmijenjeno nesavršeno stanje ljudi? Kako mogu ljudi ispuniti preduvjete da postanu dijelom sjemena Abrahamova? Postoji li razlog za vjerovanje da se područje vladanja ne odnosi samo na zemaljsko područje? Kako može sjeme Abrahamovo, i to kako njegov primarni tako i sekundarni dio, biti na blagoslov ‘svim narodima zemlje’, uključujući i svakoga od nas? Da vidimo.
[Bilješke]
a To je bio jednostrani savez, jer je samo jedna strana (Bog) bila obavezna držati se uvjeta.
b Predodžba o savezu bila je posebno obilježje izraelske religije, jer se samo ovdje tražila potpuna lojalnost, pri čemu je bila isključena mogućnost višestruke lojalnosti, a što je u drugim religijama bilo dozvoljeno (Theological Dictionary of the Old Testament, svezak II, stranica 278).
Kako glase tvoji odgovori?
◻ Kako je abrahamskim savezom postavljen temelj dobivanja beskrajnih blagoslova?
◻ Tko je bio doslovno, tjelesno sjeme Abrahamovo? Tko je simbolično sjeme?
◻ Zašto je abrahamskom savezu bio dodan savez zakona?
◻ Kako savez za kraljevstvo sklopljen s Davidom služi ostvarenju Božjeg nauma?
[Grafički prikaz na stranici 16]
(Vidi publikaciju)
edenski savez 1. Mojsijeva 3:15
abrahamski savez
primarno sjeme
sekundarno sjeme
vječni blagoslovi
[Grafički prikaz na stranici 17]
(Vidi publikaciju)
edenski savez
abrahamski savez
savez Zakona
savez za Davidovo kraljevstvo
primarno sjeme
sekundarno sjeme
vječni blagoslovi