Obucite se u blagost!
“Obucite se, dakle, kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u nježnu naklonost suosjećanja, dobrohotnost, poniznost uma, blagost i dugotrpljivost” (KOLOŠANIMA 3:12, NW).
1-3. Što je apostol Pavao rekao u Kološanima 3:12-14 o blagosti i drugim božanskim osobinama?
JEHOVA pruža svom narodu najbolju simboličnu odjeću. Ustvari, svi koji žele njegovu naklonost moraju biti obučeni u odjeću koja ima snažna vlakna blagosti. Ta osobina je ugodna, jer smanjuje napetost u teškim situacijama. Ona je također zaštita, jer suzbija svađu.
2 Apostol Pavao je potakao pomazane sukršćane: “Obucite se, dakle, kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u nježnu naklonost suosjećanja, dobrohotnost, poniznost uma, blagost i dugotrpljivost” (Kološanima 3:12, NW). Glagolski oblik grčke riječi prevedene sa “obucite se” označava akciju koja se poduzima s osjećajem hitnosti. Pomazanici, koji su bili izabrani, sveti i koje je Bog ljubio, nisu odlagali da se obuku u osobine kao što je blagost.
3 Pavao je dodao: “Nastavite podnositi jedan drugoga i opraštati jedan drugome iskreno ako tko ima razlog tužbe protiv drugoga. Baš kao što je Jehova iskreno oprostio vama, tako činite i vi. A povrh svega toga obucite se u ljubav, jer je to savršena veza jedinstva” (Kološanima 3:13, 14, NW). Ljubav, blagost i druge božanske osobine omogućuju Jehovinim svjedocima da “zajedno u jedinstvu stanuju” (Psalam 133:1-3, NW).
Potrebni su pastiri blage ćudi
4. Od kojih se osobina sastoji simbolična odjeća koju nose pravi kršćani?
4 Pravi kršćani nastoje ‘usmrtiti ono što je u njihovom tijelu zemaljsko: bludnost, nečistoću, požudu, zle želje i lakomstvo’ i rade na uklanjanju svake stare odjeće koja je sačinjena od gnjeva, zloće, uvredljivog govora i sramotnih riječi (Kološanima 3:5-11, St). Oni skidaju “staru osobnost” (doslovno “starog čovjeka”) i oblače “novu osobnost” (ili, “novog čovjeka”), prikladnu odjeću (Efežanima 4:22-24, Kingdom Interlinear). Njihova nova odjeća, satkana od samilosti, dobrohotnosti, poniznosti misli, blagosti i dugotrpljivosti, pomaže im da rješavaju probleme i vode bogobojazni život (Matej 5:9; 18:33; Luka 6:36; Filipljanima 4:2, 3).
5. Zbog kojeg je obilježja djelovanja kršćanske skupštine posebna radost biti dijelom nje?
5 Ljudi koji se u ovom svijetu smatraju uspješnim često su bezobzirni, čak okrutni (Priče Salamunove 29:22). Kako li se Jehovin narod osvježavajuće razlikuje! Kršćanska skupština ne djeluje na način na koji neki ljudi vode poslove — na djelotvoran ali grub način koji ljude može učiniti nesretnima. Umjesto toga, radost je biti dio skupštine. Jedan od razloga je taj što je blagost ćudi obilježje mudrosti koju ispoljavaju kršćani u općenitom, a posebno muževi koji su osposobljeni da poučavaju suvjernike. Da, radost dolazi iz pouke i savjeta kojeg pružaju imenovani starješine koji poučavaju “s blagošću koja je vlastita mudrosti” (Jakov 3:13, St).
6. Zašto kršćanski starješine moraju biti blage ćudi?
6 Duh, ili prevladavajući stav Božjeg naroda zahtijeva da oni kojima je povjereno nadgledanje u skupštini budu blage ćudi, razumni i uviđavni (1. Timoteju 3:1-3). Jehovini sluge su poput pitomih ovaca, a ne svojeglavih jaraca, tvrdoglavih mazgi ili proždrljivih vukova (Psalam 32:9; Luka 10:3). Budući da su poput ovaca, s njima se treba postupati blago i obzirno (Djela apostolska 20:28, 29). Da, Bog od starješina očekuje da prema njegovim ovcama budu blagi, prijazni, puni ljubavi i strpljivi (Ezehijel 34:17-24).
7. Kako bi starješine trebali poučiti druge ili pomoći duhovno bolesnima?
7 Kao “Gospodinov rob”, starješina “treba biti obazriv prema svima, sposoban učiti, suzdržavati se u zlu, s blagošću poučavati one koji nisu povoljno naklonjeni; jer im Bog možda može dati pokajanje koje vodi do točne spoznaje istine” (2. Timoteju 2:24, 25, NW). Kršćanski pastiri bi trebali pokazati nježnu obzirnost kad pokušavaju pomoći duhovno bolesnima, jer ovce pripadaju Bogu. Starješine ne smiju postupati s njima kao što bi to činio najamnik, već trebaju biti blage ćudi, poput Vrsnog Pastira, Isusa Krista (Ivan 10:11-13).
8. Što se dogodilo Mojsiju koji je bio blage ćudi, i zašto?
8 Možda je nekom starješini ponekad teško podržavati blagi duh. “Mojsije je bio veoma skroman čovjek, najskromniji čovjek na zemlji” (Brojevi 12:3, St). Ipak, kad je Izraelcima kod Kadeša ponestalo vode, oni su se prepirali s Mojsijem i okrivili ga da ih je iz Egipta odveo u neplodnu pustoš. Unatoč svemu što je Mojsije skromno podnio, on je govorio brzopleto, grubo. On i Aron stali su pred narod i usmjerili pažnju na sebe, a Mojsije je rekao: “Čujte, buntovnici! Hoćemo li vam iz ove pećine izvesti vodu?” Zatim je Mojsije dvaput udario po stijeni svojim štapom, a Bog je učinio da “voda provali u obilju” za narod i njihove životinje. Jehova nije bio zadovoljan, jer Mojsije i Aron nisu posvetili Njega, pa Mojsije nije imao prednost uvesti Izraelce u Obećanu zemlju (Brojevi 20:1-13, St; 5. Mojsijeva 32:50-52; Psalam 106:32, 33).
9. Kako može biti iskušana blagost starješine?
9 I blagost kršćanskog starješine može biti iskušana na različite načine. Primjerice, Pavao je upozorio Timoteja da bi se mogao pojaviti netko tko je ‘nadut’ i tko “boluje od zapitkivanja i ispraznog prepiranja”. Pavao je dodao: “Od toga nastaju: zavist, svađa, psovke, zla sumnjičenja, trvenja ljudi pokvarena uma i lišenih istine.” Nadglednik Timotej nije trebao postupati grubo, već je trebao ‘bježati od toga’ i ‘težiti za pravednošću, pobožnošću, vjerom, ljubavlju, postojanošću, blagošću’ (1. Timoteju 6:4, 5, 11, St).
10. Na što je Tit trebao podsjetiti skupštine?
10 Iako starješine trebaju biti blagi, oni moraju biti odlučni za ono što je ispravno. Tit je bio takav, podsjećajući one koji su bili povezani sa skupštinama u Kreti da “nikome ne nanose uvrede, da se ne svađaju, da budu susretljivi i posve blagi prema svim ljudima” (Titu 3:1, 2, St). Pokazujući zašto bi kršćani trebali biti blage ćudi prema svima, Tit je trebao ukazati kako je Jehova bio obziran i pun ljubavi. Bog nije spasio vjernike zbog nekih pravednih djela koje su učinili, već zbog svoje milosti kroz Isusa Krista. Jehovina blagost i strpljivost znače spasenje i za nas. Stoga bi i današnji starješine, poput Tita, trebali podsjećati skupštine da budu u podložnosti Bogu, oponašajući Ga kroz blago postupanje s drugima (Titu 3:3-7; 2. Petrova 3:9, 15).
Blagost vodi mudrog savjetnika
11. Kako bi, prema Galaćanima 6:1, 2, trebalo dati savjet?
11 Što ako je simbolična ovca pogriješila? Pavao je rekao: “Braćo, ako koji čovjek i učini kakav krivi korak prije nego je toga svjestan, vi koji imate duhovne sposobnosti pokušajte takvog čovjeka ispraviti u duhu blagosti, pazeći svaki na sebe, da i ti ne budeš iskušan. Nosite bremena jedan drugoga, i time ispunite zakon Kristov” (Galaćanima 6:1, 2, NW). Savjet je djelotvorniji ako je dat u duhu blagosti. Čak i ako starješine pokušavaju savjetovati srditu osobu, oni trebaju ispoljavati samosvladavanje, svjesni da “mek jezik i kosti lomi” (Izreke 25:15, St). Netko čija je osobnost čvrsta poput kosti može biti omekšan blagom izjavom, a njegova tvrdoća može biti smekšana.
12. Kako blagi duh pomaže savjetniku?
12 Jehova je Poučavatelj blage ćudi, a njegov blagi način poučavanja u skupštini je djelotvoran. To je posebno slučaj kad starješine nađu za potrebno da savjetuju one kojima je potrebna duhovna pomoć. Učenik Jakov je pisao: “Tko je mudar i razuman među vama? Neka uzoritim postupanjem pokaže svoja djela s blagošću, koja pripada mudrosti.” Blagost proizlazi iz poštovanja i zahvalnosti za “mudrost odozgo”, povezanu sa skromnim priznavanjem svojih ograničenja. Blag i ponizan duh štiti savjetnika od davanja štetnih primjedbi i grešaka, a njegov savjet čini lakše prihvatljivim (Jakov 3:13, 17, NW).
13. Kako ‘blagost koja pripada mudrosti’ utječe na način davanja savjeta?
13 ‘Blagost koja pripada mudrosti’ štiti savjetnika da ne bude nepromišljeno netaktičan ili grub. Ipak, obzir zbog prijateljstva ili nečijeg priznanja ne bi smio potaći starješinu da kaže nešto s namjerom da ugađa, umjesto da blago iznese izravan savjet temeljen na Božjoj riječi (Priče Salamunove 24:24-26; 28:23). Savjet koji je Amnon primio od svog rođaka zadovoljio je njegovu želju, ali ga je stajao života (2. Samuelova 13:1-19, 28, 29). Stoga današnji starješine ne smiju razvodnjavati biblijska načela kako bi ublažili nečiju savjest, jer to može ugroziti život te osobe. Poput Pavla, starješine se ne smiju ustezati da drugima kažu “cijeli savjet Božji” (Djela apostolska 20:26, 27, NW; 2. Timoteju 4:1-4). Zreli kršćanski savjetnik pokazuje božanski strah i pruža ispravan savjet sa blagošću koja pripada mudrosti.
14. Zašto bi starješina trebao biti oprezan da ne donosi odluke koje bi drugi trebali donijeti sami?
14 Blagost povezana s nebeskom mudrošću sačuvat će starješinu od neugodnih primjedbi. On bi također trebao shvatiti da nije mudro i prikladno da donosi odluku koju bi druga osoba trebala donijeti sama. Starješina će biti odgovoran za posljedice ako je donio odluke za druge i dijelit će krivnju za bilo koji loš ishod. Starješina može ukazati na ono što kaže Biblija, ali ako po tom pitanju nema biblijskog zakona, pojedinac mora na temelju svog prosuđivanja i savjesti sam odlučiti što će učiniti a što neće. Kao što je Pavao rekao: “Svatko će nositi svoje vlastito breme” (Galaćanima 6:5, St; Rimljanima 14:12). Međutim, starješina može pomoći onome koji traži savjet tako da postavlja pitanja koja mu pomažu razmišljati o biblijskim recima koji su navedeni za situacije u kojima je odluka prepuštena njegovom izboru.
15. Što bi trebalo učiniti ako starješina ne zna odgovor na postavljeno pitanje?
15 Ako starješina ne zna odgovor na pitanje, on ne bi trebao odgovarati samo zato da zadrži poštovanje. Blagost koja pripada mudrosti čuvat će ga od nagađanja i možda davanja pogrešnog odgovora koji kasnije može dovesti do nevolje. Postoji “vrijeme šutnje i vrijeme govorenja” (Propovjednik 3:7, St; usporedi Priče Salamunove 21:23). Starješina bi trebao ‘govoriti’ samo onda kad zna odgovor na pitanje ili kad je dovoljno proučavao da može dati ispravan odgovor. Mudro je sumnjiva pitanja ostaviti bez odgovora (Priče Salamunove 12:8; 17:27; 1. Timoteju 1:3-7; 2. Timoteju 2:14).
Vrijednost mnoštva savjetnika
16, 17. Zašto je za starješine prikladno da se savjetuju jedni s drugima?
16 Molitva i studij će pomoći starješinama da odgovaraju na pitanja i rješavaju teške probleme, ali treba upamtiti da se ‘namjere ostvaruju gdje je mnogo savjetnika’ (Poslovice 15:22, NW). Savjetovanje s drugim starješinama dovodi do udruživanja mudrosti (Priče Salamunove 13:20). Nemaju svi starješine jednako iskustvo ili biblijsku spoznaju. Dakle, blagost koja pripada mudrosti trebala bi potaći manje iskusne starješine da se savjetuju sa starješinama koji imaju veću spoznaju i više iskustva, posebno kad treba riješiti ozbiljnu stvar.
17 Kad su starješine izabrani da riješe ozbiljnu stvar, oni još uvijek mogu povjerljivo tražiti pomoć. Da bi mu pomogli u suđenju Izraelcima, Mojsije je izabrao “ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito”. Iako su bili starješine, oni nisu imali toliko spoznaje i iskustva kao Mojsije. Stoga su ‘teže slučajeve iznosili Mojsiju, a sve manje sami rješavali’ (Izlazak 18:13-27, St). Prema tome, starješine koji danas rješavaju teški slučaj mogu, ako je to potrebno, ispravno tražiti pomoć od iskusnih nadglednika, iako konačnu odluku donose sami.
18. Koji su presudni činioci u rješavanju pravnih slučajeva, koji jamče ispravne odluke?
18 Židovska Mišna kaže da je broj onih koji su u Izraelu činili seoske sudove varirao ovisno o težini slučaja. Postoji stvarna vrijednost u mnoštvu savjetnika, iako sami brojevi ne jamče ispravnost, jer i velik broj ljudi može pogriješiti (2. Mojsijeva 23:2). Presudni činioci koji jamče da će biti donesene ispravne odluke su Biblija i Božji duh. Mudrost i blagost će potaći kršćane da se podlože tim činiocima.
Svjedočiti s blagošću
19. Kako blagost pomaže Jehovinom narodu da svjedoči drugima?
19 Blagost pomaže Jehovinim slugama i u svjedočenju ljudima različitih naravi (1. Korinćanima 9:22, 23). Budući da je poučavao s blagošću, ponizne osobe nisu se bojale Isusa, kao što je bio slučaj sa okrutnim religioznim vođama (Matej 9:36). Naravno, njegov blagi način privukao je “ovce”, a ne zle “jarce” (Matej 25:31-46; Ivan 3:16-21). Iako je Isus koristio snažne izraze u suočavanju s jarcima sličnim licemjerima, Jehovini svjedoci moraju biti blagi kad danas objavljuju Božje sudske poruke, zato što nemaju isti uvid i autoritet kojeg je imao Isus (Matej 23:13-16). Budući da čuju vijest Kraljevstva propovijedanu s blagošću, ‘oni koji su ispravno naklonjeni vječnom životu postaju vjernici’, kao što su to učinile ovcama slične osobe koje su čule Isusa (Djela apostolska 13:48, NW).
20. Kako onaj koji proučava Bibliju može izvući korist kad je poučavan s blagošću?
20 Postignuti su dobri rezultati svjedočenjem i poučavanjem drugih s blagošću i obraćanjem takvima na temelju logike, biblijskih načela i istine. “Držite svetim u svojim srcima Krista kao Gospodina”, pisao je Petar, “uvijek spremni na obranu pred svakim tko vas pita za razlog nade koja je u vama, ali to činite s blagošću i dubokim poštovanjem” (1. Petrova 3:15, NW). Interesent koji je poučavan na blag način može se koncentrirati na gradivo, umjesto da je zbunjen ili čak spotaknut grubim, svadljivim načinom. Poput Pavla, sluge koji poučavaju s blagošću mogu reći: “Ni na koji način ne dajemo nikakvog povoda za spoticanje, da se našoj službi ne bi moglo prigovoriti” (2. Korinćanima 6:3, NW). Čak se i protivnici ponekad povoljno odazovu onima koji poučavaju s blagošću.
Od svih se traži blagost
21, 22. Od koje je koristi blagost za cijeli Jehovin narod?
21 Kršćani se ne trebaju obući u blagost samo zato da bi dojmili one koji su izvan Jehovine organizacije. Ta osobina je veoma važna i u odnosima među Božjim narodom (Kološanima 3:12-14; 1. Petrova 4:8). Kad starješine i sluge pomoćnici blage ćudi skladno surađuju, time se duhovno izgrađuje skupština. Ispoljavanje blagosti i drugih božanskih osobina važno je za svakoga u Jehovinom narodu, jer je za sve “zakon jedan” (2. Mojsijeva 12:49; 3. Mojsijeva 24:22).
22 Blagost doprinosi miru i sreći Božjeg naroda. Prema tome, ona bi trebala biti dio tkanine osobina koje čine odjeću koju kršćani nose kod kuće, u skupštini i drugdje. Da, svi Jehovini sluge trebaju se obući u blagost.
Kako bi odgovorio
◻ Zašto kršćanski starješine moraju biti blage ćudi?
◻ Kako blagost vodi mudrog savjetnika?
◻ Koja je vrijednost mnoštva savjetnika?
◻ Zašto je korisno svjedočiti s blagošću?
[Slika na stranici 17]
Jehovin narod je poput ovaca i s njim treba postupati s blagošću
[Zahvala]
Garo Nalbandian
[Slika na stranici 19]
Blagost omogućuje Jehovinom narodu da svjedoči ljudima različitih naravi