Hoće li čovjek nanijeti Zemlji nepopravljivu štetu?

Biblijski pisac iz drevnog doba koji je zapisao te riječi zapazio je da je čovjek, za razliku od Zemlje, prolazan i kratka vijeka. I doista, naraštaji ljudi izmjenjuju se već tisućama godina, a Zemlja je sve to vrijeme postojana i stabilna — divno mjesto za život. Nažalost, to se sve više mijenja.

Nakon Drugog svjetskog rata svijet se počeo mijenjati munjevitom brzinom. Za samo sedamdesetak godina postignut je izuzetan napredak na području prometa, komunikacija i u drugim sferama života, što je rezultiralo neviđenim gospodarskim promjenama. Mnogi danas imaju životni standard koji je nekad bio nezamisliv. Broj stanovnika na Zemlji otada se gotovo utrostručio.

Međutim, sve to ima svoju cijenu. Mnogi se slažu da čovjek svojim djelovanjem toliko šteti prirodnim procesima na Zemlji da se oni uskoro više neće moći normalno odvijati. Zapravo, neki znanstvenici smatraju da smo ušli u novo geološko doba koje su nazvali antropocen, odnosno razdoblje u kojem čovjek vrši sve snažniji utjecaj na Zemlju.

Biblija je prorekla da će doći vrijeme kad će ljudi uništavati Zemlju (Otkrivenje 11:18). Neki se pitaju živimo li mi u tom vremenu. Kolika će još šteta biti počinjena? Je li Zemlja na rubu uništenja? Hoće li čovjek nanijeti Zemlji nepopravljivu štetu?

Je li uništavanje Zemlje poprimilo takve razmjere da je štetu nemoguće popraviti? Neki znanstvenici smatraju da je teško predvidjeti posljedice klimatskih promjena koje se odvijaju na Zemlji. Stoga se pribojavaju da smo došli do prekretnice i da bi iznenadne i neočekivane klimatske promjene mogle imati katastrofalne posljedice.

Uzmimo za primjer zapadnoantarktički ledeni pokrov. Neki misle da se otapanje tog pokrova neće moći zaustaviti ako se globalno zagrijavanje nastavi. Naime, ledeni pokrov reflektira sunčeve zrake. No on je sve tanji i ima ga sve manje, pa je površina oceana, koja reflektira sunčeve zrake puno slabije od leda, sve izloženija Sunčevom zračenju. Tamna površina oceana apsorbira više topline, a to dovodi do još većeg otapanja leda. Tako bi mogao nastati začarani krug koji se više ne da prekinuti. Otopljeni led uzrokuje povećanje razine mora, što bi moglo imati katastrofalne posljedice za stotine milijuna ljudi.

Znanstvenici predlažu mnoštvo raznih strategija za borbu protiv ekološke krize s kojom se čovječanstvo suočava. Jedna od njih, koja postoji već dugi niz godina, naziva se strategija održivog razvoja. Ona se temelji na ideji da gospodarski i društveni razvoj mora poštovati ekološka ograničenja našeg planeta. Je li ona polučila uspjeh?

Nažalost, ekološka kriza ne jenjava. Ljudi i dalje troše Zemljine prirodne resurse puno brže nego što se oni obnavljaju. Može li se u vezi s tim išta učiniti? Jedan je ekolog iskreno priznao: “Mislim da nemamo pojma kako upravljati našim planetom.” Stanje u svijetu uvelike potvrđuje istinitost onoga što kaže Biblija: “Čovjek koji hoda ne može upravljati koracima svojim” (Jeremija 10:23).

S druge strane, Biblija nam jamči da Bog, Stvoritelj svega što postoji, neće dopustiti da čovjek nanese Zemlji nepopravljivu štetu. U Psalmu 115:16 piše: “Zemlju je [Bog] dao sinovima ljudskim.” Da, naš je planet jedan od mnogih dobrih darova koje nam je dao naš nebeski Otac (Jakov 1:17). Je li za očekivati da bi nam Bog poklonio nešto što ima rok trajanja? Naravno da nije. To potvrđuje i način na koji djeluju prirodni procesi na našem planetu.

Prva knjiga Mojsijeva navodi mnoge detalje koji nam otkrivaju da je Bog pomno stvarao Zemlju. Ondje stoji da je Zemlja u početku bila “prazna i pusta, i tama se prostirala nad površinom”. No spominje se i da je na našem planetu postojala voda, koja je neophodna za život (1. Mojsijeva 1:2). Biblijski izvještaj kaže da je Bog zatim rekao: “Neka bude svjetlost!” (1. Mojsijeva 1:3). Sunčeve zrake očigledno su tada prodrle kroz atmosferu te se na Zemlji prvi put vidjela svjetlost. Zatim se opisuje stvaranje kopna i mora (1. Mojsijeva 1:9, 10). U izvještaju stoji da je zemlja potom “pustila iz sebe travu, bilje koje nosi sjeme po vrstama svojim i drveće koje rađa plod” (1. Mojsijeva 1:12). Tako je nastalo sve što je bilo potrebno da se u prirodi pokrenu procesi i kružni tokovi o kojima ovisi život, kao što je fotosinteza. Zašto je Bog tako pažljivo pripremao naš planet?

Prorok Izaija, koji je živio u drevno doba, rekao je da je Bog “onaj koji je oblikovao i načinio zemlju, onaj koji ju je učvrstio i nije ju stvorio uzalud, koji ju je oblikovao tako da bude nastanjena” (Izaija 45:18). Sasvim je očito da je Bog stvorio Zemlju s namjerom da na njoj ljudi žive zauvijek.

Nažalost, čovjek je svojim djelovanjem gotovo uništio taj prekrasan Božji dar. No naš Stvoritelj nije promijenio svoj naum. Jedan čovjek iz drevnog doba rekao je: “Bog nije čovjek da laže, ni sin čovječji da zbog čega požali. Zar je on što rekao, a da nije učinio?” (4. Mojsijeva 23:19). U skladu s tim riječima, Bog ne samo da neće dopustiti ljudima da unište Zemlju nego će uskoro uništiti one “koji zemlju uništavaju” (Otkrivenje 11:18).

Isus Krist je u svojoj poznatoj Propovijedi na gori rekao: “Sretni su krotki, jer će naslijediti zemlju” (Matej 5:5). Kasnije je u toj istoj propovijedi otkrio na koji će način Zemlja biti spašena od uništenja. Svojim je sljedbenicima rekao da se mole: “Neka dođe kraljevstvo tvoje! Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji!” Da, Bog će putem svog Kraljevstva, svoje nebeske vlasti, izvršiti svoj naum u vezi sa Zemljom (Matej 6:10).

Božje Kraljevstvo donijet će izvanredne promjene na Zemlju. Bog o tome kaže: “Gle, sve činim novo!” (Otkrivenje 21:5). Znači li to da će Bog stvoriti neku novu Zemlju? Nipošto, jer našoj Zemlji zapravo ništa ne nedostaje. Umjesto da stvori novu Zemlju, Bog će s našeg planeta odstraniti sve one koji su odgovorni za ekološku krizu, one koji “zemlju uništavaju” — današnje ljudske vlasti. Njih će zamijeniti “novo nebo” i “nova zemlja”, odnosno Božje Kraljevstvo koje će s neba vladati nad ljudima koji su poslušni Bogu (Otkrivenje 21:1).

Bog će riješiti ekološke probleme koje je izazvao čovjek i obnoviti Zemljine prirodne resurse. Opisujući što će Bog učiniti, psalmist je pod nadahnućem napisao: “Milostivo zemlju gledaš i obilje joj daješ, obogaćuješ je veoma.” Na Zemlji će vladati rajski uvjeti — bit će obilje hrane, vladat će ugodna klima, a nad cijelim planetom počivat će Božji blagoslov (Psalam 65:9-13).

Pokojni indijski vođa Mohandas Gandhi kazao je sljedeće, prema riječima svog tajnika Pyarelala: “Zemlja može zadovoljiti sve čovjekove potrebe, ali ne i njegovu pohlepu.” Božje Kraljevstvo riješit će korijen svih problema na Zemlji jer će izazvati promjenu u ljudskim srcima. Prorok Izaija prorekao je da pod vlašću Božjeg Kraljevstva ljudi više neće činiti zlo jedni drugima, a ni Zemlji (Izaija 11:9). Zapravo, milijuni ljudi iz svih društvenih slojeva i kultura već se trude usvojiti Božja uzvišena mjerila. Oni uče ljubiti Boga i svoje bližnje, biti zahvalni na svemu što imaju, brinuti se o okolišu, čuvati prirodna bogatstva te živjeti u skladu s voljom našeg Stvoritelja. Na taj se način pripremaju za život u raju na Zemlji (Propovjednik 12:13; Matej 22:37-39; Kološanima 3:15).

Biblijski izvještaj o stvaranju iz Prve knjige Mojsijeve završava ovim riječima: “Bog je zatim pogledao sve što je načinio, i gle, bilo je vrlo dobro” (1. Mojsijeva 1:31). Doista, Bog neće dopustiti da naša prekrasna Zemlja bude uništena. Utješno je znati da je budućnost našeg planeta sigurna jer je u rukama našeg brižnog Stvoritelja, Jehove Boga. On obećava: “Pravednici će posjedovati zemlju i živjet će na njoj zauvijek” (Psalam 37:29). Dajte sve od sebe kako biste se i vi našli među pravednicima koji će zauvijek živjeti na Zemlji.