Smrt nije kraj svega

Nekoliko tjedana prije svoje smrti Isus se zaputio u Betaniju, malo mjesto koje se nalazilo tri kilometra od Jeruzalema (Ivan 11:18). Zašto je otišao onamo? Zato što se njegov bliski prijatelj Lazar nenadano razbolio i umro.

Kad je do Isusa došla vijest o Lazarovoj smrti, on je svojim učenicima rekao da je Lazar zaspao i da ga ide probuditi (Ivan 11:11). Budući da ga nisu razumjeli, pojasnio im je što misli, rekavši: “Lazar je umro” (Ivan 11:14).

Prošla su četiri dana od Lazarovog ukopa kad je Isus konačno stigao u Betaniju. Ondje se susreo s Martom i Marijom, Lazarovim sestrama, koje su bile shrvane bratovom smrću. Čim je ugledala Isusa, Marta mu je rekla: “Da si bio ovdje, brat moj ne bi umro” (Ivan 11:17, 21). Isus je žarko želio utješiti tu ženu te joj je odvratio: “Ja sam uskrsnuće i život. Tko vjeruje u mene, ako i umre, oživjet će” (Ivan 11:25).

Jesu li to bile samo prazne riječi? Nikako ne! Isus se približio Lazarovoj grobnici i na sav glas povikao: “Lazare, izađi!” (Ivan 11:43). Ljudi koji su se okupili ondje zacijelo su bili izvan sebe kad su vidjeli da čovjek koji je četiri dana bio mrtav stoji pred njima živ i zdrav.

Isus je ranije već uskrsnuo najmanje dvije osobe. Jedna od njih bila je Jairova kći. Prije nego što ju je vratio u život, i za nju je rekao da spava (Luka 8:52).

Zašto je Isus i za tu djevojčicu i za Lazara kazao da spavaju? Zašto je smrt usporedio sa snom? Čovjek koji spava nije svjestan što se oko njega događa, pa se time može prikladno predočiti stanje u kojem se nalaze mrtvi, jer oni ne osjećaju ni bol ni patnju (Propovjednik 9:5; vidi biblijske retke citirane pod naslovom “Smrt je nalik dubokom snu”). Isusovi sljedbenici koji su živjeli u 1. stoljeću znali su što se s čovjekom događa kad umre. U djelu Encyclopedia of Religion and Ethics stoji: “Za Isusove sljedbenike smrt je bila nalik snu, a grob počivalište (...) za one koji su do posljednjeg daha ostali vjerni Bogu.”

Zar nije utješno znati da mrtvi počivaju u grobu i da ne trpe nikakvu bol? Spoznaja o tome što se s čovjekom događa kad umre oslobađa nas straha od smrti.

Već smo vidjeli da je Isus smrt usporedio sa snom. Na temelju njegovih riječi lako se može zaključiti da mrtvi ne pate. Iako je dobar san pravi užitak, nitko od nas ne bi volio zauvijek usnuti. Ima li ikakve nade da će se mrtvi probuditi iz smrtnog sna te se, poput Lazara i Jairove kćeri, vratiti u život?

“Kad čovjek umre, može li se u život vratiti?” pitao je vjerni Božji sluga Job u jednom teškom razdoblju svog života (Job 14:14).

Obraćajući se Svemogućem Bogu, Job je sam odgovorio na svoje pitanje kad je rekao: “Zazvat ćeš, i ja ću ti se odazvati. Djelo ruku svojih poželjet ćeš” (Job 14:15). Bio je siguran da Jehova silno želi uskrsnuti svoje vjerne sluge. Da li se Job nadao nečemu što se nikad neće ostvariti? Biblija jasno pokazuje da nije. Zašto to možemo reći?

Dok je bio na Zemlji, Isus je uskrsnuo nekoliko osoba i time pokazao da mu je Bog dao moć nad smrću. Zapravo, Biblija za Isusa kaže da ima “ključeve smrti i groba” (Otkrivenje 1:18). Isus će, slikovito govoreći, otključati vrata groba i vratiti mrtve u život, na sličan način kao što je u život vratio Lazara.

Nada u uskrsnuće često se spominje u Bibliji. Primjerice, jedan je anđeo proroku Danijelu zajamčio: “Počivat ćeš, ali ćeš ustati da dobiješ svoju baštinu na kraju danâ” (Danijel 12:13). Isus je saducejima, židovskim vođama koji su govorili da uskrsnuća nema, kazao: “U zabludi ste, jer ne poznate ni Pisma ni moć Božju” (Matej 22:23, 29). A apostol Pavao rekao je: “Imam nadu (...) da će Bog uskrsnuti i pravedne i nepravedne” (Djela apostolska 24:15).

Kada će “Bog uskrsnuti i pravedne i nepravedne”? Anđeo je Danijelu obećao da će ustati “na kraju danâ”. Slično tome, Marta je bila uvjerena da će njen brat Lazar “ustati o uskrsnuću u posljednji dan” (Ivan 11:24).

U Bibliji se izraz “posljednji dan” povezuje s Kristovom kraljevskom vlašću. Pavao je napisao da će Krist “kraljevati sve dok Bog ne položi sve neprijatelje pod noge njegove”. Potom je dodao: “Kao posljednji neprijatelj bit će uništena smrt” (1. Korinćanima 15:25, 26). Nije li to snažan razlog da se i dalje molimo neka dođe Božje Kraljevstvo i neka se Božja volja vrši, kako na nebu tako i na Zemlji?a

Job je uistinu bio u pravu kad je rekao da Bog želi uskrsnuti mrtve. Kada naš Stvoritelj ispuni to obećanje, nitko se neće imati razloga pitati je li smrt kraj svega jer će smrti napokon doći kraj.