“Budite u miru sa svim ljudima!”

1, 2. (a) Na što je Isus upozorio svoje sljedbenike? (b) Gdje možemo pronaći savjete o tome kako reagirati na protivljenje?

ISUS je svoje sljedbenike upozorio da će im se svi narodi protiviti, a večer uoči svoje smrti objasnio je i zašto će im se to događati. Svojim je apostolima rekao: “Kad biste bili dio svijeta, svijet bi vas ljubio jer biste bili njegovi. Ali budući da niste dio svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zato vas svijet mrzi” (Ivan 15:19).

² Apostol Pavao na svojoj je koži osjetio istinitost tih Isusovih riječi. U drugoj poslanici koju je uputio svom mladom suradniku Timoteju napisao je: “Ti si dobro upoznao moje učenje, moj način života, moj životni cilj, moju vjeru, moju dugotrpljivost, moju ljubav, moju ustrajnost, moja progonstva, moje patnje.” Zatim je dodao: “Svi koji žele živjeti odano Bogu u zajedništvu s Kristom Isusom, bit će progonjeni” (2. Tim. 3:10-12). U 12. poglavlju poslanice koju je uputio kršćanima u Rimu Pavao je iznio mudre savjete o tome kako reagirati na protivljenje. Njegove riječi mogu pomoći i nama koji živimo u posljednjim danima.

3, 4. Kako se savjet iz Rimljanima 12:17 može primijeniti (a) u religiozno razdijeljenom domu? (b) u ophođenju s bližnjima?

³ Pročitaj Rimljanima 12:17. Pavao je rekao da na neprijateljstvo ne smijemo uzvraćati istom mjerom. To je naročito važno u religiozno razdijeljenom domu. Bračni partner koji je Jehovin svjedok nastoji se oduprijeti iskušenju da na neljubaznost uzvrati na isti način. Ništa se ne postiže “vraćanjem zla za zlo”. Dapače, takvo postupanje može samo pogoršati situaciju.

⁴ Pavao savjetuje da postupamo drugačije: “Činite ono što svi ljudi smatraju dobrim!” Žena će vjerojatno spriječiti svađu ako na neugodne primjedbe svog muža na račun njezinih vjerskih uvjerenja uzvrati lijepom riječi ili gestom (Izr. 31:12). Carlos, koji sada služi u Betelu, sjeća se da je njegova majka uspjela svladati žestoko protivljenje svog muža tako što je uvijek bila ljubazna prema njemu i dobro se brinula za obitelj. On kaže: “Nas djecu poticala je da poštujemo tatu. Slala me na boćanje s njim iako nisam pretjerano volio tu igru. No on je zbog toga uvijek bio sretan.” S vremenom je taj čovjek počeo proučavati Bibliju i krstio se. Jehovini svjedoci trude se “činiti ono što svi ljudi smatraju dobrim”, naprimjer pomažu svojim bližnjima u elementarnim nepogodama. Takvim postupanjem često uspiju srušiti predrasude koje ljudi imaju prema njima.

5, 6. (a) Što znači zgrtati “živo ugljevlje” na glavu neprijatelja? (b) Ispričaj neko iskustvo s vašeg područja koje pokazuje kako je primjena savjeta iz Rimljanima 12:20 dovela do dobrih rezultata.

⁵ Pročitaj Rimljanima 12:20. Pišući ovaj savjet, Pavao je nesumnjivo imao na umu riječi iz Mudrih izreka 25:21, 22: “Ako je gladan onaj tko te mrzi, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom. Jer tako zgrćeš živo ugljevlje na glavu njegovu, i Jehova će ti platiti.” Uzmemo li u obzir ostale savjete zapisane u 12. poglavlju Rimljanima, možemo zaključiti da Pavao nije želio reći da simboličnim ugljevljem trebamo kazniti ili posramiti osobu koja nam se protivi. Riječi iz Mudrih izreka i sličan savjet koji je Pavao uputio Rimljanima vjerojatno ukazuju na jedan drevni način taljenja metalne rude. Charles Bridges, engleski učenjak iz 19. stoljeća, napisao je: “Ispod i iznad teško obradivog metala naslagao bi se ugljen. Nije bilo dovoljno metal staviti na vatru, nego se na njega trebao zgrnuti razgorjeli ugljen. Malo je koje srce toliko tvrdokorno da ga ne bi smekšala snaga strpljive, samopožrtvovne, žarke ljubavi.”

⁶ Dobra djela mogu poput “živog ugljevlja” smekšati srce onih koji nam se protive, a možda i rastopiti njihovo neprijateljstvo. Zbog naših dobrih djela ljudi mogu promijeniti mišljenje o Jehovinim svjedocima i bolje reagirati na biblijsku poruku koju propovijedamo. Apostol Petar je napisao: “Uzorno živite među ljudima iz svijeta! Iako vas optužuju da zlo činite, kad vide vaša dobra djela, slavit će Boga u dan kad bude došao ispitati kakva su djela što se čine” (1. Petr. 2:12).

 7. Što je mir koji je Krist ostavio svojim učenicima i na što nas treba potaknuti?

⁷ Pročitaj Rimljanima 12:18. Posljednje večeri koju je Isus proveo sa svojim apostolima rekao im je: “Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam” (Ivan 14:27). Mir koji je Krist ostavio svojim učenicima zapravo je spokojstvo koje osjećaju zato što znaju da ih Jehova Bog i njegov ljubljeni Sin vole i prihvaćaju. Taj osjećaj treba nas potaknuti da živimo u miru s drugima. Pravi kršćani ljube i tvore mir (Mat. 5:9).

 8. Kako možemo tvoriti mir u obitelji i skupštini?

⁸ Mir u obitelji možemo tvoriti tako da brzo rješavamo nesuglasice i ne dopuštamo da se situacija pogoršava (Izr. 15:18; Efež. 4:26). Isto načelo treba primjenjivati u kršćanskoj skupštini. Apostol Petar ukazao je na to da se mir može postići ako sustežemo svoj jezik (1. Petr. 3:10, 11). I Jakov je jasno dao do znanja da trebamo paziti na svoj jezik i da ne smijemo biti ljubomorni i svadljivi, a zatim je rekao: “Mudrost odozgo prije svega je čista, zatim mirotvorna, razumna, spremna poslušati, puna milosrđa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. A plod pravednosti sije se u miru i ubrat će ga oni koji tvore mir” (Jak. 3:17, 18).

 9. Što trebamo imati na umu dok nastojimo biti “u miru sa svim ljudima”?

⁹ Iz Pavlovih riječi zapisanih u Rimljanima 12:18 jasno se vidi da nije dovoljno biti u miru samo s članovima obitelji i skupštine. On kaže da trebamo biti “u miru sa svim ljudima” — susjedima, kolegama na poslu, vršnjacima u školi i ljudima koje susrećemo u službi propovijedanja. No trebamo imati na umu da je Pavao dodao: “Ako je moguće, koliko o vama ovisi.” To znači da trebamo činiti sve što je u našoj moći da budemo “u miru sa svim ljudima”, ali pritom nipošto ne bismo smjeli kršiti Božja pravedna načela.

10, 11. Što je Pavao savjetovao u Rimljanima 12:19 i zašto je taj savjet prikladan?

¹⁰ Pročitaj Rimljanima 12:19. Mi se trebamo obuzdavati te biti blagi čak i prema “onima koji su buntovni” i možda se otvoreno protive nama i našoj poruci (2. Tim. 2:23-25). Pavao savjetuje kršćane da se ne osvećuju, nego da “daju mjesta srdžbi Božjoj”. Mi znamo da se kršćani ne smiju osvećivati. Psalmist je napisao: “Odbaci gnjev i ostavi srdžbu, nemoj se žestiti — to samo vodi u zlo!” (Psal. 37:8). A Salamun je dao sljedeći savjet: “Ne govori: ‘Vratit ću zlo!’ Uzdaj se u Jehovu i on će te spasiti” (Izr. 20:22).

¹¹ Ako nam protivnici naude, najbolje je prepustiti Jehovi da ih kazni ako je to potrebno i da on odluči kada će to učiniti. To je Pavao očito imao na umu kad je rekao: “Pisano je: ‘Moja je osveta, ja ću uzvratiti, kaže Jehova.’” (Usporedi 5. Mojsijevu 32:35.) Bilo bi drsko da se sami pokušamo osvetiti jer bismo time učinili nešto na što samo Jehova ima pravo. Osim toga time bismo pokazali da ne vjerujemo u Jehovino obećanje: “Ja ću uzvratiti.”

12. Kada će se i kako izliti Jehovina srdžba?

¹² U početku poslanice upućene Rimljanima Pavao je rekao: “Božja se srdžba izlijeva s neba na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi koji nepravedno potiskuju istinu” (Rim. 1:18). Jehovina srdžba izlit će se s neba kad nastupi “velika nevolja”, a glavnu ulogu u tome odigrat će njegov Sin (Otkr. 7:14). To će biti “dokaz da Bog pravedno sudi”, kao što je Pavao objasnio u jednoj drugoj nadahnutoj poslanici. Rekao je: “Pravedno je da Bog onima koji vam nanose nevolju uzvrati nevolju, a vama, koji trpite nevolju, da donese olakšanje, kao i nama, kad se s neba pojavi Gospodin Isus sa svojim moćnim anđelima u ognju usplamtjelom te izvrši osvetu nad onima koji ne poznaju Boga i koji se ne pokoravaju dobroj vijesti o našem Gospodinu Isusu” (2. Sol. 1:5-8).

13, 14. (a) Zašto nas protivljenje ne iznenađuje? (b) Kako možemo blagoslivljati one koji nas progone?

¹³ Pročitaj Rimljanima 12:14, 21. Mi smo potpuno uvjereni da će Jehova ispuniti svoj naum. Stoga se možemo bez straha usredotočiti na zadatak koji nam je dao — ‘propovijedanje dobre vijesti o kraljevstvu po svemu svijetu’ (Mat. 24:14). Znamo da će propovijedanje izazvati gnjev naših neprijatelja jer nas je Isus upozorio: “Svi će vas narodi mrziti zbog imena mojega” (Mat. 24:9). Zato nas protivljenje ne iznenađuje i ne obeshrabruje. Apostol Petar je napisao: “Ljubljeni, ne čudite se vatri koja bukti među vama da vas iskuša, kao da vam se što neobično događa. Naprotiv, radujte se što dijelite Kristove patnje” (1. Petr. 4:12, 13).

¹⁴ Mi ne osjećamo netrpeljivost prema onima koji nas progone, nego im nastojimo prenijeti dobru vijest jer znamo da neki od njih to čine iz neznanja (2. Kor. 4:4). Stoga se trudimo postupati po Pavlovom savjetu: “Blagoslivljajte progonitelje — blagoslivljajte, a ne proklinjite!” (Rim. 12:14). Svoje progonitelje možemo blagoslivljati tako da se molimo za njih. U Propovijedi na gori Isus je rekao: “Ljubite neprijatelje svoje, činite dobro onima koji vas mrze, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite se za one koji vas vrijeđaju” (Luka 6:27, 28). Apostol Pavao iz vlastitog je iskustva znao da progonitelj može postati vjeran Kristov učenik i revan Jehovin sluga (Gal. 1:13-16, 23). U jednoj je poslanici rekao: “Kad nas vrijeđaju, blagoslivljamo. Kad nas progone, strpljivo podnosimo. Kad nas kleveću, odgovaramo ljubazno” (1. Kor. 4:12, 13).

15. Koji je najbolji način da nadvladamo zlo dobrom?

¹⁵ Zato svaki pravi kršćanin postupa u skladu sa završnim retkom 12. poglavlja poslanice Rimljanima, gdje stoji: “Ne daj da te zlo nadvlada, nego nadvladaj zlo dobrom!” Sotona Đavo uzročnik je svega zla (Ivan 8:44; 1. Ivan. 5:19). U objavi koju je dao apostolu Ivanu, Isus je otkrio da su njegova pomazana braća “pobijedila [Sotonu] krvlju Janjetovom i riječju svjedočenja svojega” (Otkr. 12:11). Dakle propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu najbolji je način da pobijedimo Sotonu i nadvladamo zao utjecaj koji vrši nad cijelim današnjim svijetom.

16, 17. Što smo iz 12. poglavlja Rimljanima naučili o tome (a) kako trebamo živjeti? (b) kako se trebamo ophoditi s članovima skupštine? (c) kako se trebamo ophoditi s onima koji nam se protive?

¹⁶ Ovo kratko razmatranje 12. poglavlja Pavlove poslanice upućene kršćanima u Rimu podsjetilo nas je na mnogo toga. Budući da smo predani Jehovini sluge, trebamo biti spremni na žrtve. Božji nas je duh potaknuo da budemo požrtvovni jer smo se sami uvjerili da Bog to želi od nas. Duh nas potiče da revno koristimo različite darove koje imamo. Ponizno i skromno služimo te činimo sve što možemo da bismo sačuvali kršćansko jedinstvo. Nastojimo biti gostoljubivi i suosjećajni.

¹⁷ Dvanaesto poglavlje Rimljanima sadrži i mnogo savjeta o tome kako bismo trebali reagirati na protivljenje. Ne smijemo vraćati istom mjerom. Trebamo se truditi da protivljenje nadvladamo dobrim djelima. Trebamo dati sve od sebe da bismo živjeli u miru sa svim ljudima, ali pritom ne smijemo kršiti biblijska načela. Te savjete trebamo primjenjivati u ophođenju s članovima obitelji i skupštine, sa susjedima, kolegama na poslu, vršnjacima u školi i ljudima kojima propovijedamo. Čak i kad doživljavamo otvoreno protivljenje, nastojimo dati sve od sebe kako bismo zlo nadvladali dobrom, imajući na umu da je osveta Jehovina.

18. Na što nas se potiče u Rimljanima 12:12?

¹⁸ Pročitaj Rimljanima 12:12. Pored svih tih mudrih i praktičnih savjeta Pavao je istaknuo još tri važne stvari. Budući da bez Jehovine pomoći ne bismo mogli učiniti ništa od onoga o čemu smo govorili, Pavao nas potiče da “ustrajemo u molitvi”. To će nam pomoći da živimo u skladu s onim što je dalje rekao, naime da “podnosimo nevolju”. I na koncu, trebamo se usredotočiti na buduću nagradu koju nam je Jehova pripremio i “radovati se u nadi” da ćemo dobiti vječni život, bilo na nebu bilo na Zemlji.