Harmagedon — Božji rat koji će okončati sve ratove

TKO ne bi volio živjeti u društvu u kojem je rat “nešto neshvatljivo i odvratno”? Tko ne čezne za svijetom u kojem riječ za rat uopće ne postoji zato što nitko ne ratuje? Takav svijet izgleda kao neostvariv san, naročito ako se nadamo da će ga uspostaviti ljudi.

Međutim, u knjizi proroka Izaije sam Bog obećava da će uspostaviti takav svijet: “Oni će prekovati mačeve svoje u raonike i koplja svoja u srpove. Narod na narod više neće dizati mača niti će se više učiti ratu” (Izaija 2:4).

Naravno, današnji bi se svijet — u kojem ima 20 milijuna aktivnih vojnika i u kojem trenutno bjesni dvadesetak ratova — trebao strašno promijeniti da bi se to obećanje moglo ispuniti. Zato nas ne treba čuditi što će se Svemogući Bog, Jehova, umiješati u zbivanja na Zemlji. Ta će Jehovina intervencija kulminirati u ratu koji Biblija naziva Harmagedon (Otkrivenje 16:14, 16).

Iako se izrazom “Harmagedon” (ili “Armagedon”) u zadnje vrijeme opisuje opći nuklearni rat, jedan rječnik kao osnovno značenje te riječi navodi sljedeće: “Poprište konačne bitke između snaga dobra i zla.” Hoće li dobro ikada pobijediti zlo ili je ta bitka samo plod ljudske mašte?

Ohrabrujuće je znati da Biblija često govori o okončanju zla. Psalmist kaže: “Grešnici će biti zbrisani sa zemlje, zlih više neće biti” (Psalam 104:35). A u Mudrim izrekama stoji: “Čestiti će živjeti na zemlji i neporočni će ostati na njoj. A zli će biti istrijebljeni sa zemlje i oni koji nevjerno postupaju bit će iščupani iz nje” (Mudre izreke 2:21, 22).

Osim toga, Biblija otvoreno kaže da se zli neće dragovoljno odreći svoje moći, zbog čega će sam Bog trebati okončati sve zlo, uključujući i ratove (Psalam 2:2). Izraz kojim Biblija naziva taj konačni sukob — Harmagedon — vrlo je važan.

Riječ “Harmagedon” znači “brdo megidsko”. Stari grad Megido i obližnja Jizreelska dolina u povijesti su poznati po odlučujućim bitkama koje su se ondje vodile. “Tijekom povijesti Megido i Jizreelska dolina bili su glavno bojno polje bitaka koje su odlučile o samom tijeku civilizacije”, rekao je povjesničar Eric Cline u svojoj knjizi Armagedonske bitke.

Kao što gospodin Cline ističe, u blizini Megida vodile su se mnoge presudne bitke. Mongolska vojska, koja je u 13. stoljeću pregazila velik dio Azije, pretrpjela je svoj prvi poraz baš u Jizreelskoj dolini. Nedaleko od Megida britanske snage pod zapovjedništvom generala Edmunda Allenbya porazile su tursku vojsku u Prvom svjetskom ratu. Jedan vojni povjesničar opisao je tu pobjedu kao “jednu od najbržih i najpresudnijih bitaka u cijeloj povijesti”.

U blizini Megida vodile su se i mnoge odlučujuće bitke o kojima izvještava Biblija. Ondje je sudac Barak pobijedio kaananskog vojskovođu Siseru (Suci 4:14-16; 5:19-21). Ondje je i Gideon sa svojom malom vojskom od 300 ljudi porazio golemu midjansku vojsku (Suci 7:19-22). Kralj Šaul i njegov sin Jonatan poginuli su na obližnjoj gori Gilboi kad su filistejske snage porazile Izraelce (1. Samuelova 31:1-7).

Zbog strateški dobrog položaja, na Megidu i u obližnjim dolinama u posljednjih su se 4 000 godina vodile mnoge bitke. Jedan povjesničar navodi da ih je bilo najmanje 34!

Povijest Megida i njegov strateški položaj nesumnjivo su utjecali i na simboličnu upotrebu izraza “Harmagedon”. Iako se u Bibliji spominje samo jednom, u knjizi Otkrivenje, kontekst u kojem se spominje sasvim jasno pokazuje da će Harmagedon utjecati na svakog čovjeka na Zemlji.

Premda su se u prošlosti u blizini Megida vodile mnoge važne bitke, nijedna od njih nije iskorijenila zlo. Ni u jednoj od njih nisu se snage dobra borile protiv snaga zla, u onom apsolutnom smislu. Sasvim je logično zaključiti da takav sukob mora započeti Bog jer i sam je Isus jednom rekao da “nitko nije dobar, osim jednoga, Boga” (Luka 18:19). Osim toga, Biblija jasno kaže da je Harmagedon Božji rat.

U biblijskoj knjizi Otkrivenje stoji da će se “kraljevi svega svijeta” sakupiti “za rat koji će se zbiti na veliki dan Boga Svemogućega” (Otkrivenje 16:14). U tom se proročanstvu dalje navodi: “I skupili su ih na mjesto koje se hebrejski zove Harmagedona” (Otkrivenje 16:16). Nešto dalje u Otkrivenju se objašnjava da će se ‘kraljevi zemaljski i vojske njihove skupiti da vode rat s onim koji sjedi na konju i s vojskom njegovom’ (Otkrivenje 19:19). “Onaj koji sjedi na konju” nije nitko drugi do Isus Krist (1. Timoteju 6:14, 15; Otkrivenje 19:11, 12, 16).

Što se može zaključiti iz svih ovih redaka? Harmagedon je rat koji će Bog voditi protiv ljudi koji mu se ne žele pokoriti. Zašto će Jehova i njegov Sin, Isus Krist, uopće voditi taj rat? Između ostaloga, zato što će u tom ratu “uništiti one koji zemlju uništavaju” (Otkrivenje 11:18). Osim toga, taj će rat omogućiti život u miroljubivom svijetu, na ‘novoj zemlji koju očekujemo po Božjem obećanju, na kojoj će prebivati pravednost’ (2. Petrova 3:13).

Je li vam teško zamisliti da će Jehova, “Bog ljubavi”, imenovati svog Sina, “Kneza Mira”, da vodi takav rat? (2. Korinćanima 13:11; Izaija 9:6). Kad saznate što ih potiče da tako postupe, lakše ćete razumjeti i zašto će krenuti u taj rat. U psalmima se Isusa opisuje kao ratnika spremna za boj. Zašto se on bori? Psalmist kaže da Krist “jaše zastupajući istinu, poniznost i pravednost”. On vodi rat jer ljubi pravednost i mrzi zlo (Psalam 45:4, 7).

Slično tome, Biblija opisuje kako na Jehovu utječe nepravda koju vidi u današnjemu svijetu. “Jehova je to vidio, i bilo je zlo u očima njegovim što pravde nema”, napisao je prorok Izaija. “Tada je obukao pravednost kao oklop, kacigu spasenja stavio je na glavu svoju. Haljine osvete odjenuo je kao ruho i ogrnuo se revnošću kao ogrtačem” (Izaija 59:15, 17).

Dokle god zli budu imali vlast, pravednici neće živjeti u miru i sigurnosti (Mudre izreke 29:2; Propovjednik 8:9). Realno gledajući, pokvarene i zle postupke nije moguće razdvojiti od ljudi koji ih čine. Stoga će se morati platiti cijena za trajni mir i pravdu — morat će se ukloniti zli ljudi. “Zli je čovjek otkup za pravednoga”, napisao je Salamun (Mudre izreke 21:18).

Budući da je Bog sudac, možemo biti uvjereni da će presuda nad zlima biti pravedna. “Neće li Sudac cijele zemlje činiti ono što je pravo?” upitao je Abraham. On je dobio odgovor — Jehova uvijek postupa pravedno (1. Mojsijeva 18:25). Osim toga, Biblija nam jamči da Jehova ne uživa u uništavanju zlih. Uništenju zlih pribjeći će tek kad iscrpi sve ostale mogućnosti (Ezekijel 18:32; 2. Petrova 3:9).

Na čijoj ćete se strani vi naći u toj odlučujućoj bici? Većina nas odmah će zaključiti da smo na strani dobra. No kako možemo u to biti sigurni? “Tražite pravednost, tražite krotkost”, potiče nas prorok Sefanija (Sefanija 2:3). Apostol Pavao kaže kako Bog želi “da se sve vrste ljudi spase i da dobro upoznaju istinu” (1. Timoteju 2:4).

Prvi korak prema spasenju sastoji se u tome da saznamo istinu o Jehovi i njegovom naumu da Zemlju očisti od zla. Pravedno postupanje drugi je korak koji nam donosi Božju milost i zaštitu.

Ako poduzmemo te važne korake, možemo mirno očekivati Harmagedon, rat koji će uistinu okončati sve druge ratove. Kad ta bitka prođe, svi će ljudi svugdje na svijetu rat smatrati neshvatljivim i odvratnim. Nitko se nikad ‘više neće učiti ratu’ (Izaija 2:4).