Neka svi slave Jehovu!

“Na istoku ime Jahve slave oni” (IZAIJA 24:15, St).

 1. Kako su Jehovini proroci gledali na njegovo ime, za razliku od nazovikršćanstva danas?

JEHOVA — slavno Božje ime! Kako li su se vjerni drevni proroci radovali što mogu govoriti u to ime! S veseljem su slavili svog Suverenog Gospodina Jehovu, čije ga ime identificira kao Velikog Izvršitelja nauma (Izaija 40:5; Jeremija 10:6, 10; Ezehijel 36:23). Upravo su takozvani mali proroci bili vrlo glasni u davanju slave Jehovi. Jedan od njih bio je Agej. U knjizi proroka Ageja, koja se sastoji od samo 38 redaka, Božje se ime koristi 35 puta. Spomenuto proročanstvo zvuči beživotno kad se dragocjeno ime Jehova zamijeni titulom “Gospodin”, kako su to ime preveli nadapostoli nazovikršćanstva u svojim prijevodima Biblije. (Usporedi 2. Korinćanima 11:5, St.)

2, 3. (a) Kako se ispunilo jedno značajno proročanstvo u vezi s obnovom Izraela? (b) Čemu se radovao židovski ostatak zajedno sa svojim drugovima?

² U Izaiji 12:2 (NW) koriste se dva oblika tog imena.a Prorok kaže: “Gle! Bog je moje spasenje. Uzdat ću se i neću biti u strahu; jer Jah Jehova snaga je moja i moć moja, i on će mi biti spasenje.” (Vidi i Izaiju 26:4, NW.) Tako je nekih 200 godina prije oslobođenja Izraela iz babilonskog zarobljeništva, Jah Jehova preko svog proroka Izaije zajamčio da je on njihov moćni Spasitelj. To je zarobljeništvo trebalo trajati od 607. do 537. pr. n. e. Izaija je također napisao: “Ja Gospodin načinih sve: (...) govorim Ciru [“Kiru”, NW]: pastir si moj; i izvršiće svu volju moju, i kazaće Jeruzalemu: sazidaćeš se; i crkvi: osnovaćeš se.” Tko je bio taj Kir? Značajno je da se pokazalo kako je to perzijski kralj Kir, koji je 539. pr. n. e. osvojio Babilon (Izaija 44:24, 28).

³ U skladu s Jehovinim riječima koje je zabilježio Izaija, Kir je zarobljenom Izraelu izdao naredbu: “Ko je izmedju vas od svega naroda njegova? Bog nebeski neka bude s njim, pa nek ide u Jeruzalem u Judeji, i neka zida dom Gospodina Boga Izraelova, Boga koji je u Jeruzalemu.” Presretan židovski ostatak zajedno s ne-izraelskim Netinima i sinovima Salamunovih slugu vratio se u Jeruzalem. Stigli su na vrijeme kako bi proslavili Praznik sjenica 537. pr. n. e. i prinijeli žrtve Jehovi na njegovom žrtveniku. Sljedeće je godine u drugom mjesecu postavio temelj za drugi hram, uz glasne radosne povike i hvale Jehovi (Ezdra 1:1-4; 2:1, 2, 43, 55; 3:1-6, 8, 10-13).

 4. Kako je 35. i 55. poglavlje Izaije postalo stvarnost?

⁴ Jehovino proročanstvo o obnovi trebalo se veličanstveno ispuniti u Izraelu: “Radovaće se tome pustinja i zemlja sasušena, veseliće se pustoš i procvjetati kao ruža. (...) Ta će mjesta vidjeti slavu Gospodinovu, krasotu Boga našega.” “S veseljem [ćete] izaći, i u miru ćete biti vodjeni; gore i bregovi pjevaće pred vama od radosti (...). I to će biti Gospodinu u slavu, za vječan znak, kojega ne će nestati” (Izaija 35:1, 2; 55:12, 13).

 5. Zašto je radost Izraela bila kratkog vijeka?

⁵ No ta je radost bila kratkog vijeka. Susjedni su narodi sklopili međuvjerski savez za gradnju hrama. Židovi u početku nisu popuštali, govoreći: “Ne možete vi s nama zidati doma Bogu našemu, nego ćemo mi sami zidati Gospodinu Bogu Izraelovu, kako nam je zapovjedio Cir car Persijski.” Ti su susjedi sada postali žestoki protivnici. Stalno “dosadjivaše narodu Judinu i smetaše ih u zidanju”. Osim toga, krivo su prikazali situaciju Kirovom nasljedniku Artakserksu, koji je izdao zabranu gradnje hrama (Ezdra 4:1-24). Radovi su bili prekinuti 17 godina. Nažalost, Židovi su tokom tog vremena zapali u materijalistički način života.

“Jehova nad vojskama” govori

 6. (a) Kako je Jehova reagirao na situaciju u Izraelu? (b) Zašto je vjerojatno značenje Agejevog imena odgovarajuće?

⁶ Pa ipak, Jehova je pokazao ‘svoju snagu i svoju moć’ u korist Izraela šaljući proroke, naročito Ageja i Zahariju, kako bi u Židovima probudili osjećaj odgovornosti. Agejevo je ime povezano s praznikom, jer vjerojatno znači “rođen na praznik”. Odgovarajuće tome, počeo je proricati prvog dana mjeseca u kojem se obilježavao Praznik sjenica, kada se od Židova zahtijevalo da ‘budu veseli’ (5. Mojsijeva 16:15). Jehova je posredstvom Ageja poslao četiri poruke u razdoblju od 112 dana (Agej 1:1; 2:1, 10, 20).

 7. Zašto nas trebaju ohrabriti Agejeve uvodne riječi?

⁷ U uvodu svog proročanstva, Agej je rekao: “Ovako veli Gospodin [“Jehova”, NW] nad vojskama” (Agej 1:2a). Kakve bi to ‘vojske’ mogle biti? To su mnoštva Jehovinih anđela, na koje se u Bibliji ponekad ukazuje kao na vojne snage (Job 1:6; 2:1; Psalam 103:20, 21; Matej 26:53). Zar nas danas ne ohrabruje što sâm Suvereni Gospodin Jehova koristi te nepobjedive nebeske snage kako bi vodio naše djelo obnavljanja pravog obožavanja na Zemlji? (Usporedi 2. Carevima 6:15-17.)

 8. Koji je način razmišljanja utjecao na Izrael, i kakva je bila posljedica toga?

⁸ Kakav je bio sadržaj prve Agejeve poruke? Narod je rekao: “Još nije došlo vrijeme, vrijeme da se sazida dom Gospodinov.” Gradnja hrama, koji je predstavljao obnovu božanskog obožavanja, više im nije bila primarni zadatak. Prihvatili su se gradnje raskošnih domova za sebe. Materijalistički način razmišljanja umanjio je njihovu revnost za Jehovino obožavanje. Zbog toga je nestalo njegovog blagoslova. Njihova polja više nisu bila plodna i nedostajalo im je odjeće za oštru zimu. Prihod im je postao slab i izgledalo je kao da stavljaju novac u vreću punu rupa (Agej 1:2b-6).

 9. Koju je snažnu, izgrađujuću opomenu dao Jehova?

⁹ Jehova ih je dvaput snažno opomenuo: “Uzmite na um putove svoje.” Zorobabel, namjesnik u Jeruzalemu, i prvosvećenik Jezusb očito su reagirali na to i odvažno ohrabrili sav narod ‘da poslušaju Gospodina Boga svoga i riječi proroka Ageja, kako ga posla Gospodin Bog njihov, i poboja se narod Gospodina’. Pored toga je ‘Agej, poslanik Gospodinov, govorio narodu kao što ga posla Gospodin, i rekao mu: ja sam s vama, govori Gospodin’ (Agej 1:5, 7-14).

10. Kako je Jehova koristio svoju moć u korist Izraela?

¹⁰ Neki su starci u Jeruzalemu možda smatrali da će slava obnovljenog hrama biti “ništa” u usporedbi sa slavom prijašnjeg hrama. Međutim, oko 51 dan kasnije, Jehova je potaknuo Ageja da objavi drugu poruku. Objavio je: “Budi hrabar, Zorobabele, govori Gospodin, i budi, hrabar Jezuse sine Jozedekov, poglavaru svećenički, i budi hrabar sav narode zemaljski, govori Gospodin, i radite; jer sam ja s vama, govori Gospodin nad vojskama. (...) Ne bojte se.” Jehova, koji je u pravo vrijeme upotrijebio svoju svemoćnu silu kako bi ‘potresao nebesa i zemlju’, pobrinuo se za to da se nadvlada sve protivljenje, pa čak i carska zabrana. Za pet godina gradnja hrama doživjela je veličanstveni uspjeh (Agej 2:3-6).

11. Kako je Bog drugi hram ispunio ‘većom slavom’?

¹¹ Zatim se ispunilo izvanredno obećanje: “Doći će izabrani iz svijeh naroda [“poželjne stvari svih nacija”, NW], i napuniću ovaj dom slave, veli Gospodin nad vojskama” (Agej 2:7). Pokazalo se da su te “poželjne stvari” ne-Izraelci koji su vršili obožavanje u tom hramu, dok je hram odražavao slavu njegove veličanstvene prisutnosti. Kako se ovaj obnovljeni hram mogao usporediti s onim izgrađenim u Salamunovo vrijeme? Božji je prorok objavio: “Slava će ovoga doma pošljednjega biti veća nego onoga prvoga, veli Gospodin nad vojskama” (Agej 2:9). U prvom ispunjenju ovog proročanstva, obnovljeni je hram postojao duže od prvog. Još je postojao kad se pojavio Mesija 29. n. e. Osim toga, sâm mu je Mesija donio slavu kad je u njemu propovijedao istinu prije negoli su ga 33. n. e. ubili njegovi otpadnički neprijatelji.

12. Koja je bila svrha prva dva hrama?

¹² Prvi i drugi hram u Jeruzalemu odigrali su vrlo važnu ulogu u nagovještavanju važnih obilježja Mesijine svećeničke službe i u održavanju živim Jehovinog čistog obožavanja na Zemlji sve dok se Mesija uistinu nije pojavio (Jevrejima 10:1).

Slavni duhovni hram

13. (a) Koji su se događaji u vezi s duhovnim hramom odigrali od 29. do 33. n. e.? (b) Koju je važnu ulogu odigrala Isusova otkupna žrtva u tim događajima?

¹³ Ima li Agejevo proročanstvo o obnovi posebno značenje za kasnije vrijeme? Sigurno ima! Obnovljeni hram u Jeruzalemu postao je središte sveg pravog obožavanja na Zemlji. No on je predočavao daleko slavniji duhovni hram. Taj je hram počeo djelovati 29. n. e. kad je Isusa, prilikom njegovog krštenja u rijeci Jordan, Jehova pomazao za Prvosvećenika i kad se na njega spustio sveti duh u obliku goluba (Matej 3:16). Kad je Isus umro žrtvenom smrću i tako završio svoju zemaljsku službu, bio je uskrsnut na nebo, koje je bilo predočeno hramskom Svetinjom nad svetinjama i tamo je Jehovi predstavio vrijednost svoje žrtve. Pokrivši grijehe njegovih učenika, ta je vrijednost poslužila kao otkupnina i omogućila da na Pentekost 33. n. e. budu pomazani za podsvećenike u Jehovinom duhovnom hramu. Njihova vjerna služba sve do smrti u hramskom dvorištu na Zemlji trebala je voditi do budućeg nebeskog uskrsnuća i nastavka svećeničke službe.

14. (a) Kakva je radost pratila revnu aktivnost rane kršćanske skupštine? (b) Zašto je ta radost bila kratkoga vijeka?

¹⁴ Tisuće pokajničkih Židova — a kasnije i neznabožaca — sakupilo se u tu kršćansku skupštinu i sudjelovalo u objavljivanju dobre vijesti o Božjoj predstojećoj vlasti Kraljevstva nad Zemljom. Nakon nekih 30 godina apostol Pavao je mogao reći da se dobra vijest propovijedala “svoj tvari pod nebom” (Kološanima 1:23). No nakon smrti apostolâ pojavio se veliki otpad i svjetlo istine počelo je tinjati. Sektaštvo nazovikršćanstva, koje se temelji na poganskim učenjima i filozofiji, zasjenilo je pravo kršćanstvo (Djela apostolska 20:29, 30).

15, 16. (a) Kako se proročanstvo ispunilo 1914? (b) Koje je sakupljanje obilježilo kraj 19. i početak 20. stoljeća?

¹⁵ Prolazila su stoljeća. A onda se 1870-ih grupa iskrenih kršćana počela baviti dubokim proučavanjem Biblije. Bili su u stanju da na temelju Pisama precizno ukažu na 1914. kao na godinu koja označava svršetak ‘određenih vremena nacija’. Tada je završilo sedam simboličnih “vremena” (2 520 godina vladanja ljudskih vladavina nalik zvijerima) i izvršeno je nebesko ustoličenje Krista Isusa — Onoga koji ima “zakonsko pravo” kao zemaljski Mesijanski Kralj (Luka 21:24, NW; Danijel 4:25; Ezehijel 21:26, 27, NW, [21:31, 32, DK]). Ti Istraživači Biblije, danas poznati kao Jehovini svjedoci, posebno su od 1919. naovamo zaokupljeni revnim širenjem dobre vijesti o predstojećem Kraljevstvu diljem Zemlje. Godine 1919. nekoliko tisuća tih Svjedoka odazvalo se pozivu na akciju koji je bio upućen na kongresu u Cedar Pointu (Ohio, SAD). Njihov se broj do 1935. povećao i 56 153 ih je predalo izvještaj službe propovijedanja. Te je godine 52 465 uzelo simbole, kruh i vino, na godišnjoj Spomen-svečanosti obilježavanja Isusove smrti i na taj način simboliziralo svoju nadu da će postati svećenici s Kristom Isusom u nebeskom dijelu Jehovinog velikog duhovnog hrama. Služit će s njim i kao sukraljevi u njegovom Mesijanskom Kraljevstvu (Luka 22:29, 30; Rimljanima 8:15-17).

¹⁶ Međutim, Otkrivenje 7:4-8 i 14:1-4 pokazuje da je ukupni broj tih pomazanih kršćana ograničen na 144 000, a mnogi od njih su sakupljeni u prvom stoljeću prije negoli se pojavio veliki otpad. Od kraja 19. stoljeća a zatim i u 20. stoljeću, Jehova je završio sakupljanje ove grupe koja je očišćena vodom njegove Riječi, proglašena pravednom na temelju vjere u Isusovu pomirbenu žrtvu i na kraju zapečaćena kao pomazani kršćani kako bi se upotpunio broj od 144 000.

17. (a) Koje je sakupljanje uslijedilo od 1930-ih? (b) Zašto nam je ovdje zanimljiv Ivan 3:30? (Vidi i Luku 7:28.)

¹⁷ Što slijedi nakon izabiranja cjelokupnog broja pomazanika? Godine 1935. na značajnom kongresu u Washingtonu, D.C. (SAD) objavljeno je da je “veliko mnoštvo” iz Otkrivenja 7:9-17 grupa na koju treba obratiti pažnju “nakon” sakupljanja 144 000 i za koju je određen vječni život na rajskoj Zemlji. Kad je jasno prepoznao pomazanog Isusa, Ivan Krštavatelj, koji će uskrsnuti na Zemlji kao pripadnik ‘drugih ovaca’, rekao je o Mesiji: “Onaj treba da raste, a ja da se umaljujem” (Ivan 1:29; 3:30; 10:16; Matej 11:11). Posao Ivana Krštavatelja da pripremi učenike za Mesiju završio je kad je Isus preuzeo odabiranje sve većeg broja onih koji su trebali biti među 144 000. U 1930-ima započeo je obrnuti proces. Sve se više smanjivao broj ‘pozvanih i izabranih’ među 144 000, dok se silno povećavao broj ‘velikog mnoštva drugih ovaca’. To se veliko mnoštvo i dalje povećava dok se zli sustav stvari bliži svome kraju u Harmagedonu (Otkrivenje 17:14b).

18. (a) Zašto s pouzdanjem možemo očekivati da “milijuni koji sada žive neće nikada umrijeti”? (b) Zašto trebamo revno slijediti Ageja 2:4?

¹⁸ Posebno javno predavanje koje su početkom 1920-ih predstavili Jehovini svjedoci nosilo je naslov “Milijuni koji sada žive neće nikada umrijeti”. U ono je vrijeme ta izjava možda odražavala pretjerani optimizam. No danas se to može izjaviti s punim uvjerenjem. Sve veće svjetlo koje se prosipa na biblijska proročanstva kao i bezakonje ovog umirućeg svijeta snažno ukazuju na to da je kraj Sotoninog sustava vrlo, vrlo blizu! Izvještaj o Spomen-svečanosti za 1996. pokazuje da je bilo 12 921 933 prisutnih, od kojih je samo 8 757 (0,068 posto) pokazalo da ima nebesku nadu, uzimajući simbole. Obnova pravog obožavanja uskoro će završiti. No nemojmo nikada biti nemarni u tom djelu. Da, u Ageju 2:4 stoji: “Budi hrabar sav narode zemaljski, govori Gospodin, i radite; jer sam ja s vama, govori Gospodin nad vojskama.” Budimo odlučni da nikakva sklonost materijalizmu ili svjetovnom načinu razmišljanja nikada ne umanji našu revnost za Jehovino djelo! (1. Ivanova 2:15-17).

19. Kako možemo sudjelovati u ispunjenu Ageja 2:6, 7?

¹⁹ Imamo radosnu prednost da sudjelujemo u suvremenom ispunjenju Ageja 2:6, 7: “Ovako veli Gospodin nad vojskama: još jednom, do malo, i ja ću potresti nebesa i zemlju i more i suhu zemlju; i potrešću sve narode, i doći će izabrani iz svijeh naroda [“poželjne stvari svih nacija”, NW], i napuniću ovaj dom slave, veli Gospodin nad vojskama.” Pohlepa, pokvarenost i mržnja uzele su maha tokom 20. stoljeća diljem svijeta. Svijet uistinu proživljava svoje posljednje dane i Jehova ga je već počeo ‘potresati’ tako što njegovi Svjedoci ‘oglašavaju njegov dan osvete’ (Izaija 61:2). To će uvodno potresanje doživjeti vrhunac kad bude uništen svijet u Harmagedonu, no prije toga Jehova na Zemlji odvaja za svoju službu “poželjne stvari svih nacija” — krotke ljude nalik ovcama (Ivan 6:44). To “veliko mnoštvo” sada ‘prinosi svetu službu’ u zemaljskom dvorištu njegove kuće obožavanja (Otkrivenje 7:9, 15, NW).

20. Gdje se može naći najdragocjenije blago?

²⁰ Služba u Jehovinom duhovnom hramu donosi dobitak daleko dragocjeniji od bilo kojeg materijalnog blaga (Priče Salamunove 2:1-6; 3:13, 14; Matej 6:19-21). Osim toga, u Ageju 2:9 stoji: “Slava će ovoga doma pošljednjega biti veća nego onoga prvoga, veli Gospodin nad vojskama; i postaviću mir na ovom mjestu, govori Gospodin nad vojskama.” Što te riječi znače nama danas? Sljedeći će nam članak odgovoriti na to.

[Bilješke]

Pitanja za ponavljanje

◻ Koji primjer prorokâ trebamo slijediti s obzirom na Jehovino ime?

◻ Koje nam ohrabrenje pruža Jehovina snažna poruka obnovljenom Izraelu?

◻ Koji slavni duhovni hram danas djeluje?

◻ Koje su vrste sakupljanja redom uslijedile tokom 19. i 20. stoljeća, i s kojim veličanstvenim izgledom u vidu?

[Slike na stranici 7]

Jehovina nebeska vojska vodi i podržava njegove Svjedoke na Zemlji